Borba protiv viška kiselosti - borba protiv bolesti

Bolesti i stanja / Opća medicina prim. mr. sc.   Željko Šućur dr. med., spec. opće medicine

Višak kiselosti igra ulogu u gotovo svim kroničnim bolestima, bilo kao povod nastanka simptoma ili rezultat oštećenja stanica

Zdravlje i bolest čovjeka ovise dijelom o kemijsko-biološko-fiziološkim kontrolnim mehanizmima, pri čemu važnu ulogu igra ravnoteža između kiselo-lužnatog (acido-baznog) statusa. Tijekom različitih bolesti, akutnih i kroničnih, može se uočiti "skretanje u povećanu kiselost". Nema organa, funkcionalne jedinice ili pojedinačne stanice u tijelu koji ne može oštetiti ili čak uništiti previše kiseline. Iako kontrolni mehanizmi nastoje održavati konstantnu koncentraciju kiselina (pH 7,4), u određenim stanjima nakuplja se previše kiseline na pojedinim lokacijama u tijelu, što se osobito manifestira kroz bolne depozite u vezivnom tkivu. To su zapravo otpadne supstance koje uglavnom sadrže soli vezane uz kiselinu. Nakupine su znaci kroničnog oštećenja te uzrok mnogih problema i bolesti.

Višak kiselosti u podlozi mnogih poremećaja

U osnovi višak kiselosti igra ulogu u gotovo svim kroničnim bolestima, bilo kao povod nastanka simptoma ili rezultat oštećenja stanica. Bolesti kojima je povećana kiselost uzrok ili je većim dijelom odgovorna za njihov nastanak su:

  • probavni sustav - kronični i akutni gastritis, poremećaj crijevne flore, opstipacija, poremećaji probave, osjećaj prejedenosti, osjećaj nadutosti, problemi sa žuči:
  • mišićno-zglobni sustav - giht (mokraćna kiselina!), bolni mišići (mliječna kiselina!), oštećenja diskusa među kralješcima, kronični i akutni bolovi u leđima, osteoporoza, cervikalni sindrom, artritis, reumatizam zglobova i mekog tkiva:
  • koža-nokti-kosti - gubitak kose, bolesti noktiju, karijes, paradontoza, suha koža, neurodermitis, gljivične bolesti, akne u mladih i odraslih, "prljava" koža, celulit:
  • metabolizam - prekomjerna težina, proždrljivost, nagon za slatkim, šećerna boelst, bubrežni kamenci, povišena mokraćna kiselina:
  • krvožilni sistem - hipertenzija, moždani udar, prijevremena ateroskleroza, bolesti koronarnih žila, poremećaj u cirkulaciji ruku i nogu, vrtoglavica, migrena, srčani udar:
  • opći status organizma - slabost imunog sustava, kronična bol, depresija, loše osjećanje, nervoza i stres, pretreniranost među sportašima, prijevremeni umor.

Jasno je kako je uspjeh bilo koje terapije veći ako omogućimo tijelu da se riješi suvišne kiselosti. To uključuje promjene u načinu života i obvezan sustavan unos baznih supstancija. Samo tako pravilno rješavamo problem jer otklanjamo osnovni uzrok i nepovoljne okolnosti, a ne liječimo samo posljedice. Možemo, dakle, govoriti o zdravom liječenju. Često je i unos baznih supstancija dovoljan za rješenje tegoba koje su trajale godinama i bile uzrok bolova ili lošeg zdravlja.

Što/gdje/kako/zašto/kada?

Kemijske i biološke reakcije u tijelu uglavnom se odvijaju u vodenim otopinama, pa je kvaliteta vode vrlo važna za kontrolne mehanizme. Tjelesne tekućine imaju točno određenu dinamičku ravnotežu između kiselina i lužina (baza), kao preduvjet za pravilan rad svih organa i organskih sustava.

Kiseline su otopine koje daju H+ ione (što više H+ iona - jača kiselina), što se određuje pH vrijednošću (niži pH - jača kiselina). Baze su otopine sposobne primiti H+ ione preko OH grupe u molekuli i tako neutralizirati kiseline (puferiranje). O skretanju ravnoteže ovisi hoće li otopina biti kisela ili alkalična. Često skretanje u korist kiselina rezultira brojnim poremećajima bioloških reakcija tijela. Zdrav metabolizam neutralizira višak kiselosti pomoću puferskog sustava krvi, odstranjivanjem ugljične kiseline kroz pluća i kiseline kroz bubrege. Naravno, postoje ograničenja te ovisnost o utjecaju okoline i životnom stilu 21. stoljeća.

Rezultat mjerenja u tjelesnim tekućinama predstavlja samo trenutačnu vrijednost u vrlo složenom sustavu i zato dobivene brojke u krvi, urinu i slini ne predstavljaju stvarno stanje acido-bazne ravnoteže. Iako su test-trake za pH vrijednost mokraće korisne u mjerenju kiselosti, one imaju ograničenu vrijednost za određivanje stanja osobe u cjelini, ali daju dobar uvid u izlučivanje kiselina bubregom.

Stanje vezivnog tkiva, kože i jezika može biti važno iskusnom dijagnostičaru jer može upućivati na povećanu kiselost (npr. palpacija vezivnog tkiva iznad kosti sakruma - otvrdnuće), kao i poznavanje povijesti bolesti. Tipični su vanjski znaci bolni mišići, veliki trbuh, povećanje masnog tkiva, bačvast trup, tanke noge, ukočena kralješnica, kruti pokreti, naborana koža, otečene oči, kronična bol.

POJAČANA KISELOST POJAVLJUJE SE KAO REZULTAT...

-
prekomjerne težine i manjka vježbe
- uzimanja alkohola, nikotina i kofeina
- pretjerivanja u šećerima
- kronične nepravilne prehrane (izbor jela, vrijeme obroka, količina hrane)
- nedovoljnog unosa tekućine
- psihičkog i fizičkog stresa
- pretjeranog unosa životinjskih bjelančevina
- premalo alkalija u hrani
- nuspojava lijekova
- pretjeranog i nekorektnog treninga
- oštećenja stanica zbog manjka kisika
- otrova (teški metali)
- zarazne bolesti s temperaturom
- insuficijencije bubrega
- metaboličke bolesti poput dijabetesa i dr.

Promjenom životnih navika protiv kiselosti

Ako stručnjak dijagnosticira pojačanu kiselost ili se utvrdi samodijagnostikom, mora se poštovati nekoliko važnih pravila da bi se popravilo trenutačno oštećenje i preveniralo daljnje. Iskustvo pokazuje da je odstranjivanje uzroka bolesti najvažniji korak u njezinu suzbijanju i liječenju. Najveći broj novih terapijskih metoda gubi na učinkovitosti zato što ne uzimaju u obzir neutralizaciju suvišne kiseline, tj. sustavan unos određenih baznih supstancija. Promjene u ponašanju nužne su za liječenje gotovo svih pacijenata.

NEKOLIKO OSNOVNIH PRAVILA KOJE TREBA POŠTOVATI

- d
ovoljan unos tekućine: važno je piti prosječno 2,5-4 litre kvalitetne vode, ovisno o visini i težini osobe. Mokraća bi trebala biti gotovo bistra, najmanje jednom dnevno. Natrij (kuhinjska sol) se mora izbjegavati
- promjena prehrane: što manje svinjetine, vrlo malo masti, vrlo malo šećera, pravo vrijeme za jelo, dobro žvakati hranu
- bez ekscesa u alkoholu, nikotinu i kofeinu
- mnogo vježbe i lake fizičke aktivnosti - ne pretjerivati
- redukcija stresa - psihičkog i fizičkog
- ako se pretjera u bilo čemu, odmah kompenzirati konzumiranjem bazne supstancije
- poduzeti sve mjere za kvalitetniji život
- znanje o acido-baznoj ravnoteži primjenjivati svakodnevno.

Datum objave članka: 1. 2. 2004.