Insekti dolaze

Bolesti i stanja / Kožne bolesti prim. dr. sc.   Teodora Gregurek Novak dr. med., spec. dermatovenerolog

S obzirom na klimatske promjene, očekivati je da će se već ove godine povećati postotak alergijskih reakcija na ubode insekata

Ubodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune insekata ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu, u potrazi za novim žrtvama. Jedan dio ne preživi zimu, a neki su u fazi završetka novog razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija.

Takvo ponašanje insekata bilo je uobičajeno u normalnim klimatskim uvjetima, no s obzirom na prošlogodišnje dugo vruće ljetno razdoblje, zatim vrlo toplu zimu, s malo oborina i naglim zatopljenjem, možemo očekivati neka neuobičajena zbivanja u "svijetu insekata". Naime, vrlo rano probudili su se iz zimskog mirovanja, mnogi nisu uginuli, pa je njihov broj puno veći nego inače. Očekivati je i da će oni koji sadrže otrovne i opasne supstancije imati daleko jače djelovanje na organizam jer nije bilo uobičajenih klimatskih i ekoloških čimbenika koji bi oslabili njihovo djelovanje.

Čemu smo sve izloženi

S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, važno je znati po čemu se razlikuju

Otrovni insekti

Na našem su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu. Pčela prilikom uboda ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti, a ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. Stršljeni imaju otrov posebna sastava, koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju nakon 24 sata može izazvati efekt hemolize krvi (otapanja krvnih crvenih tjelešaca), s oštećenjima unutarnjih organa i smrću.

Pauk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, pa čak i smrt, iako rijetko. Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i škorpioni, koji za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu opasni po život ubodene osobe.

Neotrovni insekti

U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buhe, uši, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske mušice i sl.). Kod uboda neotrovnih insekata nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih tipično da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprječava zgrušavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac). I kod njihova uboda može se javiti prolazna reakcija u smislu jakog nadražaja kože, a katkad i jači otok i crvenilo praćeni svrbežom. Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni - uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povuku.

Kod osoba za koje znamo da su alergične na ubode, anafilaktični šok može se javiti u oko jedan do tri posto slučajeva. S obzirom na klimatske promjene, očekivati je da će se ti podaci mijenjati i da će se povećavati postotak alergijskih reakcija

Opasan je ubod tzv. konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to insekt koji živi u štalama i hrani se krvlju domaćih životinja, može na mjestu uboda izazvati gnojenje zbog prijenosa bakterija. Uz to, ubodenu osobu potrebno je zaštititi od tetanusa čijeg uzročnika obad također može prenositi.

Kod uboda krpelja moramo imati na umu da su i oni prijenosnici nekih bolesti, npr. borelioze ili Lyme bolesti, koja se očituje bolovima u zglobovima, crvenilom na mjestu uboda koje se rubno širi, a u centru blijedi (eritema chronicum migrans) te temperaturom. Krpelji mogu prenijeti i meningoencefalitis (upala mozga i moždane ovojnice), koji obvezno zahtijeva bolničko liječenje.

Već od početka godine primijećene su agresivne vrtne mušice, koje u rojevima napadaju ljude koji dolaze na prve radove u vrt ili vinograd. Uglavnom izazivaju nastanak brojnih papula (čvorića) na mjestima uboda i svrbež, a zbog grebanja često se razvije i sekundarna infekcija s gnojenjem. Iako nije riječ o alergijskoj reakciji, promjene su vrlo neugodne i zahtijevaju liječenje (oblozi, kortikosteroidne i antibiotske masti).

Alergija uvijek moguća

Nakon uboda nekih insekata važno je znati da postoji mogućnost razvoja alergijske reakcije. Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata u umjerenom klimatskom pojasu kreće se oko 0,4 do 1,2 posto populacije. Među osobama za koje znamo da su alergične na ubode, anafilaktični šok može se javiti u oko jedan do tri posto slučajeva. S obzirom na klimatske promjene, očekivati je da će se ti podaci mijenjati i da će se povećavati postotak alergijskih reakcija.

Uz to što treba biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije, treba znati i prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati. Alergijske reakcije na ubode insekata očituju se kao:

  • lokalna reakcija na mjestu uboda;
  • generalizirana koprivnjača praćena oticanjem usana i/ili vjeđa;
  • početni znaci anafilaktičnog šoka - svrbež, otežano disanje, crvenilo i svrbež cijele kože;
  • anafilaktički šok - najčešće se razvija nakon uboda stršljena, ose ili pčele, osobito ako je bolesnik jako osjetljiv na ubode, što saznajemo od oboljelog ili pratnje; ili ako su se dogodili u području glave i vrata, i to zbog blizine velikih krvnih žila i brzog širenja alergena; te ako su bili višestruki.

Postupak kod alergijske reakcije na ubod

Zapravo je isto kao i kod svih alergija. U slučaju samo lokalne alergijske reakcije, dovoljno je staviti hladan oblog, eventualno nanositi kortikosteroidnu kremu nekoliko dana i po potrebi uzeti antihistaminik na usta (tablete). U slučaju jačih reakcija, od drugog do četvrtog stupnja, moraju se davati kortikosteroidi u obliku injekcija te antihistaminici u injekcijama i tabletama, a u slučaju šoka primijeniti odmah svu uobičajenu antišok terapiju. Dobro je da osobe koje znaju da imaju jake reakcije na ubod insekata imaju pri ruci već gotove tzv. autoinjektore u kojima se nalazi doza adrenalina koja će spriječiti razvoj šoka, nakon čega se može nastaviti s ostalom navedenom terapijom.

Kod uboda pčele treba ukloniti žalac koji je ostao u koži, jer se iz njega postupno oslobađa otrov, pa možemo imati produljene simptome. Svakog bolesnika s jačom reakcijom treba neko vrijeme nadgledati u bolničkim uvjetima, jer katkad se može razviti i kasna, odgođena alergijska reakcija nakon 8 do 12 sati.

Kako se obraniti

Kako bi manje privlačili insekte, trebamo se pridržavati nekih uputa, kao što je izbjegavanje brzih pokreta, trčanja ili mahanja rukama radi tjeranja insekata, jer oni često ubadaju u obrani.
Ako znamo da smo osjetljivi na ubode, poželjno je izbjegavati jake mirise (parfeme), kreme za sunčanje, predug boravak u voćnjacima ili na otvorenom.

Nije poželjno: jesti slatko ili piti sokove na otvorenom, jer se može dogoditi da nas insekt ubode u jezik, što može izazvati gušenje mehaničkim putem (zbog oticanja); hodati bos po travi, jer košnice stršljena i osa mogu biti i u zemlji; nositi odjeću žarkih boja ili široku (jer žarke boje privlače insekte koji se mogu zavući pod odjeću); izbjegavati veće tjelesne napore zbog znojenja (znoj privlači insekte).

Sve namirnice, osobito one slatke, kao i posude za odlaganje smeća treba dobro zatvoriti, a na prozore postaviti mreže ili barem staviti insekticid u obliku pločice u utičnicu za struju. Koža se može namazati i nekim sredstvom koje mirisom odbija insekte, ali pritom moramo paziti da je riječ o tvarima koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

Napominjem da je na ljetovanje ili izlete uvijek dobro nositi sa sobom i neku kortikosteroidnu kremu, nekoliko tableta antihistaminika, pa i kortikosteroida kako biste pri ruci imali potrebnu prvu pomoć dok ne stignete do liječnika.

Iako se ne trebate pretjerano bojati, budite na oprezu, jer insekti dolaze. Pripremite se za bitku i spremno ih dočekajte.

Datum objave članka: 1. 6. 2007.