Izazovi višestrukog obolijevanja

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Olga Badovinac dr. med., spec. fizijatar i reumatolog  /  mr. sc.   Dubravka Bobek dr. med., spec. fizijatar i reumatolog

Istodobno obolijevanje od reumatske i kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa jednostavno znači ne imati sreću

Sama po sebi reumatska bolest dovoljno je težak problem, ali kad je kombinirana s još jednom ili nekoliko kroničnih bolesti, tada je nevolja još veća. Ako ste se našli u takvoj situaciji, niste jedini. Naime, imati više kroničnih bolesti istodobno više je pravilo nego izuzetak za osobe s artritisom. Tu činjenicu istaknuo je Nacionalni centar za praćenje porasta komorbiditeta (istodobna prisutnost nekoliko bolesti) u SAD-u, na temelju rezultata velike studije koja je uključila više od 9200 ljudi, a od kojih je više od četvrtine izjavilo da ima reumatsku bolest. U toj je grupi četiri od pet ispitanika imalo najmanje još jednu organsku ili psihičku bolest. Upravo te druge bolesti, više nego sama reumatska bolest, bile su odgovorne za smanjenje aktivnosti svakodnevnog života.

Zaključak je jasan: poboljšanje zdravlja ne znači samo praćenje reumatske bolesti nego liječenje i svih drugih bolesti koje imate. U nastavku ćemo se usmjeriti na dvije česte istodobne bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti (KV) i šećerna bolest.

Imati više kroničnih bolesti istodobno više je pravilo nego izuzetak za osobe s artritisom, što je istaknuo Nacionalni centar za praćenje porasta komorbiditeta u SAD-u, na temelju rezultata velike studije

Kardiovaskularne bolesti vrlo su česte i u SAD-u od njih boluje više od 70 milijuna ljudi, što je gotovo četvrtina cijele populacije. Te bolesti obuhvaćaju stanja koja oštećuju srce i krvne žile i mogu uzrokovati visok krvni tlak, srčani udar, druge srčane bolesti i moždani udar. Prema podacima Ujedinjenih naroda, srčane bolesti i moždani udar su prvi i treći vodeći uzrok smrti među muškarcima i ženama. Srećom, većinu tih događaja moguće je spriječiti promjenom životnog stila i odgovarajućim medicinskim tretmanom. U navedenoj studiji oko 10 posto osoba s reumatskim bolestima boluje i od srčane bolesti, a 35 posto njih ima visok krvni tlak. Za neke tipove upalnih reumatskih bolesti, npr. reumatoidni artritis (RA) i sistemski eritematozni lupus (SLE), poznato je da povećavaju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Šećerna bolest (dijabetes) zahvaća više od 18 milijuna Amerikanaca, dok je u najmanje oko 5 milijuna njih bolest još nedijagnosticirana. Osobe s dijabetesom imaju problem sa stvaranjem ili korištenjem inzulina, hormona koji omogućuje šećeru u krvi (glukozi) ulazak u stanice, gdje služi kao glavni izvor energije. Šećerna bolest može uzrokovati mnoštvo ozbiljnih komplikacija, uključujući srčane bolesti, moždani udar, gubitak vida, oštećenje bubrega i živaca, aterosklerozu krvnih žila, probavne tegobe, bolesti zubnog mesa, a povećavaju i osjetljivost na teške infekcije. I ovdje je dobra vijest da zdrav način života, pažljivo kontroliranje razine glukoze i pravilno liječenje mogu uvelike smanjiti rizike za pojavu komplikacija te bolesti. U spomenutoj studiji više od 11 posto onih s reumatskom bolesti ima i dijabetes.

Upala izvan reumatskog okvira

Istodobno obolijevanje od reumatske i kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa jednostavno znači ne imati sreću. Kako su sve te bolesti česte, neizbježno je da neki ljudi imaju više od jedne. Zajednički fiziološki mehanizam može biti u podlozi obolijevanja od više od jedne bolesti.

Upala je zaštitni odgovor organizma na bilo koji oblik ozljede, bolesti ili iritacije. Međutim, nekontrolirana upala igra glavnu ulogu u upalnim reumatskim bolestima, a djelomično i u nekima za koje tradicionalno smatramo da nemaju upalnu komponentu, kao što je osteoartritis (raniji naziv artroza). Tako je, primjerice, u reumatoidnom artritisu upala glavni čimbenik strukturnih promjena zglobova, a u konačnici boli i smanjene pokretljivosti zglobova, odnosno smanjene funkcionalne sposobnosti. U sistemskom eritematoznom lupusu upala može zahvatiti mnoge dijelove tijela, uključujući zglobove, srce, pluća, kožu, bubrege i živčani sustav.

Ono čega možda većina nije svjesna je da upala igra vrlo važnu ulogu i u kardiovaskularnim bolestima. Te su bolesti karakterizirane aterosklerozom, procesom ugradnje masnih naslaga i drugih tvari u arterije, što u konačnici može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Smatra se da ateroskleroza započinje oštećenjem u unutarnjem sloju stanica stjenke arterija. To oštećenje može imati različite uzroke, kao što su visoka razina kolesterola i triglicerida, visok krvni tlak, pušenje cigareta i dijabetes. Ipak, bez obzira na uzrok, oštećenje arterija pokreće upalu koja, pak, pospješuje napredovanje ateroskleroze.

Imate li reumatsku bolest, debljina uzrokuje dodatno opterećenje na vaše zglobove. To može biti čimbenik koji pridonosi razvoju osteaortritisa (OA) koljena, što dodatno opterećenje zglobove i pridonosi boli i nesposobnosti

Bjelančevina zvana C-reaktivni protein (CRP), čija se razina u krvi povećava tijekom upale, sada se smatra biljegom kardiovaskularnog rizika. Što je CRP viši, to je veći rizik od srčanog udara. Zanimljivo, ta bjelančevina povišena je tijekom rasplamsavanja upalnih bolesti kao što su reumatoidni artritis i sistemski eritematozni lupus.

Upala može biti važna i u razvoju dijabetesa. Istraživanja pokazuju da određena razina upale često prethodi nastupu dijabetesa tipa 2, koji je odgovaran za 90 do 95 posto slučajeva dijabetesa. Velika studija objavljena 2004. godine u časopisu Američkog medicinskog društva pokazala je da će žene koje su u krvi imale visoku razinu tvari koja upućuje na upalu krvnih žila nekoliko puta vjerojatnije oboljeti od dijabetesa tipa 2 u odnosu na druge žene.

Kako upala može biti povezana s dijabetesom? Jedna je teorija da se upalno promijenjene krvne žile teže šire i tako priječe protok krvi. To smanjuje sposobnost krvi da prenosi inzulin u različite dijelove tijela i onemogućava inzulin da snizi razinu glukoze u krvi, što vodi u dijabetes.

Tri bolesti, jedan životni stil

Čimbenici životnog stila su sljedeća česta poveznica svih tih bolesti zajedno. Najbolji primjer je pretilost. Imate li reumatsku bolest, debljina uzrokuje dodatno opterećenje na vaše zglobove. To može biti čimbenik koji pridonosi razvoju osteaortritisa (OA) koljena. Koji god tip reumatske bolesti imali, dodatno opterećenje vaših zglobova pridonosi boli i nesposobnosti. Stoga gubitak tjelesne težine može smanjiti bol i pomoći u sprječavanju budućih oštećenja zgloba. Gubitak viška kilograma i vježbe mogu pomoći i u podizanju razine energije i smanjivanju umora.

Imate li srčanu bolest ili dijabetes, gubitak suvišnih kilograma može biti dvostruko koristan. Višak tjelesnih masnoća povećava rizik od srčanog ili moždanog udara, djelomično zato što suvišno salo uzrokuje pojačan rad srca. Prekomjerna tjelesna težina povisuje krvni tlak, razinu ukupnog kolesterola i triglicerida, a istodobno snižava "dobri" HDL kolesterol. Uz to, prekomjerna težina povećava i rizik od razvoja dijabetesa, koji ima tendenciju pogoršanja drugih čimbenika rizika.

Kad se razvije dijabetes tipa 2, povezanost s debljinom je poznata. Ako imate "šlauf", višak tjelesne težine oko trbuha, stanicama je otežano pravilno korištenje inzulina, što dovodi do porasta glukoze u krvi. To objašnjava zašto je većina novodijagnosticiranih dijabetičara debela. Ako izgube na tjelesnoj težini i počnu vježbati, mnogima se smanjuje razina glukoze u krvi.

Dakle, kao što ste vjerojatno već mnogo puta čuli, za postizanja i održavanja primjerene i zdrave težine važni su dijeta i vježbanje. Razgovarajte sa svojim liječnikom o najprikladnijoj strategiji gubitka suvišnih kilograma, uzimajući u obzir vaše zdravstvene potrebe. Ako pokušavate izgubiti suvišne kilograme, najnovije smjernice savjetuju provoditi srednje tešku fizičku aktivnost najmanje 60 minuta dnevno. Neizbježno je i praćenje unosa kalorija. Većina tih kalorija treba biti iz voća, povrća, integralnih žitarica, niskomasnog ili nemasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, nemasnog mesa i peradi, ribe ili suhoga graha.

Odlučite se za zdrav izbor

Zapravo, što vas više boli, manje ste aktivni, pa tako dobivate na tjelesnoj težini, što uzrokuje još veću bolnost. Taj začarani krug može imati kobne posljedice na vaše zdravlje. Kako ne biste zaglibili u tom krugu, nužno je surađivati sa zdravstvenim timom da biste održali bol pod najvećom mogućom kontrolom te pronašli vježbe koje su za vas ugodne i sigurne.

Ono što biste trebali zapamtiti o zdravom načinu života i prije svega provoditi u djelo:

Kardiopulmonalne (aerobika) vježbe - Presudne su za kontroliranje tjelesne težine i održavanje primjerena rada srca i pluća. Gotovo svi bi trebali nastojati provoditi taj tip vježbi barem 30 minuta, najmanje tri do pet dana u tjednu. Međutim, morate obratiti pozornost na izbor tipa aerobnih vježbi. Primjerice, ovisno o vašem stanju, trebate izbjegavati aktivnosti visokog opterećenja ili prekomjerno naprezanje zglobova, kao što je trčanje, alpsko skijanje, klizanje i neke od jako dinamičnih aerobnih vježbi. Primjeri aktivnosti koje osobe s reumatskim bolestima često mogu lakše izvesti uključuju šetnju, ples, plivanje, biciklizam, skijaško trčanje ili aerobika u vodi.

Kontrola glukoze kod dijabetesa - Bolujete li od dijabetesa, valja kontrolirati razinu glukoze u krvi prije i poslije vježbanja kako biste doznali kako vaše tijelo odgovara na oscilacije u razini glukoze ili kako ih kompenzira. Neki ljudi, primjerice, moraju jesti prije vježbanja. Ako imate kardiovaskularnu bolest, promjene funkcije bubrega ili očiju povezane s dijabetesom ili kardiovaskularnim bolestima, može vam se savjetovati da izbjegavate teške vježbe, a manje intenzivne aktivnosti moći ćete provoditi. Srećom, vrste aktivnosti koje su lakše za zglobove promijenjene reumatskom bolešću mogu se primijeniti kao vježbe blažeg intenziteta. Jednostavno nemojte vježbati previše snažno i prebrzo. Ako imate dijabetičko oštećenje živaca u donjem dijelu noge ili stopalu, moguć je gubitak osjeta, što povećava rizik od ozljeđivanja. Često u takvoj situaciji dobar izbor mogu biti rasteretne vježbe, kao što su plivanje ili aerobika u vodi.

Jedna studija na gotovo 1800 dijabetičara odrasle dobi pokazala je bitno povišen rizik od depresije kad je dijabetes bio kombiniran s reumatskom bolešću, srčanom bolešću ili moždanim udarom

Vježbe snaženja - Druga kritična komponenta održavanja kondicije. Snažniji mišići omogućavaju bolju potporu i zaštitu vaših zglobova. Većina ljudi trebala bi raditi vježbe snaženja 2 do 3 puta tjedno. Naravno, možda ćete trebati prilagoditi vježbe snaženja vlastitoj fizičkoj kondiciji. Na primjer, umjesto vježbi sa skvrčenim koljenima koje jako opterećuju koljena, vježbajte ispruženih nogu. Ako imate kardiovaskularnu bolest ili dijabetesom uzrokovanu očnu bolest, dobro je izbjegavati dizanje teških utega, vježbanje do iznemoglosti ili zadržavanje mišićne kontrakcije dulje vrijeme. Ali, postoje još mnoge vježbe snaženja koje možete raditi s lakšim utezima, elastičnim trakama ili težinom tijela.

Riba i nadomjesci od ribljeg ulja - Mogu biti višestruko korisni. Riba je dobar izvor bjelančevina, ali za razliku od hamburgera, plava riba sadrži niske vrijednosti zasićenih masnih kiselina i visoke vrijednosti omega-3 masnih kiselina. Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline, koje služe kao blokovi za izgradnju protuupalnih tvari u tijelu, mogu smanjiti upalu zgloba i bol, osobito kod osoba s reumatoidnim artritisom. No, to nije sve. Te iste masne kiseline mogu poboljšati i zdravlje srca te smanjiti razinu triglicerida u krvi. Američko srčano udruženje preporučilo je da osobe sa srčanim bolestima svakodnevno konzumiraju omega-3 masne kiseline, preferirajući jedenje plave ribe, kao što su skuša, jezerska pastrva, haringa, sardine, tuna ili losos. Dodaci prehrani s ribljim uljem druga su mogućnost, ali nije jasno koliko su sigurni i korisni, pa zato provjerite s liječnikom jesu li vam preporučljivi. Nemojte pretjerati s dodacima prehrani jer konzumiranje više od 3 grama na dan u nekih ljudi može uzrokovati obilno kvarenje. Također, trudnice ili dojilje i mala djeca trebaju izbjegavati konzumiranje ribe koja sadrži visoku razinu žive, kao što je morski pas, zlatni grgeč, sabljarka i skuša.

Sveobuhvatno smanjenje tegoba

Mnogo je lakše boriti se s boli kod reumatskih bolesti kad ste opušteni i smireni. Bez obzira na to koliko ste dobro informirani o strategijama kontroliranja boli, teško je primijeniti to znanje na najbolji način kad su misli preokupirane stresom i anksioznošću. Smanjenje stresa ujedno predstavlja i zaštitu od depresije, a to posebno može biti važno za osobe koje boluju od nekoliko bolesti.
Jedna studija na gotovo 1800 dijabetičara odrasle dobi pokazala je bitno povišen rizik od depresije kad je dijabetes bio kombiniran s reumatskom bolešću, srčanom bolešću ili moždanim udarom.

Slijede savjeti kako učinkovito upravljati stresom i boli unatoč obolijevanju od nekoliko bolesti istodobno:

Tehnike opuštanja - Korisne su za smanjenje stresa i boli. Postoje brojne mogućnosti, uključujući duboko disanje, meditaciju, vježbe vizualizacije, Tai chi i blaže oblike joge. Bilo bi dobro da iskušate neke od tih tehnika, a svakodnevno prakticirate one u kojima uživate.

Glukozamin i kondroitin sulfat - Nalaze se među najpopularnijim suplementima korištenim za bol pri artritisu. Velika studija koju je potaknuo američki Nacionalni institut zdravlja pokazala je da suplementi sami za sebe ili u kombinaciji nisu smanjili bol pri osteoartritisu koljena u grupi u kojoj je sudjelovalo oko 1600 ispitanika. Ipak, manja podgrupa ispitanika sa srednje jakom do jakom boli koljena imala je znatno olakšanje boli kombiniranjem suplemenata. Dok je to dobra vijest za neke ljude s osteoartritisom, budite svjesni da je kondroitin kemijski sličan antikoagulantnom lijeku heparinu koji se propisuje osobama s kardiovaskularnim bolestima koji su pod rizikom za stvaranje krvnih ugrušaka. Moguće je da uzimanje kondroitina u kombinaciji s antikoagulantom ili dnevnim unosom acetilsalicilne kiseline može kod nekih osoba dovesti do jačeg krvarenja. Budući da je glukozamin vrsta šećera, osobe s dijabetesom morale bi češće provjeravati razinu glukoze. Za svaku sigurnost, konzultirajte svog liječnika prije nego što počnete uzimati glukozamin i/ili kondroitin.

Zagrijavanje i hlađenje - Popularne metode ublažavanja boli zglobova i mišića. Međutim, za dijabetičare ti tretmani, koji zvuče bezazleno, mogu imati skrivene rizike. Naime, dijabetes može oštetiti krvne žile koje opskrbljuju neke živce i živčane ovojnice, pa oštećeni živci mogu potpuno prestati slati poruke, ili ih presporo slati, ili u pogrešno vrijeme. Oko polovice dijabetičara može razviti ovu vrstu živčanog oštećenja, poznatu kao neuropatija, koja za posljedicu može imati gubitak osjeta za prehladno ili prevruće, a to može dovesti do slučajnog ozljeđivanja. Da stvar bude još gora, smanjeni protok krvi na tom području zbog oštećenja krvnih žila može usporiti cijeljenje, pa i manja ozljeda može predstavljati velik problem. Stoga bi dijabetičari trebali biti oprezni u primjeni hladnoće i topline.

Konačni podsjetnik

Što više bolesti imate, imat ćete više liječnika i ostalih medicinskih djelatnika koji vode brigu o vama. Potrudite se da svi budu upoznati s tretmanima i lijekovima koje uzimate. To je od velike važnosti ako uzimate više lijekova odjednom, što se naziva polifarmacija. Naime, polifarmacija sa sobom nosi mnoge rizike, kao što su pojačane nuspojave i troškovi, ali i mogućnost štetnih međudjelovanja. Naravno, ti rizici mogu biti manji od povoljnih učinaka, pa ćete sve te lijekove morati nastaviti uzimati.

Kako biste smanjili moguća štetna djelovanja, obvezno navedite svojem liječniku i ljekarniku sve lijekove i preparate koje uzimate, kako lijekove koji se izdaju na recept tako i one koje ste kupili bez recepta i vitaminske i biljne nadomjetske. Ako bolujete od više od jedne bolesti, to definitivno umnožava izazove s kojima se morate suočiti, ali to znači i da ćete više dobiti ako učinite pametan izbor.

Više stresa - više problema

Ako bolujete od bilo koje kronične bolesti, to može uzrokovati vrlo velik stres. Kad su brige i svakodnevnica još popraćene bolešću ili boli, stres vrlo lako izbjegne kontroli. Tada još samo treba neka loša situacija i sve se pogoršava.

Višak kortizola, hormona koji se oslobađa tijekom stresa, pospješuje nakupljanje tjelesne masnoće oko trbuha. Kao što je već napomenuto, debljina i trbušna debljina čimbenici su rizika za razvoj srčane bolesti i dijabetesa. Uz to, kortizol i slične kemijske tvari koje tijelo oslobađa tijekom stresa pospješuju upalu i mogu pokrenuti bolno rasplamsavanje reumatoidnog artiritisa, što još više pogoduje stresu.

Kad razina stresa dođe do gornje granice, mnogi ljudi na takvo stanje odgovaraju jedući prekomjerno, puši ili pije prevelike količine alkohola. A sve te navike imaju negativan utjecaj na opće zdravlje. Uz to, stres može dovesti do privremenog i katkad dramatičnog porasta krvnog tlaka. Kod nekih ljudi može izazvati znatan porast razine kolesterola. S vremenom te kratkoročne fiziološke reakcije mogu dovesti do dugoročnih problema.
U studiji provedenoj 2005. godine, objavljenoj u časopisu Američkog psihološkog društva, britanski znanstvenici pratili su 199 odraslih osoba srednje životne dobi čija je reakcija kolesterola na stres bila izmjerena tri godine prije. Oni čiji je kolesterol naginjao naglom skoku u stresnim situacijama pokazali su i dugoročno znatno povećanje razine kolesterola. Kratkoročno stres uzrokuje i nagli skok glukoze u krvi zato što se tijelo priprema za borbu ili povlačenje. Kao rezultat toga dugoročni stres može pridonijeti dugoročnim problemima s visokom razinom glukoze, kao i kolesterolom. A neki su ljudi skloniji takvim reakcijama.
Datum objave članka: 1. 2. 2008.