Bolest koja ne bira dob

Bolesti i stanja / Kožne bolesti Maja Rančić dipl. ing. preh. teh.

Potporna terapija psorijaze od iznimne je važnosti u smirivanju simptoma i poboljšanju kvalitete života, iz dana u dan...

Psorijaza je kronična upalna bolest, obilježena pojavom crvenih područja na koži prekrivenih srebrno-bijelim suhim ljuskama različite debljine, uz čest osjećaj nelagode, peckanje i svrbež. Karakteristično je da bolest izbija simetrično na tijelu, primjerice istodobno na oba koljena, oba lakta i sl.

Jedna je od najčešćih kroničnih bolesti kože, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Češće se pojavljuje u zapadnim europskim i skandinavskim zemljama. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, tj. pogađa i djecu i odrasle, te podjednako žene i muškarce.

NA TEMELJU DOBNIH SKUPINA, RAZLIKUJEMO DVA OBLIKA PSORIJAZE

- tip I: bolest započinje u mlađoj životnoj dobi, prije četrdesete godine života, najčešće između 16. i 22. godine. Nasljeđuje se i prati je teži tijek bolesti;
- tip II: bolest se javlja poslije četrdesete godine života, s vrhuncem između 57. i 60. godine. Nije nasljedna.

Dijagnoza psorijaze postavlja se na temelju anamnestičkih podataka i kliničke slike, a potvrđuje histološkom pretragom promjena.

Višeznačna uzročno-posljedična veza

Psorijaza nije zarazna bolest i može se naslijediti. Pretpostavlja se da je rezultat poremećaja imunosnog sustava u kombinaciji s utjecajem vanjskih čimbenika. Naime, T-limfociti pokreću nepotreban odgovor tijela, tj. upalno stanje kože, i potiču ubrzano dijeljenje i rast keratinocita, koji tvore nakupine odignutih ljuski preko upalnog područja kože. Vanjski čimbenici koji prate imunosni poremećaj i pogoduju pojavi psorijaze ili pogoršanju bolesti su bakterijske i virusne infekcije, oštećenje kože ili sunčane opekline.

U stvaranju i ekspresiji bolesti sudjeluju i unutarnji čimbenici: stres, hormonalne promjene (uključujući i trudnoću) i metabolički poremećaji. Konzumacija alkohola, pušenje i određeni lijekovi djeluju kao okidači upalne reakcije te mogu pogoršati postojeće stanje bolesti.

S obzirom na to da se može naslijediti, osobe kojima su članovi obitelji oboljeli od psorijaze izložene su većem riziku. Primjerice, ako oba roditelja imaju psorijazu, dijete ima 50 posto veću vjerojatnost razvijanja bolesti.

Prepoznatljiva ekspresija bolesti

Žarišne ploče pojavljuju se na rukama, nogama, trupu, a posebno na laktovima, koljenima i vlasištu. Kod nekih bolesnika promjenama podliježu samo dlanovi i stopala, a kod drugih pojedinaca psorijatična žarišta zahvaćaju pregibe. U području zglobova zahvaćenih psorijazom koža je sklona pucanju. Nakon uklanjanja ljuski koža je vrlo glatka, sjajna, izrazito crvena i oštećena, s vidljivim sitnim pukotinama.

Vlasište zahvaćeno psorijazom također je crveno i prekriveno ljuskama, gotovo sve do samog ruba vlasišta. Česte su i promjene na noktima, gdje se pojavljuju manje udubine, procjepi ili jamice te žućkaste mrlje. Nokti mogu biti zadebljani, lomljivi i odvojeni od nokatne ploče. Jaka ekspresija psorijaze može trajati tjednima, čak i mjesecima prije povratka bolesti u mirniju fazu.



Psorijaza vlasišta



Psorijaza lakta​



Psorijaza na leđima



Psorijaza noktiju

Nekoliko mogućih oblika

Opisane promjene i mjesta njihova izbijanja slika su tzv. pločaste vulgarne psorijaze, najčešćeg oblika psorijaze koji se pojavljuje u 90 posto bolesnika. Postoje i drugi, rjeđi oblici, kao što su kapljičasta psorijaza, koju karakteriziraju psorijatične promjene veličine kapi (obično se pojavi nakon streptokokne infekcije ždrijela i češća je u dječjoj i adolescentnoj dobi), i inverzna psorijaza, kod koje su promjene vidljive u pregibima udova (pazušna regija), ispod grudi i u spolnoj regiji, a pojavljuje se kod samo 5 posto oboljelih. Poseban oblik psorijaze je artropatska psorijaza, koja se javlja u oko 30 posto oboljelih, češće u bolesnika s oblikom bolesti tip 1, a uz kožu zahvaća i zglobove. Zglobovi prstiju i nogu postaju otečeni i bolni, s tim da je u težim oblicima njihova funkcija gotovo nemoguća.

Psorijaza u dječjoj dobi izgledom je drukčija od slike kakvu vidimo kod odraslih. Zahvaćeno područje kože je manje ljuskavo, a ne stvara se ni tako debeo sloj ljuski kao kod odraslih. Mjesta pojavljivanja promjena su različita - kod djece su to najčešće pregibi i lice.

Procjenom težine bolesti do optimalne terapije

Kao i kod svih kroničnih bolesti, kako bi se odredila i provela optimalna terapija, potrebna je procjena težine bolesti svakoga pojedinog oboljelog. Pritom se najčešće koriste tri skale: PASI (Psoriasis Area and Severity Index), BSA (Body Surface Area) i DQLI (Dermatological Quality of Life Index). Uz rezultate dobivene pomoću navedena tri instrumenta, važno je u obzir uzeti i individualnu procjenu pacijenta, njegovu percepciju i razinu prihvaćanja bolesti, kao i njegova osobna očekivanja.

S obzirom na to da je psorijaza kronična bolest, i liječenje je dugoročno, a može biti lokalnog i/ili općeg karaktera.

Lokalna terapija nezaobilazan je dio liječenja psorijaze, a uključuje primjenu keratolitika, uljnih kupki, lokalnih kortikosteroida, lokalnih retinoida, analoga vitamina D i cignolina. Moguća je i primjena u terapijske svrhe ultraljubičastog svjetla UVB i PUVA-e (fotokemoterapija koja podrazumijeva uzimanje blago senzibilizirajućeg lijeka – psoralen – prije izlaganja UVA zrakama), zbog njihova utjecaja na brzinu stvaranja novih stanica, odnosno smanjenje brzine diobe keratinocita i posljedično smanjenje upale.

Sustavna terapija psorijaze dolazi na red u slučajevima kad lokalna terapija i fototerapija ne pružaju zadovoljavajuće rezultate. Ovaj pristup uključuje tradicionalne, dobro poznate lijekove: retinoide (derivate vitamina A), metotreksat i ciklosporin te biološke lijekove.

U terapiji se koriste i prirodni izvori - npr. naftalan ulje (ova terapija se naziva naftalanoterapija), te svjetlo i more, uz zrak i temperaturu, objedinjeni pod nazivom heliotalasoterapija, što je u stvari vrsta klimatoterapije.

Kao potporna terapija preporučuje se kozmetika s posebnom namjenom, medicinski ili dermokozmetički proizvodi koji, uključeni u dnevnu rutinu, znatno poboljšavaju stanje oboljelog i njegovu kvalitetu života. Ona je od iznimne važnosti u smirivanju simptoma i poboljšanju kvalitete života, iz dana u dan.

Pobijediti predrasude

S obzirom na to da je psorijaza kronična bolest koja zahtijeva dugoročnu terapiju i posebnu briga o koži, za oboljelog sve to postaje svakodnevica i sastavni dio života. Zbog svega toga bolest često utječe i na psihološki status osobe, postajući stalni izvor stresa, koji postaje pokretač pogoršanja stanja.

Kako bi se oboljeli što kvalitetnije suprotstavio tome, potrebno je dobro upoznati bolest te stečena saznanja podijeliti i sa svojom okolinom, jer se samo tako mogu pobijediti brojne predrasude koje prate ovu bolest. To je posebno važno u odgoju oboljelog djeteta , s ciljem ostvarenja što bolje kvalitete života i izgradnje samopouzdanja, koje je potrebno svakoj, a posebice oboljeloj osobi.

Datum objave članka: 1. 12. 2012.