Malena napast potencijalno velika opasnost

Bolesti i stanja / Opća medicina Ana Klobučar mr. sc. biologije

U svjetskim razmjerima, komarci su zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prijenosnici (vektori) uzročnika različitih zaraznih bolesti

Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj je do sada pronađeno točno 50 vrsta komaraca, na području grada Zagreba 29.

Premda je njihova biologija zanimljiva, a pogled pod povećalom redovito izaziva znatiželju i postavlja puno pitanja, gotovo svi koji ih poznaju samo kao napasnike koji sišu krv smatraju ih teško podnošljivim kukcima.

Zbog sve veće trgovine robom i uslugama u svijetu, mijenja se rasprostranjenost mnogih vrsta komaraca. Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na gotovo cijelo područje Iste, Rijeke, Kvarnerskog primorja i Dalmacije, te veće područje grada Zagreba. Tigrasti komarac vrlo je prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije u predvečerje i tijekom ranojutarnjih sati.

Najvažnija skupina kukaca

U svjetskim razmjerima, komarci su zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prijenosnici (vektori) uzročnika različitih zaraznih bolesti. Najčešće bolesti koje prenose su malarija, dengue groznica, žuta groznica i različiti tipovi encefalitisa (upale mozga). Mali broj vrsta može prenositi bolesti, a većina njih su molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom rekreacije i boravka u prirodi, dakle ugrožavaju zdravlje u širem pogledu.

Svjetski dan zdravlja, koji se svake godine obilježava 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija ove godine posvetila je upravo bolestima čije uzročnike prenose različiti mali životinjski organizmi (vektori): komarci, krpelji, nevidi (papatači) i dr. Premda je ubod tih organizama malen, može nositi veliku opasnost.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da više od polovice svjetskog stanovništva živi s rizikom obolijevanja od različitih bolesti u čijoj pojavi sudjeluju vektori, od čega 40 posto stanovništva živi s rizikom obolijevanja od dengue groznice, čije uzročnike prenose komarci. Zemlje s najvećim brojem stanovnika često su ujedno i endemska žarišta vektorskih bolesti. Srećom, Hrvatska se nalazi u dijelu svijeta u kojem navedene bolesti nisu česte. Od sredine prošloga stoljeća, kad je iskorijenjena malarija, do 2010. (i samo te godine), kad je zabilježena prva autohtona dengue groznica u južnoj Dalmaciji, na području Hrvatske nije bilo bolesti u čijoj pojavi sudjeluju komarci.

Tijekom protekle dvije godine na području kontinentalne Hrvatske zabilježena je pojava groznice Zapadnog Nila, bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (WNV) koji je prvi put izoliran 1937. u području zapadno od Nila u Ugandi. Glavni domaćini virusa su divlje ptice. Virus je izoliran iz više močvarnih i kopnenih ptica u različitim krajevima. Smatra se da ptice selice imaju ključnu ulogu u prijenosu i širenju virusa u područja Euroazije s umjerenom klimom. Komarci prenose virus s ptica na ljude. Najčešće je to Culex pipiens, vrsta komarca koja se razvija svuda oko nas. Pojava groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom u susjednim zemljama bilježe tijekom posljednjih petnaestak godina. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi u 80 posto slučajeva prolazi neprimjetno, a samo u 20 posto pojavi se blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjega živčanog sustava pojavi se u manje od jedan posto zaraženih osoba, ponajprije starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika.

Zašto nas lako pronalaze

Da bi mogla razviti i položiti jaja te tako osigurati razvoj novih jedinki, ženka komarca (komarica) mora posisati krv. Dakle, samo ženka siše krv, a mužjaci se hrane biljnim sokovima. Komarice traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant, odnosno tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje posiše malo krvi, je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i zato stalno privlače komarce. Na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, ali u znatno manjoj mjeri: mliječna kiselina, toplina, vlažnost i dr.

Prije nego što počne sisati krv, ženka komarca u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba mogu uzrokovati kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Zbog popratnog intenzivnog svrbeža i posljedičnog češanja može se razviti sekundarna bakterijska infekcija.

Voda važna za razvoj

Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija, veličine oko jednog do dva milimetra, koja se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz nje se razvije odrasli oblik komarca. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) vezana su uz vodu, dok je odrastao komarac krilati leteći kukac. Cijeli razvojni ciklus, od jaja do odrasle jedinke, u proljeće traje oko tri ili četiri tjedna, ovisno o temperaturi vode, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana.

Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u čistim i onečišćenim vodama te različitim prirodnim i umjetnim staništima. Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, lokve nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća ili pak mirni dijelovi tekućica. Umjetna legla komaraca mogu postati: otvoreni spremnici za vodu u dvorištima i vrtovima, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, različiti predmeti u kojima se nakuplja kišnica (odbačene boce, automobilske gume), nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad ili poplavljeni podrumi.

U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. S dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga broj tih napasnih kukaca ovisi o uvjetima potrebnima za njihov razvoj, prije svega dovoljnoj količini vode i optimalnoj temperaturi. U naseljenim sredinama u tome im znatno pomaže i sam čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovom suzbijanju.

Savjeti za suzbijanje

U zaštiti građana od komaraca na području grada Zagreba komarci se suzbijaju organiziranom provedbom osmišljenog programa koji je ponajprije usmjeren na suzbijanje ličinki u vodama stajaćicama. Suzbijanje odraslih komaraca (krilatica) provodi se na ograničenim područjima na kojima se ustanovi njihov povećan broj. A i građani svakodnevnim aktivnostima i ponašanjem mogu znatno utjecati na smanjenje broja komaraca u okolini, i to na sljedeće načine:

  • uklanjanjem nepotrebnih predmeta i posuda u kojima se nakuplja voda: kante, automobilske gume, boce, igračke i druge vrste posuda,
  • redovitim (jednom tjedno) pražnjenjem ili mijenjanjem vode u posudama koje se upotrebljavaju i u kojima se zadržava voda,
  • zatvaranjem spremnika za vodu u okućnicama i vrtovima poklopcem, gustom mrežom ili folijom,
  • propisnim odlaganjem krupnog otpada,
  • održavanjem otvorenih bazena, ukrasnih jezeraca i fontana,
  • održavanjem ispravnosti sustava za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija),
  • propisnim odlaganjem guma u vulkanizerskim dvorištima,
  • održavanjem i propisnim zatvaranjem septičkih jama,
  • održavanjem zelenih površina i vrtova kako bi se u njima što manje zadržavali odrasli komarci.

Kako se zaštititi od uboda

Radi zaštite od uboda komaraca uputno je koristiti sredstva koja ih odbijaju (repelente), pridržavajući se uputa za njihovu primjenu. Prilikom boravka u područjima s velikim brojem komaraca potrebno je nositi odjeću svijetlih boja, majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama te postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

Prije putovanja u zemlje u kojima su komarci značajni kao prijenosnici bolesti možete posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a više informacija potražiti na www.stampar.hr.

Kako bismo postigli mirniji život, bez komaraca, valja se ponašati odgovorno i svojim djelovanjem ne pogodovati njihovu razvoju.

Datum objave članka: 1. 6. 2014.