Kariogena i antikariogena hrana 1. dio

Bolesti i stanja / Zubi i usna šupljina

Poznato je da je hrana poput slatkiša, kolača ili keksa bogata ugljikohidratima i da je štetna za zube, ali u nekoj hrani ugljikohidrati su "prikriveni"

Sadržaj članka
Kariogena hrana

Prevalencija karijesa pod utjecajem je mnogih čimbenika. Konzumiranje kariogene hrane povećava rizik za nastanak i razvoj kariozne lezije, a sama kariogenost hrane ovisi o konzistenciji i duljini njezina zadržavanja u usnoj šupljini.

Antikariogena hrana, pak, može smanjiti rizik od nastanka karijesa. Uz to, konzumiranje kariogene hrane i pića tijekom obroka znatno smanjuje mogućnost nastanka karijesa, za razliku od kariogene hrane i pića koji se konzumiraju između obroka. Pravilno savjetovanje pacijenata, odnosno njihovih roditelja, preko kojih će i djeca stvoriti dobre prehrambene navike već u ranom djetinjstvu, pomaže očuvanju kako općeg tako i oralnog zdravlja tijekom cijelog života.

Kariogena hrana

Oralno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja i nužno je za kvalitetu života. Karijes je vrlo raširena bolest, koja ne pogađa samo rijetke sretnike. Stoga je nužno prepoznati rizične skupine, kako bi se provela ciljana prevencija već u ranoj dobi.

Karijes u ranom djetinjstvu i multiple karijesne lezije zahvaćaju mliječne zube dojenčadi i predškolske djece. Uzrokovani su produljenim obrocima i noćnim hranjenjem fermentabilnim ugljikohidratima. Tako uzrokovane karijesne lezije jako se brzo šire i dovode do destrukcije velikog dijela zubnog tkiva. Uvođenjem rafiniranog šećera u prehranu modernog društva pomaknuta je ravnoteža prehrane, od zdravlja prema bolesti.

Ugljikohidrate nalazimo u jednostavnim oblicima saharoze, laktoze i glukoze, te složenim spojevima škroba i vlakana. Složeni ugljikohidrati su u povrću, manje rafiniranim žitaricama i bitnim dodacima hrani - vitaminima, mineralima i vlaknima. Šećeri u piću i slatkišima pridonose povećanju energije u organizmu i pohranjuju se u obliku triglicerida. Prekomjerno uzimanje ugljikohidrata, uz nastanak karijesa, potiče i razvoj pretilosti i diabetes mellitusa tip 2. Glukoza iz saharoze i škroba povisuje razinu glukoze u krvi i stimulira sekreciju inzulina. Manjak inzulinskog odgovora na fruktozu dovodi do poremećaja metabolizma lipida. Ako takvi ugljikohidrati dominiraju u dječjoj prehranom, rizik od karijesa se povećava, jer ih bakterije oralne flore koriste za hranu. Njihovi metaboliti, odnosno jake kiseline, demineraliziraju caklinu. Kariogena svojstva Lactobaccillusa i Streptococcus mutansa u slini potencijalni su biomarkeri šećernog napada, a najvažnijim mikrobnim čimbenikom karijesa smatra se Streptococcus mutans. Izbjegavanje kariogene hrane i piće put je k smanjenju šansi za nastanak karijesa. Stoga je važno znati prepoznati hranu koja povećava rizik za nastanak karijesa.

Pod kariogenom hranom najčešće se podrazumijevaju šećer i čokoladni proizvodi, kolači i keksi, peciva, voćne pite, pudinzi, zašećerene pahuljice, džem, pekmez, med, sladoled, ušećereno voće, kompot, gazirana pića, zašećerena pića na bazi mlijeka i alkoholni napitci koji sadrže šećer. Poznato je da je hrana poput slatkiša, kolača ili keksa bogata ugljikohidratima i da je štetna za zube, ali u nekoj hrani ugljikohidrati su "prikriveni". Tako hrana koja i nema jako slatki okus, poput maslaca od kikirikija, sadrži puno ugljikohidrata. Grickalice, pereci i čips jednako su štetni kao i slatkiši, čak i štetniji, jer se lijepe na zube. Jedan od najvećih neprijatelja zdravih zuba su gazirani sokovi. Pića kao što su Coca-Cola, Fanta, Pepsi, Cockta ne samo da su zaslađena velikom količinom šećera, nego i izravno uzrokuju erozivne lezije na caklini koje se nerijetko vide već i u dječjoj dobi, a posebice u adolescentskoj. Ne samo da su takvi napitci štetni za zube, nego se pokazalo da utječu i na razvoj dijabetesa i osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.

Kako raste kariogenost / antikariogena hrana - pročitajte u članku Kariogena i antikariogena hrana 2. dio

Izvor: časopis Sonda 2008. 9(16): Sanja Pavić, Luka Lubina, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić

Datum objave članka: 1. 6. 2013.