Dijabetes pogoduje infekciji

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Morana Magaš bacc. med. techn.  /  Branka Lučić dipl. med. techn.

Infekcije kod dijabetičara mogu imati neuobičajen klinički tijek i dodatno se zakomplicirati zbog istodobnog postojanja drugih poremećaja, poput povišenih masnoća, povišenog krvnog tlaka itd.

Što pogoduje razvoju infekcije kod dijabetičara

Oboljeli od šećerne bolesti izloženi su povećanom riziku od nastanka infekcija jer je bolest sama po sebi predisponirajući činitelj za njihov razvoj, pa čak i bakterije koje nisu uobičajeno patogene za njih mogu biti opasne. Razlog je tome slabljenje imuniteta, koji se dodatno urušava pod utjecajem hiperglikemije i acidemije. Zbog metaboličkog učinka mikroorganizama na domaćina tijekom infekcije i već narušenog održavanja razine glukoze u krvi, infekcije mogu imati neuobičajen klinički tijek te se dodatno zakomplicirati zbog istodobna postojanja drugih poremećaja, poput hiperlipidemije, hipertenzije itd.

S obzirom na to da infekcije dijabetičarima uzrokuju hiperglikemičke krize, koje dodatno usporavaju oporavak i izlječenje, iznimno je važno često određivanje glikemičkog statusa. U jednoj kanadskoj studiji izračunato je da je gotovo polovica (46 posto) oboljelih od šećerne bolesti bila barem jednom hospitalizirana i liječila se od neke vrste infekcije.

Ne treba smetnuti s uma činjenicu da i boravak u bolničkom okruženju može nositi rizik od naseljavanja bolničkim mikroorganizmima i rezultirati infekcijom. Riziku obolijevanja od bolničkih infekcija, osobito onih uzrokovanih višestruko otpornim bakterijama, izložene su sve hospitalizirane osobe, a ne samo dijabetičari, tako da je sve važnija njihova prevencija u suvremenoj zdravstvenoj zaštiti. Bolnička infekcija svaka je infekcija bolesnika koja se javlja neovisno o primarnom oboljenju kao posljedica dijagnostičkog ili terapijskog postupka, čak i nakon otpusta iz bolnice, ali u određenom razdoblju.

Bolničke infekcije mogu biti uzrokovane vlastitom mikroflorom bolesnika (endogene) ili unosom mikroorganizama iz vanjskog okoliša (egzogene). Rizik od razvoja bolničke infekcije bitno se smanjuje ako se svi uključeni u liječenje pridržavaju propisanih postupaka pri provođenju dijagnostike, terapije i zdravstvene njege.

Predisponirajući čimbenici za razvoj infekcije kože i mekog tkiva kod dijabetičara su prije svega senzorna neuropatija (oštećenje perifernih osjetnih živaca), aterosklerotske vaskularne bolesti i hiperglikemija.

Najčešće infekcije kod dijabetičara i njihovi uzroci

Među brojnim infekcijama koje se češće javljaju kod dijabetičara nalaze se, primjerice, kandidijaza kože i sluznica, upale zubnog mesa, infekcije mekih česti (koža, potkožje, mišići), koje mogu varirati od površinskih (furunkul, karbunkul, impetigo, celulitis), preko težih nekrotizirajućih infekcija (duboki celulitis, fasciitis, gangrena) sve do ulcerativno promijenjenog stopala.

Dijabetičko stopalo najčešća je infekcija mekog tkiva povezana sa šećernom bolešću, koja obično počinje nakon manje traume, a može napredovati do celulitisa, nekroze mekog tkiva i širenja na kost. Uzmu li se u obzir rezultati jednoga hrvatskog istraživanja, u kojem se procjenjuje da će se u oko 15 posto oboljelih od dijabetesa razviti ova kronična rana stopala, svakodnevno provođenje njege stopala od iznimne je važnosti.

Najčešći uzročnici površinskih infekcija i infekcija dubokih struktura (tkiva i kosti) su vrste bakterije Staphylococcus koje se inače nalaze na koži, no često su posrijedi i miješane uzročne flore (više vrsta bakterija i gljiva). Gljive iz porodice Candida najčešće su izolirane gljive opasne za populaciju dijabetičara i imunokompromitiranih osoba. Iako je njihova prisutnost u ljudskom organizmu normalna pojava, u nekim slučajevima kod dijabetičara mogu postati patogene i izazvati bolest.

Među dijabetičarima neka su stanja češća nego među općom populacijom, kao što je asimptomatska bakteriurija (izlučivanje bakterija mokraćom, ali bez simptoma), koja se može razviti u infekciju mokraćnog sustava.

Upala pluća i gripa povezuju se s povećanom smrtnošću, stoga je iznimno važno na vrijeme se cijepiti protiv gripe. Neke infekcije gotovo isključivo pogađaju dijabetičku populaciju, primjerice invazivna upala srednjeg uha ili gljivična infekcija nosa i okolnih struktura, koja može zahvatiti i mozak.

Kako smanjiti rizik od infekcije kod dijabetičara

Liječenje infekcije za oboljelog može biti vrlo složeno i iscrpljujuće, pa valja staviti naglasak na prevenciju.

Kad su posrijedi osnovne higijenske mjere (higijena ruku, čistoća kože i njega usne šupljine), razlike u prevenciji infekcije kod kuće i u bolnici zapravo i nema. Na neke čimbenike rizika, kao što su invazivni postupci, antibiotska terapija, fizički raspored bolesničkih kreveta, duljina boravka u bolnici, bolesnik ne može utjecati, ali može utjecati na higijenu ruku, te zahtijevati isto i od osoblja koje se brine o njima. Higijena ruku najvažnija je pojedinačna mjera u prevenciji infekcija.

Oboljele od šećerne bolesti na bolničkoj skrbi treba educirati o specifičnim mjerama prevencije, upoznati s rizicima od nastanka bolničkih infekcija, uključiti ih u edukaciju o usvajanju obrazaca ponašanja, naglasiti higijenu ruku, objasniti ponašanje u slučaju potrebe za izolacijom bolesnika i sl.

U zdravstvenim ustanovama prije ulaza u bolesnikovu okolinu svi zdravstveni i nezdravstveni djelatnici moraju koristiti alkoholni antiseptik za ruke za brzu dezinfekciju. I bolesnike je potrebno uputiti da ga koriste jer se na taj način bitno smanjuje broj mikroorganizama koje "nose" na rukama. Koža je normalno naseljena raznim mikroorganizmima koji nisu patogeni. No, naruši li se njezin integritet, bilo namjero (kirurška operacija) ili neočekivano (ozljeda, kronična rana), jedan od bitnih čimbenika prevencije infekcije upravo je stupanj čistoće kože.

Tijekom planiranja operativnog zahvata važno je istuširati se večer prije i na sam dan operacije te odjenuti čisto rublje. U slučaju narušenog integriteta kože, mjesto ozljede postaje potencijalno mjesto za prodor uzročnika infekcije, zbog čega ga je potrebno sanirati i održavati čistim. Osim sterilnog zavoja, može se koristiti i neagresivni antiseptik za rane.

Održavanje optimalne oralne higijene također je važno za daljnji tijek oporavka u bolnici. Uz redovito četkanje zuba, usna šupljina može se održavati čistom uz pomoć antiseptičkih pripravaka za oralnu higijenu. Ispiranje usne šupljine blagim antiseptikom bitno je prije operativnih zahvata, ali i poslije njih.

Kod oboljelih od šećerne bolesti najvažnije je održavanje normalne razine šećera u krvi (normoglikemije), što katkad može biti vrlo zahtjevno.
Datum objave članka: 1. 9. 2014.