Ispunite godine životom, a ne život godinama

Kako bismo dugo bili aktivni članovi zajednice, osobito je važno sačuvati zdravlje zglobova. Pritom se nameće pitanje kako reagirati u slučaju kad primijetimo prve teškoće sa zglobovima, odnosno kad je pravo vrijeme da potražimo pomoć liječnika.

Osteoartritis pogađa milijune ljudi diljem svijeta i najčešća je bolest zglobova među starijom populacijom. Riječ je o kroničnoj degenerativnoj bolesti, za koju se u Europi uvriježio naziv artroza, a u anglosaksonskoj literaturi osteoartritis, koji se u novije vrijeme i kod nas češće upotrebljava. Zahvaća sve sinovijalne zglobove (slobodno pokretni zglobovi koji omogućuju okretanje, savijanje i pomicanje različitih dijelova tijela) i nije samo bolest zglobne hrskavice, nego uključuje i čahuru zgloba, ligamente i okolne mišiće. Najčešće su zahvaćeni zglobovi šake, koljena i kuka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od osteoartritisa boluje čak 54 posto žena i 43 posto muškaraca starijih od 65 godina, a svi stariji od 80 godina imaju neki oblik te bolesti. Nakon srčanožilnih bolesti, osteoartritis je među uzročnicima radne nesposobnosti na drugome mjestu. Uz to, vezani troškovi čine čak oko dva posto bruto nacionalnog dohotka u razvijenim zemljama.

Čimbenici koji mogu utjecati na pojavu osteoartritisa su: naslijeđe, starija životna dob, spol, pretilost, manjak fizičke aktivnosti i posttraumatske promjene.

Smatra se da je promijenjena zglobna hrskavica najvažniji čimbenik za početak i napredovanje osteoartritisa. Naime, zglobna hrskavica od osobite je važnosti za urednu funkciju zgloba, jer smanjuje trenje i raspoređuje sile opterećenja u zglobu. Međutim, tako je građena da se ne može sama od sebe održavati nego je za to potreban određeni mehanički poticaj, primjerice kretanje. Kod osteoartritisa zglobna hrskavica je oštećena, a smanjeni su koncentracija hijaluronske kiseline i sposobnost podmazivanja. Napredovanjem procesa dolazi do gubitka zglobne površine, uz stvaranje osteofita, poremećaja spoja hrskavice i kosti te otkrivanja dijela koštane površine. Ostale promjene zglobnih struktura uključuju degeneraciju meniskusa u koljenu i slabljenje mišića oko zgloba.

Najčešći simptom i glavni razlog dolaska liječniku je bol, a slijede zakočenost nakon duljeg mirovanja, oteklina, deformacija zgloba i smanjen opseg pokreta, s posljedičnim razvojem slabosti mišića oko zgloba.

Dijagnoza se postavlja na temelju dobre anamneze, kliničkog pregleda i rtg obrade. Samo u dvojbenim slučajevima traže se laboratorijska obrada, UZV, CT, MR.

U liječenju je primarni cilj suzbiti bol, usporiti propadanje zgloba, očuvati opseg pokreta i funkcionalno zdravlje pojedinca.

Nefarmakološki pristup

Uključuje različite oblike fizikalne terapije i edukaciju. Najčešće korišteni modaliteti fizikalne terapije su medicinske vježbe za zahvaćene zglobove, koje su temelj liječenja jer vježba "hrani" zglob i čuva njegovu funkciju. Od elektroterapijskih procedura koriste se modulirane i interferentne struje, ultrazvuk, laser, magnetoterapija...

Tijekom provođenja fizikalne terapije bolesnika treba educirati kako da probleme sa zglobovima drži što dalje od razine na kojoj ugrožavaju njegovu i budućnost njegove obitelji. Za bolesnika je važno znati kako sam sebi može pomoći. U slučaju pojave jake boli i otoka, treba primijeniti hladne obloge na zglob deset do petnaest minuta, nekoliko puta dnevno, u razmaku od tri do četiri sata, a potom umasirati antireumatsku kremu ili gel. Nosive zglobove (poput kuka ili koljena) pri hodu valja rasteretiti štapom ili štakom. Normalnu tjelesnu težinu treba očuvati, a prekomjernu reducirati. Velik je problem sjedilački stil života, koji usporava cirkulaciju općenito, pa i onu zglobne tekućine, što otežava prehranu hrskavice, a okolni mišići su u slaboj kondiciji. Stoga treba održavati redovitu tjelesnu aktivnost i prilagoditi je zdravstvenom stanju i dobi (hodanje, vožnja sobnog bicikla, plivanje...).

Farmakološki pristup

Analgetici i nesteroidni antireumatici najčešće se primjenjuju u liječenju. U fazi aktivacije procesa u zglobu, kad postoje bol i otok, nužan je antireumatik u punoj dozi, a opioidi se propisuju iznimno. Lokalno se na zglob nanose antireumatske kreme, gelovi, masti, i to prema uputi, nekoliko dana da bi se postigao dobar učinak. U dekompenziranoj fazi može se dati tzv. blokada, tj. injekcijska primjena lijeka izravno u zglob. Jedna od metoda liječenja je i viskosuplementacija, tj. primjena hijaluronske kiseline izravno u oboljeli zglob, što štitu hrskavicu, a djeluje protiv boli i upale.

Dodaci prehrani za "podmazivanje" hrskavice također su vrlo korisni, a dostupni su u ljekarnama bez recepta.

Kirurško liječenje

Bolesnici s uznapredovalim osteoartritisom kuka i koljena te znatno narušenom kvalitetom života kandidati su za ugradnju umjetnih zglobova. Kako bi se taj stupanj razvoja prevenirao, odnosno barem odgodili onesposobljenost i potreba za operacijom, potrebni su rana dijagnoza osteoartritisa kuka i koljena, edukacija i redovito provođenje terapijskih vježbi.

Svaka peta osoba između 65. i 74. godine ovisna je o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te tuđoj pomoći. Nemojte i vi biti dio te statistike. Okrenite se preventivnim aktivnostima, koji su važan dio rješavanja problema rastućeg broja bolesnika s osteoartritisom. Pritom imajte na umu da je redovita tjelesna aktivnost od najranije mladosti do duboke starosti nezamjenjiv oblik zaštite i poboljšanja zdravlja i radnih sposobnosti. Dakle, ako želite sačuvati zglobove, dobro se osjećati i aktivno sudjelovati u svim aspektima života, radite tako da dodate život godinama, a ne samo godine životu.