Mentalna konfuzija - uzroci, simptomi i liječenje

Mentalnu konfuziju vjerojatno je iskusilo puno ljudi u nekom trenutku života. Iako u većini sučajeva nije razlog za brigu, postoje neke situacije kad osjećaj konfuzije treba jako ozbiljno shvatiti jer može ukazivati na neki poremećaj u pozadini.

Ako se osjećate konfuznije nego inače, nemojte to zanemariti. Obratite pozornost na simptome i njihovu učestalost i obratite se liječniku.

Ljudi često koriste izraz mentalna konfuzija kako bi opisali uobičajene manje mentalne greške ili nesukladnosti. Međutim, iz medicinske perspektive mentalna konfuzija je promijenjeno stanje svijesti zbog poremećaja moždane aktivnosti s posljedičnim kvalitativnim smanjenjem kognitivnih sposobnosti (poremećaj pažnje, pamćenja, mišljenja, svjesnosti i dr.) različitog stupnja.

Može nastupiti iznenada ili se postupno razvijati. Učestalije se javlja kod starijih osoba i često tijekom boravka u bolnici i može biti udružena s delirijem i demencijom.

Mogu je uzrokovati mnoga stanja, događaji i prilike. Neka od njih su blaga i privremena, dok su druga ozbiljna i trajna. Prepoznavanje tih stanja je važno, a uloga najbližih je od vitalne važnosti za ranu dijagnozu i liječenje. 

Simptomi mentalne konfuzije uključuju probleme s kratkotrajnim pamćenjem, poteškoće izvođenja zadataka, smanjenu pažnju, nerazgovijetan govor i poteškoće u praćenju razgovora.
 

Što NIJE mentalna konfuzija:

• brkanje pojmova - npr. nazivanje nekoga krivim imenom ili krivo razumijevanje nečega što je netko rekao
• kašnjenje u prisjećanju - npr. problem da se u trenutku nečega sjetimo ili pronađemo odgovarajuću riječ 
• slučajevi ‘gotovo-točno-ali-ne-sasvim’ - npr. problem s prisjećanjem naziva specifične boje (npr. grimizna) pa se u zamjenu kaže neka koja joj je slična (npr. crvena)
• manje greške - greške u prisjećanju činjenica.

Što JEST mentalna konfuzija:

• dezorijentacija - uključuje nepoznavanje mjesta gdje se nalazimo, vremena ili drugih trenutačno relevantnih činjenica (npr. tko je predsjednik države)
• smanjena svjesnost okolnih događanja
• poremećaj pamćenja - npr. nemogućnost prisjećanja jednostavnih fraza od prije nekoliko minuta ili je u pitanju ‘preklapanje’ sjećanja, što može izgledati kao zamjena osobe s drugom osobom (npr. za određenu osobu se misli da je netko iz prošlosti - prijatelj, rođak ili bivša ljubav).
• poremećaj misaonog procesa - nemogućnost upotrebe mentalnih vještina i sposobnosti, npr. nemogućnost brojanja unatrag.

Bilo koje stanje, prilika ili događaj koji dovode do poremećaja funkcioniranja mozga može uzrokovati mentalnu konfuziju. U puno slučajeva u pitanju je više uzročnih čimbenika koji se događaju istodobno, dok u nekim slučajevima uzrok nije moguće pronaći.

Stanja koja mogu uzrokovati mentalnu konfuziju:

• intoksikacija alkoholom ili drogama
• toksini i otrovi - npr. ugljični monoksid, teški metali, neki pesticidi ili tvari koje se udišu
• predoziranje lijekovima i drugim tvarima, posebno lijekovima poput halucinogena
• konvulzije ili epileptički status
• ekstremna razina glukoze u krvi - niska (hipoglikemija) ili visoka (hiperglikemija)
• manjak kisika (moždana hipoksija) - npr. zbog akutnog astmatskog napada ili drugih problema sa srcem ili plućima
• poremećaj u radu organa posebno ako zahvaća jetru ili bubrege
• ozljeda glave, uključujući potres mozga ili traumatsku ozljedu mozga
• infekcije - posebno infekcija mozga (encefalitis), moždanih ovojnica (meningitis), pluća i mokraćnog sustava, kao i po život opasna stanja poput sepse
• mentalna stanja koja uključuju poremećenu ili neorganiziranu moždanu aktivnost, kao što su shizofrenija ili psihoza
• slaba cirkulacija - kao kod moždanog udara, posebno ishemijskog moždanog udara
• dehidracija
• neravnoteža elektrolita - npr. niska razina natrija (hiponatremija) ili visoka razina kalcija (hiperkalcemija)
• endokrini poremećaji - npr. niska (hipotireoza) ili visoka (hipertireoza) razina hormona
• ekstremna temperatura tijela - vrlo niska (hipotermija) ili vrlo visoka (hipertermija)
• neurodegenerativni poremećaji - kao što su Alzheimerova bolest ili demencija
• tumor na mozgu
• migrena
• deprivacija sna.

Moguće manifestacije mentalne konfuzije su:

• nesposobnost brzog i jasnog razmišljanja, zamagljene misli
• dezorijentiranost - nesigurnost po pitanju dana ili datuma, osobnog okruženja (gdje se nalazi, što se događa), identiteta ili prošlosti
• pospanost
• problemi u izražavanju - nerazgovijetan ili nesuvisli govor, duge pauze tijekom razgovora
• zaboravljanje što je bio zadatak tijekom njegova provođenja
• nemogućnost donošenja odluka
• osjećaj odvojenosti od stvarnosti.

U nekim slučajevima, osoba s mentalnom konfuzijom se može neuobičajeno ponašati (zabrinuta je, bojažljiva ili uznemirena) i lako joj se odvraća pozornost ili može biti agresivna.

Delirij je specifično stanje i puno ozbiljniji poremećaj nego što je mentalna konfuzija.

Razvija se kada ozljeda, bolest, psihoaktivna supstancija ili višestruki uzroci intenzivno ometaju normalan rad mozga. Poremećaj moždane aktivnosti toliko je ozbiljan da može uzrokovati demenciju ili pogoršati postojeću kod osoba s povećanim rizikom zbog godina ili nekog drugog stanja.

Utječe na mišljenje i pamćenje te dovodi do promjene ponašanja osobe i načina na koji vidi svijet oko sebe. Nastupa naglo, unutar nekoliko sati ili dana, situacija se može mijenjati iz sata u sat. Često prestaje nakon liječenja uzroka.

Delirij se manifestira kao sindrom, odnosno skupina simptoma koji se odražavaju u poremećaju pažnje, svijesti i visoko rangiranih kognitivnih sposobnosti.

Osoba u deliriju može doživjeti i druge poremećaje, kao što su promjene psihomotorne aktivnosti, poremećaj ciklusa budnost-spavanje, emocionalni poremećaji, promijenjen stupanj svijesti i poremećaj percepcije.

Postoje tri tipa delirija, odnosno razine promjene psihomotorne aktivnosti:

• hipoaktivni tip - osoba postaje jako umorna ili pospana i nije svjesna događaja oko sebe
• hiperkativni tip - osoba je uznemirena
• miješani tip - u različito vrijeme, osoba može doživjeti hipoaktivni ili hiperkativni poremećaj.

Poremećaj percepcije može se manifestirati kao:

• halucinacije - poremećaj percepcije u kojem mozak misli da doživljava stimulaciju jednog od pet osjetla, ali realno stimulacije nema (npr. kad se čuju glasovi, a nikoga nema)
• iluzije - mozak krivo interpretira postojeću stimulaciju (npr. osoba vidi crnu mačku, a u stvari se radi o crnoj čarapi)
• deluzije - osoba ima stroga vjerovanja čak i onda kad postoji neporeciv dokaz da je vjerovanje pogrešno.

Mentalna konfuzija je simptom koji remeti mogućnost kontrole mišljenja i govora, što je i razlog zašto je nije moguće prepoznati. To stanje ujedno utječe na sposobnost odlučivanja o potrebi za medicinskom intervencijom.

S obzirom da se različito manifestira od osobe do osobe, komplikacije je teško predvidjeti. Najbolji izvor informacije o mogućim komplikacijama su obitelj, liječnik ili bliska osoba.

Stanja vezana uz pojavu mentalne konfuzije (a posebno delirija), povećavaju rizik pojave kasnih komplikacija:

• nemir ili agresivno ponašanje koje odudara od uobičajenog ponašanja, a može dovesti do ozljeđivanja
• padovi i traumatske ozljede
• nemogućnost vođenja brige o sebi što vodi do gubitka samostalnosti
• povećan rizik kasnije pojave nekih stanja vezanih uz mozak kao što je demencija, posebno ako postoji stanje vezano uz mentalnu konfuziju nakon 65. godine
• depresija, postraumatski stresni poremećaj i druga mentalna stanja.

Dogovorite liječnički pregled u slučaju prve pojave znakova mentalne konfuzije koji se postupno razvijaju. Jednom kad liječnik dijagnosticira uzrok (ako ga je moguće naći), dat će upute za daljnje postupanje.

Neodgodivo potražite liječničku pomoć:

• ako je konfuzija nastupila nakon traume glave
• ako se konfuzija pojavila iznenada kod osobe s dijabetesom
• u slučaju iznenadne mentalne konfuzije (može značiti da se radi o opasnom ili po život opasnom hitnom medicinskom stanju poput moždanog udara)
• ako se mentalna konfuzije javlja u kombinaciji s nekim od sljedećih simptoma: hladna i ljepljiva koža, vrtoglavica, ubrzan rad srca, visoka temperatura, glavobolja, tresavica, nepravilno disanje (usporeno ili ubrzano), slabost jedne strane tijela, nekontrolirano drhtanje, nerazgovijetan govor.

Osnovni test pomoću kojeg je moguće utvrditi je li osoba konfuzna je provjeriti ‘prepoznaje’ li mozak osobu, mjesto, vrijeme i događaj. U tom smislu osobi treba postaviti sljedeća pitanja: kako se zovete, gdje se sada nalazimo, koji je dan-datum-vrijeme i što se dogodilo. U ovisnosti o ispravnosti odgovora na postavljena pitanja moguće je utvrditi je li osoba konfuzna ili ne.

U dijagnostičkom procesu važno je otkriti što je dovelo do konfuzije.

U razgovoru s pacijentom ili pratnjom, liječnik će pokušati saznati kad je konfuzija počela, kako se manifestira i koliko dugo traje. Tu su i pitanja o povijesti prethodnih i postojećih bolesti, kao i obiteljskoj povijesti bolesti.

U sklopu razgovora, liječnik pacijentu može zadati jednostavne zadatke kojima testira pažnju, pamćenje i kognitivne sposobnosti. To može uključiti rješavanje jednostavnih matematičkih problema ili sricanje (slovkanje) zadanih riječi. 

U skladu s dobivenim podacima, liječnik može tražiti dodatne pretrage kao što su:

• analiza krvi i mokraće
• CT glave
• elektroencefalografija (EEG)
• testovi mentalnog statusa
• neuropsihološki testovi.

Sama mentalna konfuzija se ne liječi, nego stanje koje je dovelo do njezine pojave.

Samoliječenje nije uputno, osim ako je povezano sa stanjem koje je liječnik prethodno već dijagnosticirao. Ako se radi o već postavljenoj dijagnozi, uputno je postupiti prema dobivenim uputama.

Neposredna pomoć osobi s mentalnom konfuzijom

Dobar način kako otkriti je li osoba konfuzna je postaviti joj pitanje kako se zove, koliko ima godina, koji je dan i datum. Nesigurnost u odgovorima ili pogrešni odgovori ukazuju na konfuziju.

Ako osoba inače nije konfuzna, potrebno je obavijestiti liječnika, jer to može biti znak ozbiljnog medicinskog stanja.

U suprotnom, savjetuje se sljedeće:

• konfuznu osobu nije poželjno ostaviti samu iz sigurnosnih razloga
• predstaviti se osobi, bez obzira koliko dugo se poznaje
• ako osoba ima šećernu bolest, provjeriti razinu glukoze:
  • ako je previsoka - uputiti osobu da uzme lijek; ako se simptomi pogoršaju treba pozvati hitnu pomoć
  • ako je niska - dati osobi brzodjelujući šećer (slatki zalogaj ili piće); ako nema poboljšanja nakon desetak minuta ili se osoba onesvijesti treba pozvati hitnu pomoć
• podsjećati osobu gdje se nalazi i ponavljati tu informaciju kroz razgovor
• osigurati mirno i spokojno okruženje
• pokušati spriječiti ozljeđivanje (neke osobe s mentalnom konfuzijom mogu se neobično ponašati ili pak biti agresivne).

Mentalna konfuzija se ne može prevenirati. Događa se neočekivano i često iz nepoznatog razloga. Ipak, moguće je smanjiti rizik razvoja stanja koja mogu dovesti do njezine pojave.

Ono što se može napraviti je sljedeće:

Držati pod kontrolom kronična stanja. Pridržavati se liječnikovih uputa po pitanju regulacije kroničnih stanja kao što su povišen krvni tlak, šećerna bolest ili epilepsija

Korištenje sigurnosne opreme kad je potrebno. Među najučestalijim uzrocima mentalne konfuzije su upravo ozljede glave, posebno potres mozga ili traumatska ozljeda mozga. Stoga je uputno korištenje sigurnosne opreme poput kacige i sigurnosnog pojasa.

Uranotežena prehrana. Neravnotežu elektrolita i manjak nutritivnih tvari često je moguće izbjeći. Uputno je konzumirati puno voća i povrća kako bi se spriječio deficit vitamina i minerala. Upravljanje prehranom može pomoći izbjeći pojavu mentalne konfuzije vezane i uz mnoga druga stanja mozga, posebno moždani udar.

Održavanje tjelesne aktivnosti i zdrave tjelesne težine. Može prevenirati ili odgoditi pojavu bolesti i stanja koja zahvaćaju mozak.

Izbjegavati rekreacijske droge i slične supstancije, umjereno konzumirati alkohol. Primjena određenih supstancija povećava rizik za pojavu poremećaja koji dovode do mentalne konfuzije.

Uzimati lijekove isključivo prema preporuci liječnika.

Dovoljno spavati.

Ako vama poznata osoba pati od d4ugotrajne mentalne konfuzije, postoji nekoliko načina kako joj pomoći.

Komunikacija

Ako osoba zaboravi tko ste, uvijek se ponovo predstavite, bez obzira koliko dobro ili dugo je poznajete. To za vas može biti uzmenirujuće, ali pomaže konfuznoj osobi. 

Razgovarajte s osobom o trenutačnim događajima i pojasnite osobi tko su drugi ljudi oko njih.

Pomozite osobi da se orijentira pomoću svakodnevnih događaja - npr. umjesto da joj kažete ‘On će doći u 2 sata’, recite ‘On će doći poslije ručka’.

Aktivnosti

Pokušajte poticati smirujuće aktivnosti koje stimuliraju um, kao što je slikanje, kartanje, gledanje televizije, slaganje puzzla, rješavanje križaljki.
 

Podržite osobu da ostane fizički aktivna kroz šetnju i lagane vježbe. Istodobno se pobrinite da se dovoljno odmara i relaksira (ako je osoba preumorna, mentalna konfuzija se može pogoršati tijekom noći).

Osobna njega i prehrana

Potrudite se da se prema osobi ponaša dostojanstveno i s poštovanjem ako im je potrebna pomoć pri odlasku u toalet, prilikom provođenja osobne higijene ili oblačenja.

Pobrinite se da osoba konzumira zdrave i nuntritivno uravnotežene obroke, izbjegavajući pri tom previše šećera, soli i prerađene hrane.

Okruženje

Pokušajte organizirati mirnu i spokojnu okolinu u kojoj nema previše buke ili zbivanja koja odvlače pažnju.

Temperatura prostorije trebala bi biti između 21 i 23 °C.

Osvjetljenje treba biti umjereno; možda će biti potrebno noćno svjetlo s ciljem prevencije padova ako se osoba nalazi u nepoznatom okruženju.

Postavite na vidljivo mjesto sat ili kalendar kako bi se osoba mogla podsjetiti.

Ako je osobi potrebna njega izvan njezina doma i poznatog okruženja, pomaže da je okružena poznatim objektima, kao što su npr. omiljeni prekrivač, jastuk, fotografije i slično.

Lutanje

Konfuzna osoba može biti pod većim rizikom da odluta, što je uobičajeno kod osoba s demencijom. Zbog toga može postati bojažljiva, što joj dodatno otežava da se nosi s tim stanjem.

Konfuzna osoba može lutati jer, na primjer, traži neko mjesto iz prošlosti, vjeruje da ima neki posao koji mora završiti, traži toalet, dosadno joj je itd.

Ako naiđete na osobu s mentalnom konfuzijom koja luta, možete napraviti sljedeće:

• predstavite se i ponudite pomoć
• ne ostavljajte osobu samu, čak i ako odbija pomoć
• ako je potrebno, pokušajte je smiriti i zadobiti njezino povjerenje, odnosite se prema njoj s poštovanjem, budite brižni i topli
• pokušajte razumjeti zašto luta
• stupite u kontakt s njezinom obitelji ili prijateljima
• provjerite je li ozlijeđena, gladna, žedna ili možda treba na toalet
• provjerite ima li kod sebe svoje uobičajene naočale ili slušni aparat.

Konfuzne osobe koje lutaju trebaju pojačanu brigu. U tom slučaju poželjno je pokušati ukloniti sve što ih na to potiče i dovodi do distrakcije, na primjer postavljanje naočala na lanac koji se nosi oko vrata kako bi stalno bile tu čak i kad ih osoba ne koristi.