Neugoda koja žari i pali

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti prim.   Tomislav Brkić dr. med., spec. internist - gastroenterolog

Do žgaravice obično dolazi u stanjima koja, bez obzira na uzrok, dovode do povrata kiseloga želučanog sadržaja u jednjak

Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma vezanih uz lošu probavu, kojim se dokazuje da postoji neki poremećaj, odnosno bolest probavnog sustava, ili da se bolesnik nepravilno hrani. Možemo je opisati kao žarenje ili pečenje koje se osjeća ispod donjeg dijela prsne kosti (sternum) ili visoko u predjelu žličice (epigastrija), s mogućnošću širenja i u više dijelove grudnog koša. Zajedno sa simptomima, poput vraćanja želučanog sadržaja u jednjak, bolova u žličici i otežana gutanja, žgaravica se ubraja među osnovne, tipične simptome gastroezofagealne refluksne bolesti.

Bolesti uz koje se obično javlja

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je stanje uzrokovano vraćanjem (refluksom) želučanog sadržaja u jednjak zbog loše funkcije gastroezofagealnog sfinktera na prijelazu jednjaka u želudac, odnosno nekompetentne antirefluksne barijere. Gastroezofagealni sfinkter je kružni mišić smješten na donjem dijelu jednjaka, koji s trbušnim dijelom jednjaka, mišićnim vlaknima ošita (dijafragme) i nekim drugim strukturama predstavlja prepreku vraćanju želučanog sadržaja u jednjak. Tlak donjega mišićnog prstena jednjaka iznosi 10 - 0 mm Hg i viši je od tlaka u želucu, koji iznosi oko 10 mm Hg.

Kod nekih bolesnika s GERB-om prisutna je upala sluznice jednjaka (ezofagitis), neke muče uznapredovale komplikacije uz blaže izraženu žgaravicu, a postoje i bolesnici s izraženom žgaravicom i bez postojanja upalnog procesa na sluznici jednjaka.

Žgaravica se može javljati i kod hijatalne hernije, čira (ulkusa) na želucu ili dvanaesniku te kod karcinoma jednjaka i želuca. Javlja se i kod bolesnika s usporenom peristaltikom, kao što je slučaj kod oboljelih od šećerne bolesti. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i trudnice također mogu vrlo često patiti od žgaravice.

Na što treba pomisliti...

Katkad je u praksi teško razlučiti je li riječ o žgaravici kao simptomu poremećaja u probavnom sustavu ili je ona simptom ozbiljne bolesti nekoga drugog organa ili organskog sustava.

Najčešće se tegobe slične žgaravici nalaze kod bolesnika s bolestima srca i krvožilnog sustava, kao što je ishemijska bolest srca, koja se klinički može manifestirati napadom angine pektoris ili pojavom akutnog srčanog udara (infarkt miokarda). Prvi i vodeći simptom akutnoga srčanog udara je iznenadna bol u grudima jakog intenziteta, koja je lokalizirana u sredini prsnog koša, s čestim širenjem u ruke, a u rijetkim slučajevima u trbuh, leđa, vrat i donju čeljust. Samo u 10 do 15 posto slučajeva akutni srčani udar nije praćen bolovima.

Ostali simptomi akutnoga srčanog udara su otežano disanje, pad krvnog tlaka, strah od smrti, osjećaj nagle slabosti, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, znojenje, kašalj, a katkad i gubitak svijesti. Vrlo često samom napadu prethodi pojačan fizički ili psihički napor. U slučajevima simptoma sličnih žgaravici potrebno je neodgodivo potražiti medicinsku pomoć, kako bi se što prije postavila dijagnoza i provela odgovarajuća terapija. Upravo o brzini rane stručne intervencije i ovisi ishod takvog događaja.

Mnogo rjeđe tegobe slične žgaravici nastaju nakon određenih pokreta tijela kod bolesnika s bolestima kralježnice, a još rjeđe kao posljedica bolesti pluća.

Činitelji koji povećavaju mogućnost nastanka

Vrlo čest uzrok nastanka žgaravice je pušenje. Ono uzrokuje opuštanje (relaksaciju) gastroezofagealnog sfinktera, što povećava mogućnost vraćanja kiseloga želučanog sadržaja u jednjak, čija prisutnost u jednjaku uzrokuje oštećenje sluznice i kemijsku iritaciju živčanih okončina za bol, što rezultira neugodnim osjećajem žgaravice.

Od ostalih čimbenika rizika možemo spomenuti obilne, masne i jako začinjene obroke, večernje obroke te stanja kao što su hijatalna hernija, pretilost i trudnoća. Naoko nevažna navika, kao što je nošenje preuske odjeće, također može prouzročiti žgaravicu. Navedena stanja dovode do povišenja tlaka u trbušnoj šupljini, koji u tom slučaju postaje viši od tonusa samoga gastroezofagealnog sfinktera, što rezultira povratkom kiseloga želučanog sadržaja u jednjak i pojavom žgaravice.

Lijekovi, primjerice tetraciklinski antibiotici, citostatici, kemoterapeutici, narkotici, nitrati, nitroglicerin, kalij, nadomjestci željeza, vitamin C i, vrlo često, nesteroidni antireumatici, također mogu uzrokovati žgaravicu.

Kako bismo spriječili žgaravicu, osobno možemo: 

  • jesti manje obroke, više puta dnevno;
  • ne konzumirati jako začinjenu i tešku hranu;
  • ne konzumirati slastice;
  • ne konzumirati obroke neposredno prije spavanja;
  • izbjegavati gazirana pića;
  • izbjegavati alkoholna pića;
  • izbjegavati kavu;
  • izbjegavati mlijeko;
  • spavati na lagano podignutom uzglavlju;
  • prestati pušiti ili barem smanjiti broj popušenih cigareta;
  • smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu.

Koji lijekovi su nam na raspolaganju

Antacidi su spojevi aluminija, magnezija ili kalcija, čije se djelovanje zasniva na neutralizaciji želučane kiseline, čime se postiže brzo otklanjanje žgaravice. Njihova podnošljivost ovisi o vrsti spoja, a djelovanje je relativno kratko, zbog čega se moraju učestalo dozirati.

Inhibitori protonske crpke koriste se za ubrzanje cijeljenja ulkusa (čira) na želucu ili dvanaesniku, za liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti, te za sekundarnu prevenciju ulkusa uzrokovanih primjenom nesteroidnih antireumatika, zbog čega su i sastavni dio terapije namijenjene eradikaciji infekcije Helicobacterom pylori.

Antagonisti H2-receptora ili H2 blokatori visoko su učinkoviti i pouzdani lijekovi koji blokiraju djelovanje H2 receptora (u parijetalnim stanicama želuca) i vezanje histamina na te receptore, što potiče parijetalne stanice želuca na lučenje želučanog soka.

MASLINOVO ULJE ŠTITI JETRU 

Možemo li zaštititi jetru tijekom obroka? Rezultati novog istraživanja donose zaključak da djevičansko maslinovo ulje može zaštititi jetru od oksidativnog stresa.

U studiji su znanstvenici izložili štakore umjereno toksičnom herbicidu kako bi iscrpili antioksidanse i izazvali oksidativni stres. Štakori su potom bili na dijeti koja je sadržavala maslinovo ulje, zbog čega su bili djelomično pošteđeni posljedičnoga jetrenog oštećenja.

"Maslinovo ulje integralna je sastavnica mediteranske prehrane. Sve je jasnije da bi moglo imati veliku korist za zdravlje, uključujući smanjenje rizika nastanka koronarne srčane bolesti, prevenciju nekih oblika karcinoma i modifikaciju imunosnog i upalnog odgovora. Ovom studijom pokazali smo da ekstra djevičansko maslinovo ulje i njegovi ekstrakti štite jetru od oksidativnog oštećenja", izjavio je Mohamed Hammami sa Sveučilišta u Monastiru (Tunis) nakon eksperimenta na 80 štakora koji je proveo s grupom istraživača.

Istraživači su podijelili štakore na kontrolnu grupu koja je dobivala maslinovo ulje i šest grupa koje su bile izložene djelovanju herbicida 2,4-diklorofenoksiacetične kiseline sa ili bez cjelovita maslinova ulja, ili s jednim ili dva njegova ekstrakta – hidrofilna ili lipofilnom frakcijom. Svi štakori koji su dobili herbicid pokazali su značajno oštećenje jetre. Uzimanje ekstra djevičanskog maslinova ulja i hidrofilne frakcije inducirali su znatni porast aktivnosti antioksidantnih enzima i smanjenje razine markera jetrenog oštećenja.

"Čini se da je upravo hidrofilna frakcija maslinova ulja ta koja je učinkovita u smanjenju toksinima izazvanog oksidativnog stresa, što upućuje na to da hidrofilni ekstrakt možda dovodi do direktnog antioksidativnog učinka na jetrene stanice," izjavio je Hammami. "Ipak, detaljnije studije o učinku antioksidativnih sastojaka, odvojeno i/ili u interakciji, tek trebaju potkrijepiti navedena opažanja."

Izvor: Ivanhoe Newswire - Nutrition and Metabolism, 28. listopada 2010.

Datum objave članka: 1. 4. 2011.