Energija na minimumu

Bolesti i stanja / Opća medicina Ozren Podnar prof.

Neki stručnjaci krivnju za proljetni umor pripisuju zatopljenju, a drugi "grijesima" koje smo počinili tijekom zime

Od sredine ožujka do sredine travnja, pa i dulje, mnogi se građani osjećaju umornije i bezvoljnije nego inače. Iako su dani dulji, vrijeme ljepše, a priroda zelenija, neki se ne uspijevaju riješiti umora i uklopiti se u sve veću živost koja ih okružuje. Ako vas ovo godišnje doba ne osnažuje, moguće je da patite od proljetnog umora. Najviše tegoba imaju stariji ljudi, zatim oni s kroničnim srčanožilnim smetnjama i oni koji se bave mentalnim radom.
 

PROLJEĆE POČELO U VELJAČI
Svi smo zaljubljenici u proljeće, ali na što precizno mislimo pod tim terminom? Godišnja doba postoje u tri dimenzije - meteorološkoj, astronomskoj i svjetlosnoj.

Po meteorološkim kriterijima, proljeće u našem podneblju počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Za astronome, početak proljeća pada između 20. i 22. ožujka, jer se tada Sunce nalazi na proljetnoj točki, sjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora. Međutim, astronomsko proljeće zapravo je sredina proljeća po kriterijima količine prirodnog svjetla. Poznato je da tri najsvjetlija mjeseca u godini traju od 6. svibnja do 5. kolovoza, a da je razdoblje od 6. studenoga do 4. veljače najmračnija trećina godine. Dva ostala godišnja doba imaju prosječnu količinu dnevnog svjetla, samo što u slučaju proljeća svjetlo raste, a tijekom jeseni opada. Prema kriteriju dnevnog svjetla, godišnja doba traju ovako: proljeće - od 5. veljače do 5. svibnja, ljeto - od 6. svibnja do 5. kolovoza, jesen - od 6. kolovoza do 5. studenoga i zima - od 6. studenoga do 4. veljače.

Zašto smo umorni u proljeće

Postoji nekoliko teorija o uzroku tog poremećaja koji se javlja na prijelazu zime u proljeće, a jedna teorija tvrdi da proljetni umor - uopće ne postoji!

Dio stručnjaka tumači proljetni umor utjecajem zatopljenja na krvotok. Zimi su kapilare sužene, pa manje krvi teče prema površini tijela, a više u mozak i unutarnje organe, donoseći im više kisika i hranjivih tvari. U proljeće se, pak, kapilare opuštaju, pa više krvi odlazi prema koži, a mozak ostaje prikraćen. Zbog tog fenomena ljudi angažirani na intelektualnim poslovima jače pate od proljetnog umora.

Drugi stručnjaci krivnju prebacuju na zimu. Pred kraj zime ljudi su potrošili zalihe energije, uključujući vitamine i minerale koji se dobivaju od sunčeva svjetla i svježeg voća i povrća. Umor jenjava kako ponovno počnemo upijati sunce i bolje se opskrbljivati hranjivim tvarima.

Još jedna moguća "krivnja" zime je obilna hrana koju tada konzumiramo. I od koje se debljamo. Kasna jesen i zima razdoblja su kad vlada sezonski afektivni poremećaj, popularno zvan zimska depresija. Do tog poremećaja dolazi zbog manjka svjetla, što remeti fiziologiju u moždanom centru za raspoloženje. Tko trpi od zimske depresije jede više hrane bogate ugljikohidratima, koji pomažu organizmu da nadoknadi manjak serotonina, kemijske tvari koja opada zbog manjka svjetla. Zato namirnice, za kojima zimi vlada veća potražnja, uključuju kolače, kekse, čokoladu i tjesteninu.

Uz to što je vrijeme prejedanja i debljanja, zima je i vrijeme smanjene tjelesne aktivnosti, pa mnogi njezin kraj dočekuju u slaboj kondiciji. Stoga su upravo pokušaji naglog povećanja aktivnosti dolaskom ljepših dana odgovorni za umor onih čija je forma u veljači dotaknula najnižu točku. Osim umora, prebrz povratak aktivnosti donosi i povećan rizik od srčanog udara. Stoga je prije odluke o intenzivnijem bavljenju sportom ili radu na otvorenom preporučljivo posavjetovati se s liječnikom.

Protiv otežalih vjeđa

Nema sumnje da je zimska pasivnost u sprezi s povećanom tjelesnom težinom značajan uzrok proljetnog umora. Za borbu protiv tog oblika umora potreban je postupan povratak aktivnosti i poticanje kolanja energije. No, umor navodi upravo na suprotno - više spavanja i, općenito, lješkarenja. A predugo spavanje ne osvježava, nego, paradoksalno, pogoršava pospanost tako što umrtvljuje moždane procese, osobito u kori velikog mozga.

Odraslom je čovjeku dovoljno osam do devet sati čvrsta sna, a neki se okrijepe i za kraće vrijeme. Stoga se žrtvama proljetnog umora preporučuje strogo pridržavanje higijene sna, koja uključuje usnivanje i buđenje uvijek u isto vrijeme, te ograničavanje spavanja na osam ili devet sati. Ako vam je buđenje otežano, preporučujemo akupresuru, kinesku tehniku pritiskanja akupunkturnih točaka (za razliku od akupunkture, u kojoj se u akupunkturne točke ubadaju posebne igle). S ciljem bržeg razbuđivanja, dok ste još u krevetu, pritišćite dvije akupunkturne točke na unutarnjoj strani zapešća i ispod koljena. Prva točka nalazi se 4,5 do 4,6 cm ispod ruba dlana, na donjoj strani zapešća po sredini ruke. Tu točku pritišćite 60 sekundi nakon buđenja, na bilo kojoj ruci. Drugu točku pronaći ćete tako da savijete nogu i napipate udubljenje u sredini koljena. Spomenuta točka je smještena 7,5 cm ispod udubljenja, na gornjoj strani potkoljenične kosti. I nju pritišćite 60 sekundi nakon buđenja, na bilo kojoj nozi.

Tko trpi od zimske depresije jede više hrane bogate ugljikohidratima, koji pomažu organizmu da nadoknadi manjak serotonina, kemijske tvari koja opada zbog manjka svjetla

Uz akupresuru, izvodite vježbe istezanja, pri čemu se ne misli samo na tradicionalno protezanje u krevetu. U stojećem položaju postavite se na vrhove prstiju, uzdignite ruke i maksimalno se protegnite. Protezanje je najdjelotvornije odmah nakon buđenja, jer potiče cirkulaciju i osvježava organizam.

Umivanje u hladnoj vodi također razbuđuje i osvježava, potičući cirkulaciju i izlažući organizam pozitivnom šoku. Nanesite hladnu vodu na lice, zatiljak i donju stranu podlaktice. Hladan tuš još je učinkovitiji.

Ako vas usred dana zahvati pospanost, klasične su protumjere kava ili energetski napici, kojima je najvažniji sastojak kofein. Međutim, potreban je oprez ako uzimate veće količina kofeina, jer izaziva razdražljivost, napetost, drhtavicu i pojačanu eliminaciju tekućine iz organizma. Za održavanje budnosti zdraviji je zeleni čaj, u kojemu također ima kofeina.

Tehnike uklanjanja toksina

Kao što smo napomenuli, organizam se tijekom zime obilnije opskrbljuje hranom, čija funkcija nadilazi puko utaživanje gladi. Jela od brašna, šećera i masnog mesa, kojima je dopunska svrha ublažavanje potištenosti, bogata su ugljikohidratima i masnoćama, a istodobno su siromašna vitaminima, mineralima i vlaknima. Tipična zimska jela, pripremljena kuhanjem, pečenjem i prženjem, obiluju aditivima, konzervansima i antibioticima, koji opterećuju limfni, krvožilni i probavni sustav, stvarajući plodno tlo za razvoj bolesti. Budući da se u proljeće zbog veće količine prirodnog svjetla smanjuje potreba za takvom hranom, upravo je tada pogodno vrijeme za detoksikaciju, odnosno čišćenje organizma od otrova. Postoji nekoliko načina kako ostvariti taj cilj, koji uključuju zdravu hranu, puno tekućine, vježbanje, relaksaciju i drugo.

Sirova, svježa, integralna i organska hrana imperativ je za svakoga tko se podvrgava detoksikaciji. Proljetni jelovnik treba ispuniti graškom, šparogama, peršinom, špinatom, keljom, blitvom, raštikom i potočarkom. Najvažnije je zeleno lisnato povrće, jer je puno klorofila, prirodnog sredstva za čišćenje. Vlaknaste namirnice također se preporučuju jer pospješuju probavu i izlučivanje otpadnih tvari.

Ako ste simpatizer dodataka prehrani, onda je početak proljeća prikladan za kuru ginsenga, ginkga bilobe, omega-3 masnih kiselina te vitamina D i B kompleksa.

Kad kupujete hranu, preskočite proizvode koji na sebi nose bar-kodove. Drugim riječima, izbjegavajte prerađenu hranu i ograničite u jelovniku alkohol, bijeli šećer, jaja, mliječne proizvode, životinjske masnoće i bjelančevine, te gluten, ako ste na njega alergični.

Povećajte unos tekućine, a ponajviše obične, izvorske i blago mineralizirane vode. Pogodni su i nezaslađeni voćni sokovi i čajevi, osobito zeleni čaj. Tijelu je potrebno mnogo tekućine da bi čišćenje bilo djelotvorno.

Vježbajte umjereno, ali svakodnevno, radi poticanja znojenja, koje također pomaže odstraniti štetne tvari iz organizma. Povrh toga, vježbanje potiče bolju prokrvljenost mozga i lučenje hormona ugode, od kojih ćete se osjećati življe i zadovoljnije.

Odvojite vrijeme za opuštanje i vježbe disanja. Opuštati se možete uz autogeni trening, transcendentalnu meditaciju ili jogu, ali i vlastite tehnike koju ste sami razvili. Sjedite mirno i uspravno zatvorenih očiju dva puta dnevno po petnaestak minuta, dišući polako i duboko, iz trbuha.

Za akutnu detoksikaciju trebalo bi vam biti dovoljno deset ili dvanaest dana. Možda vam se proces detoksikacije svidi, pa ćete nešto od njega nastaviti primjenjivati i u nastavku godine. Neće vam škoditi. Štoviše, biti trajno detoksiciran temelj je odlična zdravlja i visoke energije.

Proljetni umor ne traje dulje od nekoliko tjedana. Ako vas simptomi ove boljke prate dulje, možda je riječ o ozbiljnijoj zdravstvenoj smetnji, pa je preporučljiv temeljit liječnički pregled. Možda je posrijedi poremećaj tlaka, metabolizma šećera, depresija ili nešto drugo. Ne riskirajte.

STVARNA ILI UMIŠLJENA BOLJKA
Intrigantno je da je u nekim zemljama proljetni umor prisutniji nego u drugima. Razlike postoje i među narodima koji nastanjuju sličan klimatski pojas. Nijemci poznaju ovaj poremećaj pod nazivom Frühjahrsmüdigkeit, za Talijane ona je stancheza primaverile, za Čehe jarni unava, a za Kineze čun kun (u doslovnom prijevodu - proljetna pospanost).

S druge strane, Anglosaksonci tvrde da im je ta boljka gotovo nepoznata. Štoviše, čude se kontinentalnim Europljanima i zafrkavaju se na račun njihova "umora", pripisujući ga predrasudi nastaloj pod utjecajem nekoga davnog liječnika, koji je bio u zabludi u vezi s postojanjem tog sindroma.

Ta skeptična teorija ne objašnjava rasprostranjenost boljke u srednjoj Europi i u Kini, budući da između tih tako udaljenih sredina ne postoje kontakti preko kojih bi se prenosile medicinske predrasude. Moguće je da sugestija igra izvjesnu ulogu, ali i da ostatak simptoma proljetnog umora ipak potječe od - proljeća!

Datum objave članka: 1. 3. 2016.