Dobroćudne promjene na koži

Dermatolozi se danas suočavaju s velikim problemom kad im se javljaju osobe koje "hitno i bez čekanja traže pregled madeža", jer u oko 80 posto takvih slučajeva uopće se ne nađu pigmentne promjene koje bi se mogle povezati s madežom. Poseban problem je i "melanofobija", koju sve češće susrećemo. Riječ je o bezrazložnom strahu od melanoma, pri čemu je osobu nemoguće uvjeriti da nema bojazni, posebice zato jer katkad imaju pravi panični napadaj i imate osjećaj da vam ne vjeruju (neki donose i po nekoliko dermatoloških nalaza te brojne slike s interneta).

Koža je naš najveći organ pa se na njoj, na sreću, sve lako uoči, što, nažalost, nije slučaj s unutarnjim organima, na koje bi se trebala obraćati puno veća pozornost. Iako koža može reagirati malignim promjenama, na njoj su daleko brojnije dobroćudne tvorbe. U nastavku ćemo stoga upozoriti na tri najčešće dobroćudne promjene, jer ako se osoba tijekom samo jednog pregleda dobro educira, neće biti potrebe za ponovnim dolaskom.

Riječ je o dobroćudnim izraslinama (tumorima) vezivnog tkiva. Na koži se vide mekani čvorići, katkad i na peteljci, veličine od nekoliko milimetara pa do nekoliko centimetara u promjeru. Boje su kože ili lagano pigmentirani. Iako nisu zloćudni, tijekom života ih ima sve više, pa počinju stvarati estetski problem, posebice ženama. Obično nastaju u srednjoj životnoj dobi na mjestima gdje se koža tare (vrat, pazuh, prepone, područje ispod dojki), ali i drugdje na koži. Može ih biti i do nekoliko stotina.

Svaki čovjek na koži ima barem jedan fibrom. Iako pravi uzrok nastanka nije poznat, zna se da su vezani uz nasljedne čimbenike, debljinu i trudnoću. Uglavnom se ne uklanjaju, osim ako bolesniku stvaraju estetski problem ili zbog veličine. Nakon uklanjanja većih promjena može zaostati ožiljak, a mogu se i ponovno pojaviti.

Cherry hemangioma (Angioma senile) su promjene iznad razine kože žarkocrvene boje koje se sastoje od malih krvnih žila. Veličine su od nekoliko milimetara do jednog centimetra. Iako se mogu javiti i kod mladih ljudi, katkad i u velikom broju, obično nastaju u starijoj životnoj dobi, s tim da se njihov broj povećava s godinama. Osim pojave u obitelji, neki drugi uzrok nije poznat.

Ako se ozlijede, mogu jače krvariti, što prestaje nakon pritiska (kompresije). Potpuno su bezopasni i nikad ne prelaze u malignu bolest. Uglavnom se ne uklanjaju, osim zbog estetskih razloga. Nakon uklanjanja može zaostati ožiljak, a mogu se i ponovno pojaviti.

Verruca seborrhoica senilis spada u grupu dobroćudnih epidermalnih tumora, uz pojavu zadebljanja kože i hiperpigmentacija kod starijih osoba. Ako je posrijedi autosomalno dominatno nasljeđivanje, promjene su generalizirane po cijelom tijelu. Uzrok nije poznat.

Pojavljuju se na bilo kojem dijelu tijela, osim na dlanovima i tabanima. Počinju simetrično kao lagano izbočene, okrugle ili ovalne ploče žućkastosmeđe boje ili boje kože, promjera oko nekoliko milimetara, koje se postupno povećavaju i do nekoliko centimetara u promjeru i postaju tamne, sve do antracitno crne boje. Površina je bradavičasta i masna te se lako mrvi. Većina osoba nakon šezdesete godine ima barem jednu seboroičku keratozu.

S obzirom na to da su trajno benignog karaktera, liječenje je potrebno samo ako se nalaze na mjestu veće iritacije ili na licu zbog estetskih razloga. Nakon odstranjenja moguća je ponovna pojava.

Sigurno postoji još više od 15 različitih vrsta dobroćudnih promjena na koži. Kako ne biste bezrazložno bili zabrinuti, savjet je da se tijekom života obvezno podvrgnete jednom detaljnom dermatološkom pregledu. Tada bi vam dermatolog trebao točno reći o kojim se promjenama radi, odnosno navesti ih u povijesti bolesti, te savjetovati periodiku kontrolnih pregleda, uz uputu o samopregledu kože.

Ako već pretražujete internet u želji za informacijama, onda u tražilicu trebate upisati točan naziv promjene ili eventualno "dobroćudne promjene na koži", a nikako "madež" jer se tada pojavljuje cijeli niz zastrašujućih podataka, najviše o melanomu. Iako je nužno upozoriti na opasnosti od malignih promjena i savjetovati kako ih pokušati izbjeći, nije naodmet poboljšati informiranost opće populacije o dobroćudnim promjenama. Takvih informacija ima premalo, u usporedbi s katkad senzacionalističkim ili pogrešno interpretiranim podacima o malignim tumorima kože.