Kako njegovati suhu kožu

Ljudski život ne može se zamisliti bez vode, jer je ona glavni pokretač izmjene tvari u organizmu. S obzirom na to da se ljudsko tijelo sastoji od 70 posto vode, izgubi li se veća količina vode iz tijela, dolazi do dehidracije organizma. Od ukupnog sadržaja vode u tijelu, čak 20 posto nalazi se u koži, od čega najveći dio u srednjem sloju kože (dermis), iz kojeg voda prelazi u površinski rožnati sloj (epidermis), koji usporava njezino isparavanje.

Pravilna hidracija kože ovisi o stalnom procesu protoka vode koji se naziva transepidermalni gubitak vode. Ako u tom procesu uslijedi poremećaj, događa se fenomen gubitka vode koji se manifestira suhoćom kože. Posljedice nedovoljne hidratacije kože ljeti su povećana osjetljivost, crvenilo, ljuštenje, gubitak sjaja, vidljivo isušivanje i prijevremeno stvaranje bora, što ponajviše zabrinjava predstavnice ljepšeg spola.

Tu je i utjecaj sunčeva zračenja. Prvi vidljivi znaci pretjerana izlaganja suncu bez odgovarajućeg zaštitnog faktora jesu opekline. S vremenom opada razina kolagena, što rezultira prijevremenim stvaranjem bora na licu, vratu i dekolteu, pojavom mrlja na koži i slično. To ne čudi ako znamo da je kolagen protein ključan za ljepotu i zdravlje kože i odgovoran za njezin mladolik i zategnut izgled.

U kontroliranim i normalnim uvjetima u lojnim žlijezdama stvara se loj (sebum) i izlučuje na površinu kože preko folikula, odnosno korijena dlake, a važan je za podmazivanje kože i zaštitu od okolišnih čimbenika. Kad žlijezde lojnice ne proizvodu dovoljnu količinu sebuma, koža postaje suha, ispucana, crvena, gubi elastičnost i napetost, a katkad može biti i bolna na dodir.
 

STUPNJEVI SUHOĆE KOŽE

Normalna suha koža - Gotovo nitko nije pošteđen takvog stanja u jesenskim mjesecima. Kako je većini prirodan, njegovan i lijep izgled kože visoko na ljestvici prioriteta, potrebno je brinuti se o njoj na pravilan i prirodan način. Uz kožu lica, ruke, stopala i laktovi osobito su osjetljivi na vanjska djelovanja jer u njima ima manje žlijezda lojnica. Ti dijelovi tijela burno reagiraju na vanjske utjecaje, te već prilikom prvog izlaganja vjetru ili hladnoći reagiraju suhoćom, svrbežom, crvenilom, peckanjem i ljuštenjem. Katkad koža toliko ispuca da se stvaraju i manje ranice.

Atopijski dermatitis - Nasljedna je kronična bolest kože. Karakterizira ga smanjena otpornost na bakterije, viruse i gljivice, česta povezanost s drugim alergijskim bolestima (astma, alergijski rinitis), eritem, pojačana suhoća itd. Iako češće pogađa djecu, može se pojaviti i u starijoj dobi. Crvenilo, svrbež, pojačana suhoća i osjetljivost kože posljedice su s kojima se oboljeli mora nositi. Dijagnozu postavlja liječnik koji daje upute o načinu liječenja, odnosno smanjivanja kožnih manifestacija.

Ihtioza - Vrlo rijetka nasljedna bolest. Ichthyosis vulgaris najčešće je oboljenje iz grupe nasljednih ihtioza, koju karakterizira poremećaj procesa keratinizacije. Počinje u drugoj godini života, katkad i ranije, a traje cijeli život. Zbog nagomilanih rožnatih naslaga i pretjerana isušivanja i pucanja koža izgleda poput ribljih ljuski. Najčešće je zahvaćeno područje oko zglobova, a koža lica rijetko. Bolest može biti različita intenziteta - od lakših do najtežih slučajeva. Liječenje je lokalnog karaktera (kod djece najčešće mast s ureom, a kod odraslih sa salicilnom kiselinom), a cilj je omekšati rožnate naslage. Noviji način liječenja uključuje tretmane UV zračenjem.

Već godinama koristite istu rutinu u njezi kože, no pomalo vam se čini da ta ista njega, koja je u mladosti vrlo dobro funkcionirala, više nema isti učinak. To ne začuđuje jer nakon tridesete godine zaštitna funkcija kože se sve više smanjuje, ona postaje tanja, izmjena tvari u stanicama usporava se, opadaju elastičnost i epidermalna sposobnost regeneracije te koža pojačano gubi vlagu, sklonija je isušivanju i pojavi bora. Kad žlijezde lojnice u koži ne proizvedu dovoljnu količinu loja, koža postaje suha, crvena, gubi elastičnost i napetost, sklonija je pucanju i boranju, a katkad je i bolna. Stoga pri odabiru njege svakako valja uzeti u obzir njezine "nove" karakteristike.

Zrela koža sa simptomima suhoće zahtijeva pojačanu njegu, ponajprije tijekom ljetnih mjeseci, ali i nakon ljeta, s ciljem tretiranja eventualnih posljedica izlaganja nepovoljnim klimatskim uvjetima i sprječavanja razvoja ozbiljnijih dermatoloških problema. Zato u nastavku donosimo nekoliko savjeta pomoću kojih možete ublažiti ili, pak, izbjeći posljedice suhe kože.

Svakodnevno desetominutno tuširanje ili kupka mogu pridonijeti vlazi kože. No, pritom izbjegavajte preduge i vruće kupke jer se tada pore šire, a vlaga "isparava" iz kože.



Što se klora tiče, poznata je njegova štetnost kod tuširanja. Kad dođe u kontakt sa sapunom, šamponom ili regeneratorom, događa se kemijska reakcija, tijekom koje se kao sporedni proizvodi stvaraju trihalometani. To je grupa kemijskih spojeva za koje su istraživanja pokazala da su toksični, čak i kancerogeni. Posljedice su pojačano isušivanje kože, a katkad dehidrirana i suha kosa, crvene oči i slično. Klor iz vode učinkovito uklanjaju filtri za vodu koji sadrže kalcij sulfat.

Nakon tuširanja kožu osušite laganim tapkanjem ručnikom, da biste ipak zadržali malo vlage na njoj i odmah na tijelo nanesite hidracijsku kremu ili ulje.

Osim nečistoća, s kože sapuni uklanjaju i prirodnu masnoću koja je štiti. Ako sapun koristite za dubinsko čišćenje kože i uklanjanje akni, pripazite da sastojci budu prirodni, koristite ih tri do četiri puta tjedno, a uz njih hidracijske kreme.

Na tržištu postoje sapuni prilagođeni suhoj koži koji čiste, štite i obnavljaju hidrolipidni sloj kože, tzv. sindeti.

Pravilna dubinska i dugotrajna hidracija kože smiruje crvenilo, iritaciju i perutanje, te koži vraća osjećaj mekoće, sjaja i ugode.

Da biste postigli dovoljnu količinu vlažnosti, što je ključno za dobar izgled kože, potrebna je hidracija cijelog organizma, koja se postiže svakodnevnim unosom 1,5 do 2 litre vode (odrasli). Preporučuje se konzumirati vodu u manjim obrocima tijekom cijelog dana, jer se na taj način izbjegava osjećaj žeđi. Ako osjetimo žeđ, to znači da je naš organizam već dehidrirao. Stoga nemojte dopustiti da se to dogodi i s vašom kožom, jer jednom kad dehidrira, potrebno je dulje vrijeme da se stupanj hidracije vrati u stanje prirodne ravnoteže.

Tu su još i različiti dermokozmetički preparati za održavanje hidracije kože, čija će dosljedna primjena smanjiti suhoću, crvenilo i ispucanost kože. To su često kreme koje sadrže biljna ulja, antioksidanse, protuupalne sastojke, termalnu vodu, srebrnu vodu te različite oblike lipida (poput glicerola, glicerida, lecitina i sl.). Među njima birajte prirodne i blage kozmetičke proizvode koji ne sadrže alkohol, parabene, umjetne mirise i bojila, te prilagodite njegu svom tipu kože (normalna, masna, suha ili mješovita koža). 



Krema ne mora nužno biti skupa da bi bila učinkovita. Prilikom odabira hidratantne kreme potražite proizvode koji sadrže shea maslac, srebro, vitamine A, E i D (za regeneraciju kože i protiv stvaranja bora), retinol i hijaluronsku kiselinu. 

Srebro, koje se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima, smiruje upalni proces i crvenilo, smanjuje isušivanje kože te joj daje svjež, prirodan i zdrav izgled. 

Hijaluronska kiselina, koja je prirodni sastojak naše kože, odlična je za održavanje vlažnosti i elastičnosti kože. Kreme na bazi hijaluronske kiseline djeluju poput spužve te vežu vodu i proteine, stvarajući zaštitni sloj na koži koji sprječava njezinu dehidraciju. 

Kad su posrijedi ulja, najkvalitetnija za njegu kože su prešana hladna ulja bez dodatka parafina, koji dopušta prodor u dublje slojeve kože i začepljuje pore. Za njegu suhe kože najčešće se koristi kokosovo, sezamovo ili ulje avokada.

Imate li mješovitu, normalnu ili masnu kožu, izaberite nemasne kreme ili emulzije koje pružaju osjećaj svježine i trenutačno umiruju kožu. Proizvodi namijenjeni ovim tipovima kože brzo se upijaju i sprječavaju prebrzo starenje. Ako je vaša koža suha ili vrlo suha, izaberite proizvode koji pružaju dugotrajnu i dubinsku hidraciju i sadrže različita prirodna ulja koja hrane kožu.

Hidratantne proizvode nanosite nekoliko puta dnevno jer vaša koža ne može upiti niti zadržati previše vlage odjednom. Uz to, izbjegavajte agresivne kozmetičke preparate za čišćenje kože i proizvode koji sadrže umjetne mirise, boje i alkohol, jer ćete na taj način samo dodatno isušiti kožu.

Moderan način života znači da oko 80 posto vremena boravimo u zatvorenom prostoru, u kojem je kvaliteta zraka upitna.



Zrak u prostorima u kojima boravimo može biti iznimno suh, s visokom koncentracijom prašine i dima, zbog čega se pročišćivači i ovlaživači zraka dobrodošli u svakom domu, uredu ili nekom drugom javnom prostoru. Kad je koža izložena utjecaju suhog zraka, reagira isušivanjem, pojačano je sklona iritaciji, pojavi crvenila i svrbeža.

Zaštita od sunca jedan je od najvažnijih savjeta dermatologa, koji pacijenti često zaboravljaju. Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama pojačava isušivanje kože i ubrzava proces starenja kože, uz pojavu bora i staračkih pjega.

Svakodnevno korištenje krema za zaštitu od sunca s prilagođenim zaštitnim faktorom može usporiti razvoj znakova starenja i smanjiti rizik od razvoja raka kože. Zaštita se preporučuje svima, a posebno djeci i osobama svjetlije puti.