Kad srce stegne...

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti

Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, bolesnika treba neodgodivo prevesti u bolnicu jer postoji opasnost od akutnoga srčanog udara

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca koja, ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u infarkt miokarda. Glavni simptom je bol nastala kao posljedica tjelesnog napora, koju treba znati prepoznati kako bi se moglo djelovati brzo i primjereno.

Bol ili osjećaj nelagode najčešće se javlja na području prsnog koša, traje nekoliko minuta, a može se očitovati i kao osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci ili donjoj čeljusti. Često opisivana kao osjećaj pritiska u prsnom košu, bol se javlja kao posljedica tjelesnog napora, emocionalnog stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnih obroka, pretjerana pušenja i konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena vremenskih prilika. Katkad je bol atipična i može se očitovati u vidu probavnih smetnji.

Zašto boli

Srce je mišić kojeg krvlju opskrbljuju lijeva i desna koronarna arterija. Neki čimbenici rizika koronarne bolesti, poput povišenoga arterijskoga krvnog tlaka, šećerne bolesti, debljine, pušenja, povišene razine kolesterola u krvi, poodmakle dobi, snažne obiteljske predispozicije, utječu na neprimjetno taloženje masnih naslaga ili ateroma na stijenkama koronarnih arterija, čime se smanjuje njihova protočnost.

Kod tjelesnog napora pojačava se protok krvi u krvnim žilama i potreba za kisikom. Ako je jedna od koronarnih arterija sužena, krv ne prolazi kako treba pa nedostatak kisika u srčanom tkivu potiče prolaznu srčanu bol sličnu grču. U početku, ako je masna naslaga manja i arterija manje sužena, bol se manifestira samo tijekom fizičkih napora: to su napadaji angine pektoris. No, s vremenom ta naslaga raste, arterija se sve više sužava i može doći do njezina potpuna začepljenja. Bol koja se tada javi (ali i u stanju mirovanja) prouzrokovana je potpunim nedostatkom kisika u srčanom mišiću, a zovemo je infarkt miokarda.

Rizične skupine

Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu da žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres...) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Ako se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu, mogu oboljeti i mlađe osobe, u dvadesetoj ili tridesetoj godini života.

Što učiniti

Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite liječniku, koji će vas poslati kardiologu. U slučaju napadaja liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin počne djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Njime se mogu brzo ublažiti simptomi napadaja jer širi koronarne arterije i poboljšava protok krvi u njima. Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, bolesnika treba neodgodivo prevesti u bolnicu jer postoji opasnost od akutnoga srčanog udara.

Nakon prestanka napadaja bolesnik bi trebao otići u bolnicu na daljnje pretrage: mjerenje krvnog tlaka u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora, dok leži i dok stoji kako bi se utvrdilo postoji li povišeni krvni tlak; snimanje elektrokardiograma (EKG) u mirovanju i analizu krvi kako bi se izmjerila razina masnoća i šećera.

Za postavljanje ispravne dijagnoze treba provesti i testove opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakovi ishemije srčanog mišića (EKG promjene). Ako je ergometrijski nalaz pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporučuje se snimanje koronarnih arterija (tzv. koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja.
 

UTJECAJ VREMENSKIH PROMJENA

Čovjek živi u različitim životnim okolnostima i pod neprestanim je utjecajem mnogih čimbenika izvana. Vremenske promjene, makar bile iznenadne i burne, kod zdravih osoba neće izazvati znatne promjene u organizmu i tada kažemo da reakcije prilagodbe organizma odgovaraju vremenskim promjenama.

S druge strane, neke zdrave osobe imaju smanjenu sposobnost prilagodbe na vremenske promjene (meteoropati). Kod njih izostaje odgovarajuća reakcija prilagodbe, zbog čega na različite načine "trpe" promjenu vremena. U takvim uvjetima, nesvrsishodne reakcije posebno često će pokazivati bolesne osobe. To može pogoršati osnovnu bolest, izazvati komplikacije, pa i one s fatalnim ishodom.

Fiziološka sposobnost prilagodbe kod srčanih bolesnika, a osobito onih s koronarnom bolešću i starijih osoba, smanjena je zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila. Zbog toga se kod njih češće javljaju neodgovarajuće i nesvrsishodne reakcije prilagodbe. U vrijeme naglih vremenskih promjena može nastati promjena krvnog tlaka i pulsa te acidobazni status u organizmu, što može utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima, pa i infarkta.

Ako nema znakova težeg oštećenja srca, srčani bolesnik ponaša se slično zdravim ljudima. Neke vremenske promjene, kao što su vrućina ili hladnoća, izravno utječu na srce i krvni tlak. Tako visoka temperatura zraka izaziva širenje krvnih žila (vazodilatacija), što može rezultirati padom krvnog tlaka i lupanjem srca, a stiskanje krvnih žila (vazokonstrikcija) na hladnoći može dovesti do pojave angine pektoris. Zato bolesnici s visokim krvnim tlakom, koji uzimaju antihipertenzitivne lijekove i oni koji uzimaju diuretike, često tijekom vrućih ljetnih dana imaju potrebu za manjom dozom lijekova od uobičajene.

"Meteorološki stres" zbog velike vrućine može biti provocirajući čimbenik kod bolesnika s uznapredovalom koronarnom bolešću, iako statistički podaci ne upućuju na veću smrtnost tijekom ljetnih mjeseci. Naime, smrtnost je znatno veća tijekom hladnijih mjeseci (oko 60 posto od listopada do ožujka) u odnosu na tople (oko 40 posto od travnja do rujna).

Liječiti ili možda spriječiti

Terapijsko liječenje može biti vrlo uspješno ako se odmah započne. Najbolje bi bilo da je pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik bi uvijek uza sebe trebao imati lingvalete ili sublingvalni sprej nitroglicerina. Radi prevencije mogu se propisati:

  • acetilsalicilatna kiselina - sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje 75 - 300 mg acetilsalicilatne kiseline.
  • beta-blokatori (osim u slučaju astme) - usporavaju frekvenciju srca, to jest smanjuju potrebe ishemičnoga srčanog mišića za kisikom i hranjivim tvarima
  • statini - najvažniji iz skupine hipolipemika (lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi i preveniraju aterosklerozu).

Međutim, kako je bolje spriječiti nego liječiti, treba reći da je važno paziti na način života, baviti se sportom, zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a konzumirati više voća i povrća te, po mogućnosti, ukloniti čimbenike rizika (prestati pušiti, paziti na tjelesnu težinu, paziti na razinu šećera u krvi...).

Izvor: Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Draškovićeva 13, Zagreb, www.srcana.hr

 

Datum objave članka: 1. 9. 2015.