Europski trendovi u nošenju kontaktnih leća

Bolesti i stanja / Vidni sustav prof. dr. sc.   Rajko Pokupec dr. med., spec. oftalmolog

U razgovoru s prim. Pokupec saznali smo što je novo u kontaktologiji i prati li Hrvatska i kako napredne europske trendove

Dr. Pokupec, iako se i u Hrvatskoj sve više pacijenata kojima je potrebna korekcija vida odlučuje za kontaktne leće kao opciju, čini se da još uvijek zaostajemo, i u tom polju, za naprednom Europom...
- Na žalost je tako. Nošenje kontaktnih leća pruža mogućnost ispravljanja vidnih grešaka bez kompromisa, međutim, nakon što je pacijent kupio par leća mora kontinuirano ulagati u sredstva za njegu leća ili novi par leća te je taj trošak najveća prepreka približavanja europskim i svjetskim trendovima.

Što se "nosi" u Europi i svijetu?
- Najveći postotak pacijenata odlučuje se za zamjenske leće - mjesečne ili dvotjedne. Takve leće su vrlo udobne za nošenje, a materijali od kojih se izrađuju imaju vrlo dobru propusnost kisika. Ne zahtijevaju kompliciranu njegu. Dovoljna je redovita uporaba tzv. all-in-one otopina, a nakon isteka određenog vremena bacaju se i zamjenjuju svježim parom. Time je značajno smanjena mogućnost infekcija zbog nepravilnog održavanja.

A što je s dnevnim lećama?
- Dnevne leće su jednokratne: ujutro se stave na oči, a prije spavanja se bacaju. Najčešće su pakirane u kutije od po 30 komada, tako da pacijent ima mjesečnu zalihu. Ne zahtijevaju dodatnu uporabu sredstava za njegu, osim eventualno uporabe umjetnih suza, ovisno o potrebi pacijenta. Na taj su način izbjegnute i sve moguće komplikacije nastale zbog izlaganja rožnice konzervansima i ostalim sastojcima otopina. Međutim, za prosječnog korisnika su preskupe, a kod nas se za sada najčešće nose na godišnji odmor, povremeno pri sportu i slično.

Kakve se leće nose u Hrvatskoj?
- U Hrvatskoj je veliki postotak tvrdih plinopropusnih leća (RGP), a još uvijek se ne odustaje ni od mekih godišnjih leća. No, na tržištu se također mogu naći i zamjenske meke leće povoljnih cijena pa smatram da će, s vremenom, konvencionalne godišnje leće biti potpuno potisnute.

U Europi i svijetu se najveći postotak pacijenata odlučuje za zamjenske leće, koje su vrlo udobne za nošenje, a materijali od kojih se izgrađuju imaju vrlo dobru propusnost kisika

Mnogi pacijenti raspituju se o lećama za produženo nošenje. Možete li nam objasniti kakve su to leće?
- Takve leće izrađene su iz materijala visoko propusnog za kisik te se, prema naputcima proizvođača, ne moraju svakodnevno skidati i stavljati, već se s njima može i prespavati. Međutim, smatram da je funkcionalno nepotrebno spavati s lećama. Svaki pacijent, nakon što stekne praksu u rukovanju lećama, može izdvojiti 5 minuta dnevno za njegu leća. Propusnost kisika kod leća za produženo nošenje može biti vrlo visoka i u tom smislu prihvatljiva, ali će se svejedno tijekom produženog nošenja na lećama nakupljati nečistoće iz suznog filma i atmosfere. Čemu riskirati rizik od infekcija?

Slažete li se da u nekih pacijenata leće za produženo nošenje ipak predstavljaju spasonosno rješenje?
- Da, naročito u starijih osoba koje teško rukuju lećama, a često se ni ne mogu o njima samostalno brinuti.

Koje leće se preporučuju djeci?
- Za kratkovidnu djecu najbolje su plinopropusne leće (RGP/SGP), jer je iskustvo pokazalo da miopija (kratkovidnost) ima znatno sporiji rast uz uporabu tih vrsta leća.

Mogu li pacijenti s astigmatizmom nositi kontaktne leće i koje?
- Da, mogu. Postoje čak i zamjenske torične meke leće, međutim, ukoliko se želi savršeno adaptirana leća, tada je potrebno uzeti RGP ili SGP leću.

Kakvo je Vaše mišljenje o kozmetičkim lećama - lećama u boji?
- Kozmetičke leće predstavljaju modni trend, no funkcionalno su bez smisla. Preporučljive su jedino u osoba s traumom zjenice, gdje takva tamno obojena leća sprječava prolaz svjetlosti, osim u centru jer formira umjetnu zjenicu.

Prošle godine ste prisustvovali Europskom kongresu oftalmologa - kontaktologa u Bordeauxu. Kakva iskustva ste ponijeli?
- Da, ovaj puta Kongres je bio izuzetno dobro posjećen, a poprimio je i internacionalni karakter, s obzirom da su po prvi puta bile prisutne i kolege iz SAD-a, Japana i frankofonske Afrike. Sveukupno, bilo je oko 400 sudionika. Teme su bile slobodne, tako da su se čula iskustva kolega, od keratokonusa do progresivnih kontaktnih leća. Za one koji ne znaju, keratokonus je iregularno "izbočenje" rožnice koje se može korigirati isključivo kontaktnim lećama.

Možete li našim čitateljima objasniti pojam progresivnih leća?
- Progresivne leće koriste se kod presbiopije, stanja u kojem se zbog nemogućnosti adaptacije prirodne leće u oku, nastale kao posljedica starenja, ne vidi dobro na blizinu, a pacijent treba korekciju i za daljinu. Još uvijek nije otkrivena "idealna" progresivna leća, niti meka, niti RGP. Iako se u njihovom dizajnu ide prema naprijed, na njih će se puno lakše prilagoditi osobe koje već imaju iskustva s nošenjem kontaktnih leća. No, onaj tko ih prihvati ima idealno rješenje za svoj vid.

Nismo spomenuli izuzetno važnu i neizbježnu higijenu. Ima li novosti u pogledu njege leća?
- Ništa revolucionarno. I dalje su u trendu "all-in-one" otopine koje maksimalno pojednostavljuju njegu zamjenskih mekih leća, međutim, nisu pogodne za konvencionalne godišnje leće. Naime, na takvim lećama s vremenom se stvaraju depoziti tj. naslage, što uzrokuje neugodu u nošenju i propadanje leća. Takve leće bolje je njegovati peroksidnim sustavima. Obaveza je redovito ih enzimatski čistiti. Kod RGP leća ima također pokušaja da se stvori "all-in-one" otopina, ali zbog materijala na kojem se skupljaju masnoće iz suza te režima nošenja i po nekoliko godina, još je uvijek bolje koristiti detergente. Za tu vrstu leća postoje višekomponentni sustavi: otopina za čišćenje, otopina za čuvanje i tablete za deproteinizaciju.

Dr. Pokupec, zahvaljujem Vam na razgovoru i korisnim informacijama. Imate li možda još kakav savjet za kraj?
- Mnogi korisnici kontaktnih leća banaliziraju njihovu njegu. Na tržištu možemo naći i kvalitetne leće i kvalitetna sredstva za njegu, međutim, to ne znači puno ukoliko se pacijenti ne pridržavaju svih smjernica pravilnog rukovanja i higijene kako bi optimalno zaštitili svoje oči.

​Intervju: prim. dr. sc. Rajko Pokupec pročelnikom polikliničkog odjela Klinike za očne bolesti KBC Zagreb
Razgovarala: Dubravka Kričkić, mag. pharm.

 

Datum objave članka: 1. 4. 2003.