Id reakcija - tajanstveni simetrični osip

Odmah na početku upitat ću vas: "Ako vam se na tijelu pojavio simetričan osip uz svrbež, je li vas nadležni liječnik upitao ili sam pogledao imate li promjene na dlanovima, tabanima, između prstiju ruku i nogu ili na potkoljenicama?" Vjerojatno nije! O čemu je zapravo riječ?

Pojam id reakcije, kao posebnog zbivanja kod nekih kožnih bolesti, ali i drugih infekcija, nažalost je gotovo nepoznat liječnicima opće prakse (oko 90 posto), ali i specijalistima dermatolozima, kao i specijalistima drugih usko povezanih struka. Zbog toga su česte zabune u dijagnostici, što sa sobom povlači i pogrešno liječenje, koje nikad ne dovodi do izlječenja. U takvom slučaju primarno je riječ o neprepoznavanju uzroka promjena i liječenju posljedica koje ne može rezultirati izlječenjem.

Id reakcija još se naziva i autoekcematizacija, a riječ je o akutnoj i generaliziranoj reakciji kože na različite uzročne čimbenike, najčešće zarazne ili upalne prirode. Obilježava je osip koji svrbi i simetričnog je oblika zbog širenja uzročnih čimbenika putem krvi. Osip izgledom podsjeća na gotovo sve kožne bolesti, što znači da nije specifičan.

U osnovi nije riječ o alergijskoj reakciji nego o imunosnom zbivanju do kojeg dolazi zbog toga što organizam pogrešno prepoznaje vlastite antigene, koji nastaju u našoj koži tijekom nekih prijašnjih bolesti. Pritom dolazi do pojačane podražljivosti T limfocita zbog promjene sastava kože i stanične reakcije, a uz to se veže i sniženje praga iritacije kože, pa ona lakše reagira i na najmanje podražaje. Primarno se širi antigen, uz pojavu sekundarne imunološke reakcije, koju prepoznajemo kao alergiju i pogrešno je liječimo, a dokazano je i širenje upalnih čimbenika citokina iz tako pobuđenih stanica, koji se šire krvlju.

Budući da se na problem id reakcija ne obraća dovoljno pozornosti, teško je precizno odrediti njezinu učestalost. Ipak, prema podacima iz svjetske literature, javlja se u oko pet do 15 posto bolesnika s gljivičnim infekcijama kože, u 37 posto bolesnika s hipostazičnim dermatitisom i venskim ulkusom (poremećaj venske cirkulacije) i čak u oko dvije trećine bolesnika sa sekundarno zaraženim kontaktnim dermatitisom, bilo alergijskim ili nealergijskim.

Budući da id reakcije mogu nastati zbog velikog broja uzročnih čimbenika, i simptomi su vrlo šaroliki. Već je spomenuto da promjene mogu oponašati gotovo sve kožne bolesti. Obično se jave oko dva tjedna nakon početka djelovanja nekog od uzroka, koji u pravilu dugo ostaje nezamijećen, i traju dok se uzrok ne otkloni u potpunosti. Promjene su zbog širenja uzročnika krvlju uvijek simetrične i pretežno lokalizirane na trupu i ekstremitetima, a često zahvaćaju i lice. Mogu se manifestirati u obliku papula (prištića), urtika ili mjehurića s bistrim ili gnojnim sadržajem. Mogu podsjećati i na psorijazu, a katkad se na nogama javlja slika slična crvenom vjetru (erizipel).

Katkad su kožne promjene praćene općim simptomima, kao što su groznica, lagano povišena temperatura, povraćanje, povećanje limfnih čvorova i slezene, povišeni broj leukocita, što više upućuje na upalno nego na alergijsko zbivanje.

Najčešći uzroci id reakcija su infekcije gljivicama (kandida, trihofiton, epidermofiton), koje izazivaju promjene između prstiju na rukama i nogama, na šakama, tabanima i noktima, a mogu se dokazati mikološkom obradom i uspješno liječiti antimikoticima (lijekovi protiv gljivica).

Česti uzroci su i upalne promjene na donjim ekstremitetima, koje su povezane sa slabom cirkulacijom ili venskim ulkusom. To se događa u slučaju sekundarne infekcije bakterijama, najčešće stafilokokom, streptokokom i proteusom, ili primjene neke terapije koja ne odgovara koži bolesnika i mijenja je u nešto nepoznato.

Može biti riječ i o kontaktnom dermatitisu, obično na rukama, koji je prethodno sekundarno inficiran.

U SAD-u se često javlja uz plućnu histoplazmozu, a u našim uvjetima treba misliti na uzročnika tuberkuloze.

Uz to, valja misliti i na infekciju virusom herpesa, te svakako na svrab i ušljivost.

Budući da simetričan i nespecifičan osip može biti i znak nekih spolnih bolesti, ponajprije drugog stadija sifilisa, svakom bolesniku analizom krvi treba isključiti i tu bolest.

Ako ne potražimo uzrok, u dijagnostičkom smislu u obzir mogu doći sve kožne bolesti. Zato su potrebni mikološka (gljive) i bakteriološka obrada, pretrage za svrab i ušljivost, a u nejasnim slučajevima i uzimanje uzorka kože. Važno je napomenuti da se u kožnim promjenama koje izazivaju id reakcije uzročnik nikad ne nađe u zahvaćenoj koži. Ni alergološka testiranja neće pokazati ništa, jer su posrijedi vlastiti antigeni, a ne oni iz okoline.

Nažalost, liječenje id reakcije u pravilu počinje tek nakon što je ona već dugo trajala. Cilj liječenja je temeljito uklanjanje uzroka reakcije, jer tek tada može doći do potpuna izlječenja. Bolest se često vraća, jer se uzročna bolest (gljivična infekcija, bakterijska infekcija, virusna infekcija i drugo) obično ne liječi dovoljno dugo ili se ne izliječi u potpunosti.

Kad se liječi sama id reakcija kao posljedica, teži se prekidanju opisanih imunoloških pojava. Lokalno se daju oblozi, zatim se kraće vrijeme primjenjuju razblažene kortikosteroidne kreme (najdulje do deset dana), a potom se provodi neutralna njega kože.

Oralno se uzimaju antihistaminici, koji se mogu kod jačih reakcija davati i u obliku injekcija, a u vrlo teškim slučajevima nakratko se daju kortikosteroidi sistemski.

Bitno je da nadležni liječnik i bolesnik što prije izađu iz začaranog kruga upornog i uzaludnog liječenja nepostojeće "alergije", jer inače dolazi do duge sistemske terapije kortikosteroidima uz brojne nuspojave, a uzrok i dalje nije prepoznat, pa ni odgovarajuće liječen.

Umjesto zaključka, vratimo se na početak - najprije pregledajte sva mjesta koja su istaknuta u pitanju s početka članka. Ako liječnik ne pogleda navedena mjesta, pogledajte ih sami i, ako uočite promjene, upozorite ga! I zapamtite - razlika između id reakcije i alergije je u tome što je kod id reakcije riječ o alergenima nastalima u našem organizmu, najčešće u koži, dok su kod alergije posrijedi pravi, vanjski alergeni.