Melatonin - hormon iz carstva snova

Bolesti i stanja / Opća medicina Ozren Podnar prof.

Melatonin je tvar koja regulira naš biološki sat tako što noću navodi na pospanost, a njegov nedostatak danju donosi ornost i svježinu

Naš se život sastoji od sna i budnosti, hranjenja i probave, djelovanja i počinka, a sve te aktivnosti odvijaju se u ritmu izmjene tamnih i svijetlih razdoblja. Gotovo sve biološke vrste, od jednostaničnih organizama do sisavaca, žive u skladu s ciklusom zvanim cirkadijski ritam. Taj je ritam pod kontrolom mehanizma zvanog biološki sat, smještenog u dijelu mozga koji se zove hipotalamus. Kod ljudi i drugih sisavaca biološki se sat sastoji od dvije okruglaste nakupine neurona veličine vrška pribadače, poznatih kao suprahijazmatske jezgre.

Biološki sat radi na svjetlosno-hormonalni pogon, a njegove se kazaljke vrte u ritmu kojim se u prirodi izmjenjuju dan i noć. Sat pokreću svjetlosni signali koje oko registrira i šalje kroz optički živac do neurona u hipotalamusu. Ako optički živac nadležnom moždanom centru javi da je nastupila tama, on nalaže žlijezdi epifizi da potakne lučenje melatonina, hormona ključnog za izazivanje pospanosti. Za razliku od tame, svjetlost prekida proizvodnju melatonina i vodi do njegove razgradnje, zbog čega umjesto pospanosti nastupa svježina.

Melatonin se stvara u epifizi (pinealna žlijezda) smještenoj iza očnih jabučica, u prednjem dijelu mozga. Premda se o epifizi već znalo mnoštvo anatomskih i histoloških podataka, tek je krajem pedesetih godina prošloga stoljeća otkrivena njezina funkcija. Aaron Lerner s američkog sveučilišta Yale uspio je 1958. godine izolirati i identificirati hormon epifize i otkriti njegovu ulogu u reguliranju biološkog sata.

Tko želi usnuti ranije da bi se prilagodio radnoj smjeni ili vremenskoj zoni u kojoj se zatekao, može to učiniti uz pomoć melatonina uzetog u strateški odabranom trenutku

Kad je utvrđeno da je melatonin bitan čimbenik za upadanje u san, liječnicima je sinulo da bi unošenje tog hormona u organizam moglo biti od pomoći kod različitih poremećaja sna. Budući da signalizira organizmu da je vrijeme za spavanje, bilo je logično pretpostaviti da bi nas melatonin mogao uvesti u san po želji, ako nismo sami od sebe pospani. Istraživanja su dala povoljne rezultate, pa je sintetska forma melatonina ušla u upotrebu kao sredstvo za usnivanje u izabranom terminu. U Hrvatskoj se melatoninske kapsule kao dodatak prehrani mogu kupiti u ljekarnama i biljnim ljekarnama.

Podešavanje biološkog sata

Melatonin je hormon koji pomaže ljudima koji trpe od nesanice tako što ih brzo uvodi u san i znatno smanjuje vjerojatnost buđenja, koje je tipično za nesanicu. U dogovoru s liječnikom, pacijent može iskušati kapsulu od 1,5 do tri mg melatonina tako da je uzme između 30 i 60 minuta prije željenog vremena usnivanja.

Melatonin je koristan i kad je ritam budnosti i sna akutno narušen noćnim dežurstvom ili putovanjem među vremenskim zonama. Tko želi usnuti ranije da bi se prilagodio radnoj smjeni ili vremenskoj zoni u kojoj se zatekao, može to učiniti uz pomoć melatonina uzetog u strateški odabranom trenutku. Čak i ako je još dan, a vi želite odspavati jer vas čeka noćni rad, vaš će organizam poslušati signal koji neuronima pošalje melatonin i "povjerovati" da je noć.

Melatonin uspješno liječi i poremećaj kronično pomaknute faze spavanja, koji uzrokuje pospanost u "pogrešnom" terminu. Tko pati od tog poremećaja, obično uspijeva zaspati usred noći, oko tri ujutro ili kasnije, i spava do kasnog jutra, ili čak iza podneva. Kod težeg oblika poremećaja cirkadijski je ritam potpuno izokrenut, pa čovjek bdije po noći, a spava po danu.

Razumije se, ako takav ritam pojedincu odgovara iz poslovnih i društvenih pobuda, te mu ne nanosi nikakve tegobe, terapija mu nije nužna. No, za one koji su upali u pomaknuti ili izvrnuti ritam protiv svoje volje, rješenje bi moglo biti uzimanje melatonina uoči željenog termina usnivanja. Nakon što organizam odspava koliko mu je potrebno, bit će svježiji u ostatku dana, no ako je poremećaj kroničan, jednokratno uzimanje melatonina vjerojatno neće biti dovoljno. Da bi se željeni ritam sna i budnosti učvrstio u prirodnom ciklusu noć-dan, potrebno je kombinirati večernju dozu melatonina s izlaganjem svjetlu u što ranijem dijelu dana.

Kako pomoći melatoninu

Radi što lakšeg uspostavljanja željenog ritma sna i budnosti, pomičite ga naprijed u malim koracima. Uzimajte melatonin svake večeri po petnaest minuta ranije, a jednako se toliko ranije ujutro budite - ako treba, uz pomoć budilice. Nakon što ste odspavali, čim se probudite izložite se dnevnom svjetlu barem na pola sata. Bilo da odete u šetnju, sjednete na balkon ili kraj prozora, važno je da su vam oči izložene prirodnom svjetlu. Kad je oblačno, i ta manja količina svjetlosti dovoljna je za zaustavljanje lučenja melatonina i donošenje budnosti i svježine. Navečer izbjegavajte izlaganje jarkoj svjetlosti, jer ona ometa proizvodnju melatonina, odnosno neutralizira učinak melatonina uzetog u obliku dodatka prehrani. Budete li redovito usnivali navečer i budili se ujutro uz izlaganje svjetlu, za tjedan ili dva uspjet ćete sami od sebe upadati u san i buditi se u željenom terminu.

Bilo da patite od nesanice ili od pomaknute faze spavanja, u svakodnevnu rutinu uvedite i sljedećih nekoliko manjih trikova. Da biste lakše usnuli, kasno popodne i navečer izbjegavajte naporan rad i ne pijte kofeinske napitke nakon četiri sata poslije podne. Uvečer pripremite odjeću i obuću za idući dan, jer ćete biti manje tjeskobni znajući da ćete ujutro imati manje posla. Kad se jednom uklopite u željeni ritam, održavajte ga i tijekom vikenda, blagdana i praznika. I kad se ne morate rano ustati, nemojte ostati u krevetu dulje od pola sata negoli radnim danima, da se ne biste poskliznuli na prethodno stanje. Svi će vam ti postupci olakšati i ubrzati oporavak od poremećaja spavanja.

ZAŠTO DJECA DUGO SPAVAJU

Osim o količini svjetla, proizvodnja melatonina ovisi i o životnoj dobi. Djeca u dobi do sedam godina luče najviše melatonina, pa se vjeruje da je visoka razina tog hormona uzrok duljeg spavanja djece u usporedbi s odraslima. U starijoj dobi razina melatonina opada, a i tako smanjena količina se luči ranije. Zbog toga se s godinama ciklus budnosti i pospanosti pomiče unaprijed, pa ljudi ranije usnivaju, ranije se bude i općenito spavaju manji broj sati. Zbog tog fenomena nisu rijetka domaćinstva u kojima adolescenti idu na spavanje u vrijeme kad se djedovi i bake pomalo razbuđuju.

Potencijalni eliksir mladosti

Postupno smanjivanje lučenja melatonina u trećoj životnoj dobi navelo je znanstvenike na pretpostavku da je manjak tog hormona jedan od čimbenika starenja i nastanka karcinoma i degenerativnih bolesti, kao što su Alzheimerova i Parkinsonova. Zasad su pokusi pokazali da taj hormon ima snažno antioksidativno djelovanje, te da visoke doze usporavaju proces starenja kod miševa i štakora. Takvi učinci nisu proučeni kod čovjeka, a pitanje je i kako bi ljudski organizam podnosio visoke doze. Ipak, ostaje nada da bi melatonin ubuduće mogao poslužiti kao eliksir mladosti.

Melatonin ni u malim dozama nije pogodan za svakoga, jer nekima izaziva pretjeranu sanjivost nakon buđenja, odnosno tijekom dana. Zato je poželjno utvrditi kako reagirate na melatonin u dijelu tjedna kad nemate puno obveza. Stoga se predlaže da prvu dozu uzmete uvečer uoči vikenda ili nekoga drugoga neradnog dana. Za svaki slučaj, nakon uzimanja tog sredstva ne upravljajte vozilom niti strojevima, dok ne utvrdite da vam to ne uzrokuje nepoželjne prateće pojave.

Nije preporučljivo uzimati melatonin ni ako patite od zimske depresije, preciznije od sezonskog afektivnog poremećaja. Čini se da kod tog oblika depresije organizam ionako proizvodi previše melatonina, dok istodobno pod utjecajem tame opada lučenje serotonina, neurotransmitera bitnog za dobro raspoloženje. Stoga je protiv zimske depresije, uz primjenu antidepresiva, poželjno izlaganje svjetlu, osobito u jutarnjim satima i oko podneva.

Datum objave članka: 1. 2. 2012.