Alergija na kravlje mlijeko

Posljednjih godina raste učestalost svih alergija, pa tako i na hranu. Stručnjaci tvrde da je alergično dva do četiri posto djece, a u prvoj godini života glavni krivac su bjelančevine kravljeg mlijeka. Sva tvornička mlijeka za dojenčad proizvode se od kravljeg mlijeka, zbog čega mogu potaknuti neželjenu reakciju, pa je takva prehrana najvažniji rizični čimbenik. Iako puno rjeđe, alergiju na mlijeko može razviti i dojeno dijete, jer tvari iz hrane koju majka uzima djelomično prelaze i u mlijeko.

Alergija na hranu nastane kad se imunosni sustav zbuni, pa umjesto da neki sastojak hrane prepozna kao bezopasan i koristan, on se na neprimjeren način probudi i počinje stvarati kemijske tvari koje pokrenu alergijsku reakciju i uzrokuju različite simptome. Ako reakcija nastupi naglo i brzo nakon hranjenja, uočene promjene lako povežemo s hranom. Međutim, čest je slučaj da se simptomi razvijaju postupno, tijekom nekoliko dana ili tjedana, pa je puno teže posumnjati na alergiju. Mogu se javiti znakovi na koži (osipi, crvenilo, svrbež, naticanje potkožnog tkiva), simptomi povezani s probavnim sustavom (grčevi u trbuhu, proljev, primjesa krvi u stolici ili tvrda stolica, povraćanje ili učestalo bljuckanje), smetnje dišnog sustava (curenje nosa i otežano disanje) ili opći, nespecifični simptomi (poput neutješna plakanja, nemirnog sna, odbijanja hrane i nedostatna tjelesnog napredovanja). Ukratko, ne samo da su simptomi raznoliki nego se javlja i nekoliko njih istodobno, primjerice na koži i u probavnom sustavu. 

Uz to, smetnje nisu povezane isključivo s alergijom te mogu biti znak i drugih bolesti, odnosno prolaznih i bezazlenih stanja. Stoga ne čudi da je put od prvih simptoma do ispravne dijagnoze, a time i odgovarajućeg liječenja, katkad dugotrajan i može trajati i mjesecima. Za to vrijeme dojenče ima jače ili slabije smetnje koje se izmjenjuju, a roditelji pokušavaju objasniti tegobe na različite načine i shodno tome pomoći djetetu (promjenom prehrane, kapima protiv grčeva, kremama za njegu kože, promjenom sredstava za pranje rublja i sl.). Tek ponekad, nakon niza bezuspješnih postupaka, posumnjaju na alergiju.

Upravo zbog raznovrsnosti i nespecifičnosti probavnih, dišnih, kožnih i općih simptoma važno je što prije posumnjati na alergijsku pozadinu tegoba. Kao pomoć u procjeni vjerojatnosti alergije na mlijeko koristi se jednostavan upitnik za bodovanje pojedinih tegoba, koji vam je dostupan na uvid na priloženom linku - ljestvica simptoma (CoMiSS - Cows Milk-related Symptoms Score. Ako je rezultat veći od 12 bodova, realna je mogućnost da su tegobe uzrokovane alergijom na mlijeko, odnosno da postoji alergija na hranu.

Sumnja na alergiju na kravlje mlijeko je upravo to, samo sumnja, ali ne i dijagnoza, bez obzira na to koliko je bodova pokazala ljestvici simptoma! Zato nije poželjno na svoju ruku započinjati s dijetom, nego se treba obratiti pedijatru, koji će nakon provjere točnosti rezultata upitnika nastaviti s dijagnostičkim postupkom i liječenjem.

Jedini znanstveno dokazani način smanjenja rizika od pojave alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka je dojenje, što je još jedan razlog da se ne odustane tako lako od prirodnoga, jednostavnoga i najboljeg izbora hrane za dijete. Drugi mogući korisni zaštitni postupci su nepušenje u trudnoći, primjena probiotika u zadnjem tromjesečju te prirodni porod kroz rodnicu, a ne carskim rezom. Suprotno čestom vjerovanju, nema svrhe da majka izbjegava bilo koju hranu u trudnoći ili dok doji, jer to ne utječe na pojavnost alergija.