Disfonija i promuklost - uzroci i liječenje

Kvalitativne ili kvantitativne promjene glasa u govoru koje se ponekad mogu pojaviti predstavljaju medicinsko stanje poznato kao disfonija, uz koju se često vežu pojmovi promuklost i afonija.

Disfonija je medicinsko stanje koje se u generičkom smislu odnosi na sve kvalitativne ili kvantitativne promjene u glasu. Čest je poremećaj u stvaranju glasa uzrokovan abnormalnostima koje utječu na vibraciju glasnica i ometaju jasnoću i lakoću govora.

Promuklost opisuje jedan od simptoma disfonije i promjene u kvaliteti glasa, ali često se koristi kao inačica za disfoniju.

Afonija je potpuni gubitak glasa, odnosno stanje u kojem osoba ne može glasno govoriti. Može biti organska (posljedica različitih upalnih stanja grkljana ili bolesti mišića i živaca) ili psihogena.

Disfonija može biti privremena ili kronična i očitovati se kao:

• promjena u kvaliteti glasa (prekidi u glasu, napet glas, hrapav glas, prigušen ili dahtav glas)
• promjena u tonu glasa (koliko visoko ili nisko zvuči glas)
• promjena glasnoće glasa (smanjena)
• pretjeran glasovni napor za proizvodnju glasa, što u konačnici otežava komunikaciju i utječe na kvalitetu života.

Disfonije se načelno kategoriziraju u one organskog podrijetla, čiji uzroci nisu izravno povezani s uporabom glasa (npr. gastroezofagealni refluks ili Parkinsonova bolest) ili u funkcionalne, koje proizlaze iz pogrešne uporabe glasa, loših vokalnih tehnika ili neravnoteže mišića koji sudjeluju u formiranju glasa.

Utvrđeno je da su mala djeca, osobito dječaci između 8. i 14. godine, izložena većem riziku od promuklosti, kao i starije osobe. Nije iznenađujuće da oni koji rade u industrijama s visokim glasovnim zahtjevima također imaju veću stopu promuklosti, poput pjevača, operatera u pozivnim centrima i sportskih trenera.

Smatra se da će promuklost u nekom trenutku života doživjeti 1 od 3 osobe. Često pogađa ljude koji puše i one koji se profesionalno služe glasom poput učitelja, pjevača, glumaca, prodajnih predstavnika i zaposlenika u pozivnom centru službi za korisnike.

Mnogo je mogućih uzroka promuklosti, a rijetko je simptom ozbiljne bolesti. Liječenjem promuklosti bave se specijalisti otorinolaringolozi.

Pojednostavljeno, glas je zvuk koji proizvode glasnice, dvije trake tkiva unutar grkljana koje se otvaraju i zatvaraju, s tim da zračna struja iz pluća potiče njihovo vibriranje i stvaranje zvučnih valova, koji ulaze u usnu šupljinu gdje se dalje oblikuju do sitnih detalja.

Na osnovnoj razini, poremećaj u bilo kojoj komponenti proizvodnje glasa, uključujući ne samo glasnice nego i pokrete mišića grkljana i protok zraka kroz te mišiće, može uzrokovati promjene glasa. (6)

Premda postoje dva glavna tipa disfonije (spazmodična disfonija i disfonija mišićne napetosti), promuklost se kao simptom javlja i u još nekoliko različitih poremećaja, u rasponu od privremenih bolesti do ozbiljnijih stanja. U stvari, sve što utječe na glasnice i grkljan može učiniti glas promuklim.

• Upala grkljana (laringitis). Najčešći je uzrok promuklosti. Posljedica je infekcije koja rezultira upalom i promjenama na glasnicama što može dovesti do promjene u sposobnosti produkcije glasa.
• Disfonija mišićne napetosti. Jedan je od najčešćih poremećaja glasa i posljedica abnormalnog obrasca aktivacije mišića. Očituje se kao promuklost ili druge promjene u zvuku ili osjećaju glasa koje proizlaze iz pretjerane napetosti mišića u grkljanu i oko njega. Smatra se funkcionalnom disfonijom, što znači da s vremenom osoba razvije određeni obrazac korištenja mišića, među ostalim i zbog djelovanja iritansa, laringitisa ili stresa. Iako u nekom trenutku početni uzrok disfonije prestaje biti problem, promuklost i dalje traje zbog pretjerane napetosti koja dolazi s korištenjem glasa.
• Pretjerana uporaba ili zlouporaba glasa. Promuklost se, na primjer, može javiti nakon dugog govora, navijanja ili vikanja. Može uzrokovati oticanje ili izrasline na glasnicama.

• Vokalni noduli. To su zadebljanja na glasnicama zbog prekomjerne upotrebe, često se viđaju kod pjevača i onih koji redovito naprežu glas (npr. sportski treneri).
• GERB (gastroezofagealna refluksna bolest). Zbog vraćanja želučanog sadržaja čak do gornjih dijelova jednjaka, GERB se smatra primarnim uzročnim čimbenikom u oko 10 posto bolesnika s kroničnim kašljem i u 5-10 posto onih s promuklošću.
• Obilno pušenje ili konzumacija alkohola. Osobito utječu na pojavu promuklosti kada se konzumiraju u kombinaciji.
• Kronični kašalj. Kašalj je koji traje duže od osam tjedana. Povezan je s iritacijom glasnica i pojavom promuklosti.

• Udisanje nadražujućih tvari.
• Alergije.
• Rak. Rak (uključujući rak grkljana, pluća i grla) može dovesti do promuklosti. Rak grkljana obično se javlja kod teških pušača nakon 40. godine života, dok se vrlo rijetko može pojaviti i kod nepušača. Ako se rano dijagnosticira, ima izvrsnu prognozu.
• Leukoplakija. Pojava bezbolnih bijelih mrlja na jeziku i/ili sluznici usne šupljine kao reakciju na djelovanje nekih iritansa. Osobe s leukoplakijom mogu imati povećan rizik razvoja raka usne šupljine.
• Prekancerozne lezije. Područja abnormalnih stanica (displazija) koja se nastavljaju mijenjati i mogu prijeći u rak. Mogu se pojaviti kao bijeli ili crveni plak na glasnicama. Uklanjanje prekanceroznih lezija na glasnicama može pomoći u smanjenju rizika od raka.
• Kancerozne lezije. Često su veće i deblje od prekanceroznih lezija.
• Krvarenje glasnica. Događa se kada krvna žila na glasnici pukne, puneći mišićno tkivo krvlju.
• Fonotraumatske lezije. Pjevači i drugi koji profesionalno koriste svoj glas mogu razviti ciste, polipe ili čvoriće na glasnicama. To su nekancerozne izrasline koje mogu biti povezane s prekomjernom uporabom glasnica ili traumom glasnica.

• Paraliza ili slabost glasnica. Stanje u kojem se jedna ili obje glasnice ne otvaraju ili ne zatvaraju na pravilan način. Postoji mnogo uzroka, uključujući oštećenje živaca uzrokovano operacijom, infekcijom ili određenim vrstama raka.
• Rekurentna respiratorna papilomatoza. Rijetka je bolest kod koje se stvaraju benigne tvorbe u dišnom sustavu. Ako je zahvaćen sustav za govor, odnosno ako se stvaraju na glasnicama i oko njih, onda se naziva laringealna papilomatoza.
• Spazmodična (grčevita) disfonija ili laringealna distonija. Rijedak je kronični neurološki poremećaj koji utječe na mišiće grkljana koji sudjeluju u formiranju glasa. Točnije, u mišićima unutar glasnica javljaju se iznenadni nevoljni pokreti (grčevi) koji ometaju vibracije glasnica i tako utječu na zvuk glasa. Osim u glasnicama, grčevita disfonija može uzrokovati opetovane grčeve i u drugim dijelovima tijela, uključujući oči, lice, čeljust, usne, jezik, vrat, ruke ili noge.
• Neurološke bolesti i poremećaji. Promjene glasa obično su povezane s Parkinsonovom bolešću, kao i drugim neurološkim stanjima i kojima osnovna bolest može utjecati na dio mozga koji kontrolira mišiće u grkljanu.
• Ozljeda ili iritacija. Od cijevi za disanje ili bronhoskopije.
• Oštećenje živaca i mišića oko grkljana. Posljedica traume ili kirurškog zahvata.
• Strano tijelo. U jednjaku ili dušniku.
• Kemijske supstancije. Gutanje jake kemikalije.
• Rast i razvoj. Promjene u grkljanu tijekom puberteta.

• Dob. Sa starenjem, glasnice postaju tanke i mlitave što može utjecati na glas.
• Maligne novotvorine. Rak štitnjače ili rak pluća.
• Hipotireoza. Nedovoljno aktivna štitnjača.

Simptomi disfonije mogu se pojaviti iznenada ili postupno.

Sljedeći simptomi mogu ukazivati na to da imate promuklost:

• glas zvuči kao da je teško govoriti
• glas zvuči hrapavo ili zadihano
• glas je tiši ili tiši nego inače, a može se i potpuno izgubiti (afonija)
• glas zvuči viši ili niži nego inače.

Osim osjećaja promuklosti, disfonija može biti praćena drugim simptomima uključujući:

• promuklost koja traje više od četiri tjedna (osobito kod pušača)
• ozbiljne promjene u glasu koje traju više od nekoliko dana
• promjene glasa (hrapav, napet, zadahtan, slab, viši ili niži, nedosljedan, umoran ili drhtav)
• teškoće u disanju
• bol prilikom govora.

Promuklost i grlobolja

Ako je uz promuklost prisutna i grlobolja, velika je vjerojatnost da se radi o upali grla (faringitis), koja se proširila na grkljan i dovela do razvoja upale glasnica (laringitis).

U većini slučajeva promuklost se događa jer se pretjera s glasom i nestaje sama od sebe. No, postoje i druge situacije kada treba potražiti liječničku pomoć.

Obratite se liječniku u sljedećim slučajevima:

• promukli ste tri tjedna ili dulje (dugotrajna promuklost)
• postoje drugi zabrinjavajući znakovi
• i dalje ste promukli unatoč liječenju ili primjećujete da se simptomi pogoršavaju.

Odmah se obratite liječniku ako primijetite sljedeće:

• boli vas dok govorite ili gutate
• teško dišete ili gutate
• iskašljavate krv
• imate kvržicu na vratu
• gubitak glasa.

• koliko dugo traje promuklost
• jesu li simptomi počeli iznenada ili postupno
• je li nedavno preboljena infekcija gornjih dišnih putova
• ima li i drugih simptoma i kojih
• pušački status (ako da, koliko dugo)
• konzumira li se alkohol.

MEDICINSKO LIJEČENJE

Medicinsko liječenje disfonije i promuklosti ovisi o uzroku. 

Ovisno o temeljnom uzroku primjenjuje se i specifično liječenje, odnosno uporaba lijekova ili operacije:

• krvarenje glasnica ili disfonija mišićne napetosti - odmaranje glasa ili glasovna terapija kod logopeda
• akutne respiratorne infekcije - simptomatska terapija (analgetici za ublažavanje eventualnih bolova, antipiretici za snižavanje povišene tjelesne temperature) ili antibiotici u slučaju bakterijske infekcije
• laringitis - u ovisnosti o uzroku: antibiotici (u slučaju bakterijske infekcije) ili inhalacija kortikosteroida u osoba kojima je zbog profesije žurno potrebno osposobiti glas
• GERB - lijekovi za smanjenje želučane kiseline (antacidi, inhibitori protonske pumpe i/ili promjene načina života)
• vokalni čvorići, ciste, polipi, papilomi - kirurška intervencija ili terapija glasom
• neke vrste raka ili neurološke bolesti - liječenje temeljnog uzroka prema odluci specijaliste.
• spazmodična disfonija - injekcije botulinum toksina u problematične mišiće za smanjenje spazma grkljana…

PRIRODNE ALTERNATIVE U LIJEČENJU PROMUKLOSTI

Kako je u većini slučajeva promuklost nešto što se može liječiti kod kuće, neke prirodne strategije mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

• Odmaranje glasa. Govoriti treba samo kada je potrebno sve dok promuklost ne nestane.
• Tekućina. Potrebno je piti puno tekućine da se spriječi dehidracija i održi vlažnost sluznice dišnih putova.
• Sokovi. Korisni su za unos više voća i povrća. Sok bi trebao biti prirodan i svježe pripravljen jer se na taj način može izbjeći dodani šećer i maksimizirati njihova ljekovita svojstva. Sokovi koji se najviše preporučuju kod promuklosti su:
  • ananas - pomaže u revitalizaciji tkiva glasnica
  • mrkva - općenito korisna za liječenje respiratornih bolesti.
  • kupus - smanjuje iritaciju grla, a zajedno sa sokom od mrkve pomaže u smanjenju tjeskobe koja može pogoršati disfoniju.
• Ovlaživanje zraka. Koristiti ovlaživače zraka za dodatno vlaženje prostora u kojem se boravi.

• Inhalacije.
• Vlaženje grla. Koristiti pastile jer hidratiziraju grlo i mogu ublažiti bol. Djeci mlađoj od četiri godine ne smiju se davati pastile.
• Čaj s medom. Ne postoji ništa bolje za umirivanje nadraženog grla od tople šalice čaja. Osim što smiruje grlo, studije pokazuju kako se vjeruje da spojevi koji se nalaze u čajevima poput zelenog čaja imaju protuupalna, antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva. Čaju dodajte med. Istraživanja sugeriraju da med smanjuje stvaranje sluzi i liječi kašalj jednako učinkovito kao i lijekovi koji se kupuju bez recepta. Među najučinkovitijim čajevima za liječenje disfonije su:
  • đumbir - dobar je zbog svojih protuupalnih svojstava, a pomaže i u detoksikaciji tijela
  • kamilica - uz umirujuća i antiseptička svojstva, kamilica se može pohvaliti i pozitivnim učinkom na probavni sustav
  • sljez i eukaliptus - tvar sadržana u sljezu smanjuje nadražaj, a eukaliptus pročišćava dišne putove.

• Grgljanje. Treba biti blago i mirno kako ne bi došlo do ozljede sluznice grla i trajati otprilike dvije minute. Taj tretman trebalo bi koristiti tri puta dnevno. Moguće opcije su:
  • soda bikarbona, sol i med - promiješati po jednu žlicu svakog sastojka u čaši tople vode
  • limun - svježe iscijeđeni sok od dva limuna
  • žalfija i trputac - pripremiti čaj za grgljanje.
• Izbjegavanje radnji koje opterećuju glasnice. To su radnje poput šaputanja (šaputanje više opterećuje glasnice nego uobičajen govor), vikanja, plakanja i pjevanja.
• Izbjegavanje nakašljavanja grla. Ova radnja iritira glasnice.
• Izbjegavanje korištenja dekongestiva. Preparati koji smanjuju otok sluznice nosa i lučenje sekreta mogu isušiti grlo.
• Izbjegavati alkohol i pušenje. Alkohol i dim isušuju grlo i iritiraju glasnice.
• Vježbe opuštanja. Bez obzira na odbrani tretman, vježbe opuštanja mogu biti koristan dodatak koji bi trebalo upražnjavati barem pet minuta dnevno.

• Tehnike disanja. Od pomoći može biti usvajanje pravilne tehnike disanja kroz različite vježbe. Dok radite ovu vježbu trebali biste biti opušteni i ponoviti je najmanje pet puta uzastopno:
  • udišite kroz deset sekundi.
  • zadržite dah još deset sekundi.
  • polako izdišite kroz deset sekundi.

Ako disfonija traje dulje od dva ili tri tjedna kod odrasle osobe ili dulje od jednog tjedna kod djeteta, vrijeme je za razgovor s liječnikom koji će pacijenta vjerojatno uputiti otorinolaringologu.

• prestanak pušenja i izbjegavanje pasivnog pušenja
• izbjegavanje pića koja sadrže alkohol i/ili kofein
• pijenje puno vode
• korištenje ovlaživača zraka
• izbjegavanje začinjene hrane
• izbjegavanje aktivnosti koje opterećuju glas, poput dugog govora, glasnog govora, vike ili govora u glasnom okruženju.

• pretjerano vikanje ili glasno pričanje
• pretjerana upotreba 'zvučnih efekata' grubog glasa tijekom igre
• uobičajene infekcije u djetinjstvu.
• neka rijetka medicinska stanja.

• grubo ili promuklo
• previsoko ili prenisko
• preglasno ili pretiho, ili možda potpuno 'izgubi' glas
• kao da govori kroz začepljen nos
• kao da previše zraka izlazi kroz nos tijekom govora.

• Vokalni čvorići, ciste, polipi. Poznati su kao benigne lezije (područja oštećenja koja nisu rak) glasnica, a uzrokovani su stresom tkiva tijekom pretjerane upotrebe glasa, poput vrištanja ili dugotrajnog glasnog pričanja ili plača. Potaknite svoje dijete da odmori svoj glas tako da ne govori glasno ili viče. U nekim slučajevima lezije mogu zahtijevati kirurško uklanjanje.
• Infekcije. Promukao glas često se javlja kada dijete ima virusnu infekciju, poput prehlade ili laringitisa (upala glasnice). Promuklost je privremena i obično nestane kada i infekcija. Potaknite dijete da često pije tekućinu i odmara glas dok mu ne bude bolje.

• Potaknite dijete da se približi osobi s kojom želi razgovarati umjesto da viče na udaljenosti
• Zakažite kratka razdoblja odmora glasa ili tišine tijekom dana i noći
• Igrajte se s djetetom različitim glasovima kako bi postalo svjesnije različitih razina glasnoće, visine i jasnoće. Na primjer, počnite im govoriti vrlo tiho, zatim postupno pojačavajte dok vam glas ne postane glasan. Razgovarajte o tome da glasovi mogu biti vrlo tihi, malo glasniji i glasniji i raspravite koja je razina glasnoće najbolja za razgovor u različitim situacijama. Koristite istu metodu za kontrast nježnih i oštrih/grubih glasova.
• Pohvalite dijete kada ga čujete da govori nježnim glasom.
• Obeshrabrujte vikanje, vrištanje, pretjeranu viku, govor preko ljudi ili uz pozadinsku buka (npr. TV) i govor na kreštav i grub način.
• S druge strane, nastojte da u najvećoj mogućoj mjeri dijete izbjegava sve što može imati negativan učinak na glas poput zadimljenih, prašnjavih i zagađenih okruženja, slabog unosa tekućine, pretjeranog kašljanja i pročišćavanja grla, povećanog stresa, tjeskobe itd.