Bolesti srca i krvnih žila - suvremeni ubojica broj jedan

Bolesti srca i krvnih žila, od kojih umire svaki drugi stanovnik tzv. industrijaliziranoga svijeta, predstavljaju "ubojicu broj jedan" suvremenoga čovjeka. Ponajprije se misli na srčani infarkt i moždani udar. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17 milijuna ljudi, od toga pet milijuna u Europi. U Hrvatskoj svake godine umre oko 27.000 osoba, što znači da je i u nas svaka druga smrt prouzročena bolestima srca i krvnih žila.

Srčani i moždani udar uvelike su posljedica nezdravih životnih navika i stresa, o čemu neizravno govori podatak da je početkom dvadesetoga stoljeća samo desetak posto smrtnih slučajeva bilo izazvano srčanožilnim bolestima.

Premda naslijeđe ima određeni utjecaj na pojavu srčanoga i moždanog udara, često se precjenjuje utjecaj genetike. Najnovija istraživanja donose da je riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, pa sukladno tomu i spriječiti.

Prema studiji Interheart, dosad najvećem epidemiološkom istraživanju razvoja koronarnih bolesti (na više od 15.000 ispitanika iz 52 zemlje svijeta neovisno o spolnim, dobnim i etničkim razlikama), može se razlučiti devet bitnih, neovisnih čimbenika rizika za nastanak srčanog infarkta:

• omjer lipoproteina ApoB/ApoA1;
• pušenje;
• šećerna bolest;
• povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija);
• pretilost (osobito tzv. trbušni tip pretilosti koji se može izraziti opsegom struka);
• nepovoljne psihosocijalne okolnosti, tj. kronični stres;
• nedostatan i neredovit unos voća i povrća;
• tjelesna neaktivnost;
• neuzimanje dnevnih, malih količina alkoholnih pića.

Ovo posljednje može biti prijeporno, jer implicira svakodnevno pijenje. No, posrijedi su male količine alkoholnih pića, primjerice jedna do dvije čaše vina ili žestokoga pića. Veće količine alkohola djeluju suprotno, oštećuju i ostale organe, osobito jetru i mozak. Devet spomenutih činitelja nabrojano je redoslijedom prema njihovu relativnom utjecaju na sveukupni, tzv. atribucijski rizik, kojim se može razlikovati populacija koja će s velikom vjerojatnošću razviti infarkt miokarda u odnosu na populaciju u kojoj je spomenuta vjerojatnost bitno manja. Valja istaknuti da se prema rezultatima studije, infarkt miokarda može predvidjeti sa 90-postotnom sigurnošću!

Upravo je zbog toga jedna od najbitnijih zadaća ne samo kardiologije, nego i obiteljske i školske medicine, javnoga zdravstva, politike i medija osmisliti i sprovesti djelotvornu prevenciju infarkta miokarda, to više što je dobro poznato da se iste mjere odnose i na učinkovitu prevenciju moždanoga udara i svih drugih komplikacija ateroskleroze. Pritom je vrlo važno zdravstveno prosvjećivanje pučanstva, koje mora postati svjesno da su zdravlje pojedinca i njegova dugovječnost u velikoj mjeri u njegovim rukama, unatoč nasljednim čimbenicima koji mogu biti povoljni ili nepovoljni, ali igraju bitno manju ulogu u kardiovaskularnom riziku nego što se misli. Zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom, nepušenjem, ranim prepoznavanjem i pomnim liječenjem šećerne bolesti i arterijske hipertenzije te stvaranjem životnoga okruženja bez prekomjerna ili kroničnog stresa, mogu se vrlo djelotvorno spriječiti srčani i moždani udar. Uz to, prihvaćanje zdravoga načina života donosi i više životnoga zadovoljstva i bolju kakvoću življenja.

Pri sistematskim pregledima, odnosno posjetima liječnicima opće medicine ili obiteljskim, školskim i studentskim liječnicima te, naravno, internistima, kardiolozima, ali i liječnicima ostalih profila, nezaobilazan postupak trebala bi biti procjena pojedinačnoga kardiovaskularnog rizika. U tu su svrhu već godinama u uporabi tzv. alati za procjenu rizika. To su uglavnom različite tablice ili brojčani indeksi koji se izračunavaju prema dobro definiranom protokolu. Oni kazuju kolika je vjerojatnost (obično u postotcima) da neka osoba oboli i/ili umre od infarkta miokarda (i/ili moždanog udara) tijekom idućih deset godina. Može se i predviđati kako će se promijeniti pojedinačni rizik ukloni li dotična osoba jedan ili više rizičnih činitelja koji ulaze u sveukupni izračun njezina rizika.

U Europi je donedavno najviše u uporabi bila tzv. European Coronary Risk Chart, gdje se 10-godišnji apsolutni rizik obolijevanja ili smrti od infarkta miokarda jednostavno može očitati na tablici, ovisno o spolu, dobi, pušenju odnosno nepušenju, sistoličkome arterijskom tlaku i vrijednosti ukupnoga kolesterola u krvi. Postoje i inačice tablice namijenjene pojedincima koji potječu iz populacija većega rizika (uglavnom sjeverna Europa i tzv. tranzicijske zemlje), odnosno manjega rizika (južnoeuropske ili mediteranske razvijene zemlje). Jedna od posljednjih jesu tablice Score namijenjene izračunu pojedinačnoga 10-godišnjega rizika obolijevanja od smrtonosne kardiovaskularne bolesti, na temelju prethodno spomenutih elemenata.

Europsko kardiološko društvo u travnju ove godine objavilo je odličan računalni program Heart Score koji se temelji na navedenim tablicama, ali liječniku i bolesniku pruža mnogo više. Uz procjenu 10-godišnjeg rizika obolijevanja od fatalne kardiovaskularne bolesti, može se dobiti i uvid u kojoj mjeri pojedini činitelj rizika igra ulogu u sveukupnome riziku za neku osobu te postavljati prevencijske i terapijske ciljeve, odnosno na kontrolnim pregledima pratiti krivulju kretanja rizika u pojedinoga pacijenta. U program su uključene i najnovije Smjernice Europskoga kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, pa pacijent može dobiti individualno prilagođene upute kako djelotvorno smanjiti rizik smrti zbog srčanoga ili moždanog udara.

Hrvatsko kardiološko društvo glavna je strukovna udruga u području kardiovaskularne medicine u nas. Stoga kao punopravni član Europskoga kardiološkog društva priprema hrvatsku verziju programa Heart Score, koju će uskoro objaviti u javnosti i dati na uporabu svim zainteresiranim domaćim medicinskim ustanovama i liječnicima. Uz to, jedno je od najaktivnijih stručnih medicinskih društava u nas te nastoji mobilizirati zdravstvene djelatnike svih profila, javnost i političare, kako bi se do kraja osvijestila važnost sprječavanja i liječenja kardiovaskularnih bolesti za sveukupno zdravlje i život nacije.

Novost u radu društva jest objavljivanje Smjernica za dijagnostiku i liječenje zatajivanja srca, arterijske hipertenzije te akutnoga infarkta miokarda. Temelje se na Smjernicama Europskoga kardiološkog društva, uz komentare ili dodatke koji se odnose na neke naše specifičnosti. Desetog prosinca 2004. objavili smo i Smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti - cjelovito ali i priručno, "džepno" izdanje. Planiramo osnovati ligu srčanih bolesnika, odnosno udrugu za zdravlje srca i krvnih žila, ali i mnoge druge aktivnosti: plan intervencijskoga liječenja akutnog infarkta miokarda za što veći broj ljudi, jedinstven registar oboljelih od akutnog infarkta miokarda, registar bolesnika s kroničnim zatajivanjem srca... Nastojimo time hrvatsku preventivnu i kurativnu kardiologiju u najkraćem mogućem vremenu svrstati uz bok najrazvijenijih zemalja Europe. Smatramo kako tako najviše možemo pridonijeti uključivanju Hrvatske u moderno, civilizacijsko, europsko okruženje.

Uz naglasak na preventivni aspekt kardiologije, nastojimo učiniti bitne pomake i u liječenju važnih kardioloških entiteta, osobito infarkta miokarda. U nas su, na žalost, velike razlike u dostupnosti kardioloških ustanova i kakvoći liječenja te opasne, potencijalno smrtonosne bolesti. One su uvjetovane zemljopisno, tj. udaljenošću od intervencijskih kardioloških centara, gdje se infarkt miokarda liječi perkutanim (kateterskim) zahvatom - snimanjem koronarnih arterija, otkrivanjem koronarke koja je okludirana i odgovorna za infarkt te njezinim otvaranjem, širenjem i postavljanjem potporne umetnice (stent). Naše je izaslanstvo potkraj studenoga razgovaralo s ministrom zdravstva i socijalne skrbi, prof. dr. A. Hebrangom, koji je s oduševljenjem prihvatio naš projekt i obećao novac izvan bolničkih limita za njegovu realizaciju. Projekt će u prvoj fazi obuhvatiti Zagreb s prstenom polumjera 150 km, potom Rijeku i njezino gravitacijsko područje. Time ćemo postići golem napredak u našoj kardiologiji i medicini općenito, pa stoga istinski zahvaljujemo ministru na potpori i razumijevanju.