Doživotni dijetalni režim

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Anka Dorić dr. med., spec. transfuzijske medicine

Celijakija ima kronični i doživotni karakter pa je u skladu s tim i bezglutenska dijeta cjeloživotna terapija, što znači da se iz prehrane zauvijek isključuju svi proizvodi koji sadrže makar i neznatnu količinu glutena

Celijakija je imunološkim mehanizmima posredovana metabolička bolest koja se pojavljuje kod genetski predisponiranih osoba i ubraja među najčešće kronične gastrointestinalne bolesti, a nastaje zbog nepodnošljivosti glutena, proteina koji sadrže razne vrste žitarica. U podlozi bolesti postoji preosjetljivost na glijadin, to jest frakciju glutenskog proteina koji nalazimo u žitaricama, a koja rezultira aktivacijom T limfocita i razvojem upalnih promjena u sluznici tankog crijeva sve do njezina uništenja – atrofije. Ukupna pojavnost ove bolesti kreće se od 1/150 u Irskoj do 1/5000 u Americi.

Češća je u žena (omjer žene : muškarci iznosi 2 : 1), najčešće se manifestira već u djetinjstvu, ali razvija se i u odrasloj dobi. Prema ispitivanju provedenom u Međimurju, u populaciji srednjoškolaca u Hrvatskoj celijakija je prisutna u omjeru 1 : 280 srednjoškolaca. Ovisno o obliku, može se manifestirati na crijevima, koži i drugim organima i organskim sustavima.

Bolest s tisuću lica

U osoba koje imaju nasljednu sklonost za razvoj celijakije nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten (poput namirnica koje sadrže pšenicu, ječam, raž, zob i druge žitarice), pa makar i u tragovima, dolazi do upalnog procesa i oštećenja sluznice tankog crijeva, što može dovesti do vrlo teških i za život opasnih simptoma. Najčešći od njih su proljev i nelagoda u trbuhu, a može se razviti sindrom malapsorpcije, odnosno nedovoljne apsorpcije hranjivih tvari iz hrane (aminokiselina, masti, vitamina, ugljikohidrata), mršavljenja i za život opasnog stanja.

Osnovni oblici celijakije su tipična, atipična i „tiha“ celijakija. Simptomi se različito manifestiraju ovisno o dobi bolesnika, trajanju i jačini bolesti te stupnju oštećenja organa. Upravo su raznovrsnost simptoma s jedne te niska razina svjesnosti i znanja o celijakiji s druge strane čest razlog što se ta bolest godinama ne prepozna, odnosno pogrešno dijagnosticira i liječi, što ima za posljedicu razvoj ozbiljnih oštećenja u oboljelih osoba. Porazna je činjenica da na jednog prepoznatog bolesnika u općoj populaciji ima još sedam neprepoznatih oboljelih osoba.

Problem s celijakijom dodatno komplicira činjenica da je u osoba oboljelih od glutenske enteropatije učestalost šećerne bolesti tipa 1 čak tri puta veća nego u općoj populaciji, a uz to, velik broj oboljelih boluje i od tihog oblika, bez vidljivih simptoma, tako da prividno djeluju kao zdrave osobe.

Tipični oblik bolesti prepoznaje se u 50 posto djece između šestog mjeseca života do druge godine. Simptomi vidljivi u male djece osobito su značajni, a uključuju dugotrajni proljev, brojne i obilne masno-pjenušave i zaudarajuće stolice, gubitak na tjelesnoj težini, nadutost, slab apetit, psihičko nezadovoljstvo i „žablji izgled“ (djeca imaju velik trbuh te tanke ruke i noge). Taj oblik bolest javlja se i s mnoštvom atipičnih simptoma u odraslih (stečena celijakija) i u djece pa se o glutenskoj enteropatiji često govori kao o bolesti s tisuću lica.

Dijagnoza celijakije postavlja se na temelju nalaza biopsije sluznice tankog crijeva, koja pokazuje atrofiju crijevnih resica (vilozna atrofija). Bioptat sluznice uzima se tijekom endoskopskog pregleda gornjeg dijela probavnog sustava. Kao pomoć u dijagnozi koriste se i protutijela u krvi (endomizijska protutijela, protutijela na tkivnu transglutaminazu, deamidirani glijadin peptida) i određivanje genske sklonosti (HLA DQ heterodimer). Bezglutenska prehrana može početi tek nakon što se završi cijeli dijagnostički postupak i postavi konačna dijagnoza celijakije, a do tada osoba treba jesti svu hranu, uključujući i gluten. Moguće komplikacije – Neliječena celijakija može imati brojne komplikacije i negativne posljedice na zdravlje.

Moguće komplikacije su poremećaji reproduktivne funkcije (poremećaji menstrualnog ciklusa, nemogućnost trudnoće ili česti spontani pobačaji), poremećaj metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju, osteopenija, osteoporoza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija) te neke maligne bolesti (ponajprije non-Hodgkinov limfom tankog crijeva)

Cjeloživotna terapija

Bolest ima kronični i doživotni karakter pa je u skladu s tim i bezglutenska dijeta cjeloživotna terapija, što znači da se iz prehrane zauvijek isključuju svi proizvodi koji sadrže makar i neznatnu količinu glutena. Također je bitno prepoznati proizvode koji su skriveni izvori glutena (aditivi, konzervansi u industrijski proizvedenoj hrani, lijekovima i sredstvima za higijenu usne šupljine) i svakako ih izbaciti iz prehrane. Ako se osoba hrani bezglutenskom hranom, oštećenje sluznice crijeva se popravlja. No, pri tome treba biti oprezan jer u slučaju eventualnog prekida bezglutenske dijete dolazi do pojave tihih i prikrivenih simptoma s posljedičnim pogoršanjem stanja crijevne sluznice i pogoršanjem bolesti. Ako se dovoljno rano počne sa strogim režimom bezglutenske dijete, dok još nisu nastala teška oštećenja sluznice tankog crijeva, osoba može biti i ostati zdrava.

Zbog nužnosti promjene prehrane i uvođenja bezglutenskih proizvoda u svakodnevnu prehranu oboljelih od celijakije prijeko je potrebna kontinuirana edukacija i informiranje šire javnosti o postojanju ove kronične bolesti. U skladu s tim, gospođa Blaženka Matijević, direktorica hrvatske tvrtke za proizvodnju bezglutenskih prehrambenih proizvoda Rica gluten free, potaknuta izdavanjem slikovnice za djecu „Bez glutena, molim!“, odlučila je sa suprugom, prehrambenim biotehnologom, u centru Gluten Ease Mnoge osobe imaju problema s probavljanjem glutena (koji se obično nalazi u ugljikohidratima) i kazeina.

Čak i osobe na dijeti bez glutena i kazeina mogu imati teškoća zbog međudjelovanja iz drugih namirnica. GlutenEase™ je dodatak prehrani s probavnim enzimima proizvedenim Thera-blend™ ekskluzivnim postupkom koji kombinira više sojeva enzima, djelotvornih u okruženju različitih pH vrijednosti. Rijeke među prvima u Hrvatskoj otvoriti bezglutenski restoran za potrebe svih oboljelih od glutenske enteropatije, koji mogu uživati u jelima i slasticama bez glutena.

U jelima koja izgledaju, mirišu i imaju okus poput „obične“ glutenske hrane, željela je ispuniti tri uvjeta: da proizvodi budu okusom što sličniji onima „običnima“, da imaju prihvatljivu cijenu i vrhunsku kvalitetu, što je i dokazano brojnim kontrolama Županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, koji je tim proizvodima dodijelio Plavu markicu koja označava proizvode bez trunke glutena. To je mjesto gdje se oboljelima od celijakije vraća osmijeh na lice jer mogu uživati u finim jelima od bezglutenskog tijesta, pa i kupiti smrznute proizvode bez glutena koje mogu pripraviti i kod kuće, brašno mljeveno kamenim mlinom, rižinu krupicu (zamjenu za griz), bezglutensku smjesu za palačinke itd.

U svjetlu činjenice da često prođe i desetak godina do postavljanja točne dijagnoze (zbog čega mnogi oboljeli umiru od posljedica neliječene bolesti), kao i da se usprkos poznatim zdravstvenim rizicima samo tri posto oboljelih od celijakije pravilno liječi, važnost informiranja i edukacije je neupitna.

Datum objave članka: 1. 3. 2018.