Kome prijeti KOPB?

Svjetska zdravstvena organizacija, u suradnji s Izvršnim odborom GOLD-a (tijelo koje donosi smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje kronične opstruktivne plućne bolesti - KOPB-a) utemeljila je Svjetski dan KOPB-a, koji se obilježava treću srijedu u studenom, s ciljem da se javnost upozna s veličinom problema koji ova bolest zauzima u svijetu. Dan KOPB-a svake godine ima aktualni slogan pod kojim se diljem svijeta organiziraju kampanje s ciljem poticanja aktivnosti javno-zdravstvenih djelatnika u smislu sprječavanja obolijevanja ili ranog otkrivanja bolesti, čime se može odgoditi pojava njezinih teških oblika.

Na temu Svjetskog dana KOPB-a razgovarali smo s dr. Alma Rožman, specijalistom za plućne bolesti. 

Dr. Rožman, možete li nam reći što je to KOPB i zašto se o toj bolesti toliko govori?

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je progresivna bolest pluća, karakterizirana smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove. Ova bolest je značajan javno-zdravstveni problem u svijetu, jer je broj oboljelih i umrlih u porastu. Četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu nakon koronarne bolesti, cerebrovaskularnih bolesti i akutnih respiratornih infekcija. 

Tko sve obolijeva od KOPB-a?

Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno, koje u odraslih povećava rizik za 10 do 43 posto. Okolišne čimbenike rizika predstavljaju stalna izloženost zagađenom okolišu (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući uslijed loženja bioloških materijala), česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, ali i socijalno-ekonomski status. Genetska predispozicija kao i preosjetljivost dišnih putova također povećavaju rizik od nastanka KOPB-a. Učestalost obolijevanja podjednaka je u muškaraca i žena, što je svakako povezano s pušačkom navikom.

Kako možemo prepoznati simptome bolesti i kome se obratiti za pomoć?

Osnovni simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i otežano disanje u naporu. Vrlo često, osobe starije životne dobi povezuju simptome s gubitkom kondicije, a kašalj kao normalnu pojavu kod pušača "jer je dobro da se pluća čiste". Neobično je važno prepoznati simptome u samom početku, stoga potičemo liječnike primarne zdravstvene zaštite na pravodobno otkrivanje KOPB-a, a svim pušačima starijima od 40 godina preporučamo da odgovore na nekoliko pitanja u obliku mini testa.

MINI TEST - BOLUJEM LI OD KOPB-a?

1. Kašljete li često više puta na dan?
2. Kad kašljete, iskašljavate li često sluz?
3. Ostajete li bez daha brže od svojih vršnjaka?
4. Jeste li stariji od 40 godina?
5. Jeste li pušač ili bivši pušač

Ako ste odgovorili s "DA" na tri i više pitanja, potrebno je odmah posavjetovati se s liječnikom koji će vas uputiti na spirometriju, odnosno ispitivanje plućne funkcije.

Kakva je pretraga spirometrija i zašto je važna za postavljanje dijagnoze KOPB-a?

Spirometrija je pretraga koja se najčešće radi u pulmološkim ambulantama. Na osnovu nalaza, stručne osobe mogu procijeniti stupanj oštećenja dišnih putova i poduzeti mjere liječenja i rehabilitacije oboljelih.

Na koji se način liječi KOPB i postoji li razlika u terapiji ovisno o težini bolesti?

Najvažnije je odmah prestati pušiti! Dokazano je da je to najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja napredovanja bolesti. Što se tiče terapijskih razlika, obično na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije utvrđujemo stupnjeve KOPB-a (blagi, umjereni i teški oblik), prema čemu se individualno za svakog oboljelog određuje i medikamentozna terapija. Svi pušači koji imaju kronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još uvijek urednu plućnu funkciju, rizični su za nastanak KOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje učine spirometriju. Oboljelima od KOPB-a koji uz simptome imaju i oštećenje plućne funkcije preporuča se liječenje inhalacijskim lijekovima koji udahom dospijevaju do periferije pluća i tako utječu na sužene dišne putove i upalu.

Koji se lijekovi koriste u liječenju KOPB-a i odgovara li terapija u Hrvatskoj svjetskim standardima u liječenju te bolesti?

Osnovnim lijekovima smatraju se bronhodilatatori koji dovode do širenja dišnih putova. Postoje oni kratkog i brzog djelovanja koji se uzimaju po potrebi, za razliku od bronhodilatatora dugog djelovanja koji se uzimaju redovito. Bronhodilatatori se mogu i međusobno kombinirati u sva tri stupnja bolesti. Protuupalni lijekovi iz grupe inhalacijskih kortikosteroida preporučuju se u liječenju umjerenog i teškog oblika bolest. Pokazalo se da vrlo dobar učinak ima kombinacija inhalacijskih kortikosteroida i bronhodilatatora, koja je dostupna i kod nas, tako da zaista možemo reći da se naši bolesnici liječe prema svjetskim standardima. Navedena terapija preporučena je i u smjernicama za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje KOPB-a, popularno nazvane GOLD. Bitan učinak terapije kombinacijom bronhodilatatora i inhalacijskog kortikosteroida je i smanjenje učestalosti pogoršanja bolesti koje zahtijeva hospitalizaciju, što predstavlja dodatni stres za oboljelog, a ponekad i potrebu za liječenjem kisikom.

Postoji li, osim farmakoterapije, još nešto što bolesniku s KOPB-om može pomoći u sprječavanju napretka bolesti?

Ovakvim bolesnicima treba pristupiti sveobuhvatno, educirajući ih o bolesti, mogućim pogoršanjima i komplikacijama. Potrebno je naglasiti važnost redovitog uzimanja lijekova, pravilnog načina disanja i iskašljavanja, što rezultira uspostavljanjem zadovoljavajuće kvalitete života. Sve navedeno obuhvaćeno je u programu plućne rehabilitacije kojim se želi oboljelima od KOPB-a omogućiti normalno funkcioniranje u obitelji i društvu, a uključuje određenu tjelesnu sposobnost za obavljanje dnevnih aktivnosti, bavljenje sportom ili nekim oblikom rekreacije radi poboljšanja mišićne mase i boljeg podnošenja napora te smanjenje depresije. U ovakav program se osim oboljelih moraju uključiti i članovi njihove obitelji, a suradnja s interdisciplinarnim timom treba biti maksimalna, jer se samo na taj način može odgoditi hospitalizacija radi primjene kisika u liječenju ovih bolesnika. Takva terapija kisikom zahtijeva složen pristup jer je doživotna.

Što predstavlja najveći problem u liječenju KOPB-a?

Prije svega, nije lako pridobiti bolesnike na suradnju u ranom stadiju bolesti, a teško je i provesti mjere odvikavanja od pušenja i obvezati ih na spirometrijsko testiranje najmanje jednom godišnje. Svakako bi trebalo iskoristiti mogućnosti medija u promicanju nepušenja, provođenja mjera zaštite okoliša te edukacije zdravstvenih djelatnika i opće populacije od mogućnosti obolijevanja od KOPB-a.

Što se poduzima kako bi se povećala svijest javnosti o KOPB-u i posljedicama?

Svjetska zdravstvena organizacija, u suradnji s Izvršnim odborom GOLD-a utemeljila je Svjetski dan KOPB-a, s ciljem da se javnost upozna s veličinom problema koji ova bolest zauzima u svijetu. Dan KOPB-a svake godine ima aktualni slogan pod kojim se diljem svijeta organiziraju kampanje s ciljem poticanja aktivnosti javno-zdravstvenih djelatnika u smislu sprječavanja obolijevanja ili ranog otkrivanja bolesti, čime se može odgoditi pojava njezinih teških oblika.