Osjetljivi na vremenske promjene

Bolesti i stanja / Opća medicina Anka Dorić dr. med., spec. transfuzijske medicine

Zbog modernog načina života zatomljujemo vlastiti mehanizam samoregulacijske harmonije, što zbunjuje naše tijelo, koje prirodno ne uči reagirati na vremenske promjene

Nagle promjene ometaju tjelesne funkcije

S koljena na koljeno stoljećima se prenose priče i iskustva o tome kako na ljude, i zdrave i bolesne, utječe klima, osobito nagle promjene vremena. To je nekoliko stotina godina prije Krista primijetio i Hipokrat, otac medicine, koji u knjizi "O zraku, vodama i mjestima" pacijentima savjetuje kako zaštititi zdravlje od štetnog utjecaja vremenskih promjena, a u meteorološki nestabilnim razdobljima zabranjuje da se bolesnicima "pušta krv i čiste crijeva".

Tek su sredinom dvadesetog stoljeća brojna biometeorološka istraživanja potvrdila ono što su stari Grci već znali, a to je da zbilja postoji meteorotropizam – osjetljivost na vremenske (ne)prilike, što uzrokuje psihološke i fiziološke poremećaje i simptome. Redale su se studije temeljene na postulatima kemije i fizike, koje su potvrdile da na ljude djeluju brojni čimbenici vremena, s tim da nagle promjene (vlažnost zraka, temperaturne razlike, jakost vjetra, atmosferski tlak, padaline, grmljavina i sl.) djeluju na zdravlje i dobro osjećanje te uzrokuju smetnje koje ometaju normalno funkcioniranje i pretvaraju sve veći broj ljudi u meteoropate.

Dodatno, tegobe pojačavaju povećana koncentracija peludi i drugih alergena u zraku, ali i jaki vjetrovi koji ih raznose i utječu na povećan broj alergija i respiratornih bolesti. Medicinski stručnjaci zatečeni su brojnošću meteoropata. Čini im se da se enormno povećala osjetljivost ljudi na vrijeme.

Meteoropatije su promjene koje primjećujemo na drugima i samima sebi, a karakterizirane su pojavom različitih skupina simptoma i reakcija pri promjeni jednog ili nekoliko meteoroloških čimbenika. Što su vremenske neprilike lošije, a promjene naglije, to su i tegobe izraženije. Posebno su osjetljive osobe oboljele od kroničnih i degenerativnih bolesti, žene srednje dobi i starije osobe. Tegobe mijenjaju raspoloženje, opće stanje i ponašanje te utječu na kvalitetu života.

Znanstvenici su izračunali da je danas više od 30 posto mladih i više od 50 posto starijih od 40 godina preosjetljivo na promjene vremena, a polovica svih (među kojima osobito žene u menopauzi) predosjećaju promjene nizom smetnji uzrokovanih preosjetljivošću neurovegetativnog sustava čak dan-dva prije meteorološke promjene. Najčešće se pojave umor, loše raspoloženje, nesanica ili pospanost, zatim migrena, vrtoglavica, depresija, razdražljivost, anksioznost, smetnje koncentracije i spore reakcije (opasno za vozače), ali i bolovi u području starih ožiljaka i prijeloma te različite fantomske boli.

Dvije vrste meteoropatije

Primarna (osnovna) meteoropatija javlja se u inače zdravih osoba. Najčešće se manifestira pojavom ničim izazvanih bolova u kostima i mišićima, osjećajem umora i tjelesne slabosti i neraspoloženjem.

Sekundarna meteoropatija pojavljuje se u osoba koje već boluju od neke bolesti (srčane, plućne, degenerativne bolesti mišića, kostiju i zglobova, psihičke bolesti, psihološkog poremećaja), a simptomi se pogoršavaju s promjenom vremena.

Obje vrste meteoropatije manifestiraju se nizom simptoma, od kojih su najvidljiviji psihički simptomi (umor, smanjena koncentracija, razdražljivost, apatija, poremećaj sna) i fizički simptomi (glavobolje, nesvjestice, vrtoglavice, mučnina, reumatski i slični bolovi).

Kod srčanih bolesnika javljaju se ubrzan rad srca i porast tlaka, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. U osoba koje boluju od astme i drugih opstruktivnih bolesti pluća i bronha povećan je rizik od astmatskih napadaja i upala pluća. Kod gastroenteroloških bolesnika povećava se rizik od akutnog napadaja bubrežnih i žučnih kamenaca, pogoršanja ulkusa želuca i dvanaesnika te bolova u trbuhu.

Kako se tumači meteorotropizam

Zanimljivo je da se za meteorotropizam "krivi" suvremen način života, kojim se udaljavamo od prirode. Živimo sjedilački, u klimatiziranim, odnosno često pregrijanim prostorima, zaštićeni od prirodne klime i vremena. Stoga zatomljujemo rad vlastitih mehanizama samoregulacijske harmonije, što zbunjuje naše tijelo, koje ne prepoznaje i prirodno ne uči reagirati na vremenske promjene.

Jedna od teorija nastanka meteorotropizma tumači kako nagle vremenske promjene, primjerice pristizanje hladne fronte, kod preosjetljivih ljudi potiču pojačano lučenje hormona stresa (ACTH-adrenokortikotropni hormon), kojeg luči adenohipofiza, što pojačava navedene simptome (npr. zbog naglog pada temperature zraka može izazvati tjeskobu i razdražljivost). U isto vrijeme, tijelo luči manje endorfina, naših "prirodnih analgetika", zbog čega se smanjuje prag osjetljivosti na bol, a poveća podražljivost živčanog i lokomotornog sustava, pa nastaju bolovi u kostima i mišićima, glavobolje.... Hormoni stresa, osobito kortizol (kojeg luči nadbubrežna žlijezda), smanjuju raspoloženje i slabe imunitet.

Tek su sredinom dvadesetog stoljeća brojna biometeorološka istraživanja potvrdila ono što su stari Grci već znali, a to je da zbilja postoji meteorotropizam – osjetljivost na vremenske (ne)prilike

Uz to, reumatske bolove stručnjaci objašnjavaju padom atmosferskog tlaka, koji posljedično uzrokuje "rastezanje" zglobne tekućine i zraka u ovojnicama zglobova, a sličan mehanizam mogao bi biti odgovoran i za pojačan tlak na mišićima i izlazištu živaca u otvorima kralježaka, što je uzrok bolova u leđima.

Zbog naglih zahlađenja u zimskim mjesecima krvne žile jače se stežu, što dovodi do porasta tlaka i povećana otpora, koji srce treba svladati pumpanjem krvi pod većim tlakom, što je rizik za pojavu srčanog i moždanog udara. Kod velikih vrućina mehanizam je obrnut: krvne žile se šire, tlak pada, a pojačano znojenje uzrokuje veći gubitak tekućine i dehidraciju, uz moguću pojavu vrtoglavice i nesvjestice. Promjene u gustoći krvi kod isparavanja tekućine posebno su rizične za osobe s povećanom sklonošću zgrušavanja krvi, što povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.

Možemo li se oduprijeti

Zdrava hrana, u kojoj su optimalno zastupljene sve važne namirnice, uz dovoljnu količinu tekućine (pitke vode) i optimalnu količinu sna i kretanja, osnova su za jačanje opće zdravstvene kondicije. Osobe koje boluju od primarne, a osobito od sekundarne meteoropatije, trebaju se ponašati u skladu s uputama biometeoroloških prognostičara. Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju. Pogoršaju li se simptomi, što prije treba potražiti liječničku pomoć.

Boravite što više u prirodi na čistom zraku, najmanje 30 minuta na dan prošećite ili se bavite umjerenom tjelesnom aktivnošću, što će vam razgibati cijelo tijelo. Ne zaboravite da je kretanje pola zdravlja, no pritom ne pretjerujte, jer ništa ne ide na silu.

Budite umjereni s analgeticima, lijekovima za smirenje i ekscitirajućim napitcima. Umjesto kave, lijekova i gaziranih šećernih napitaka, pijte čajeve, zdrave sokove i običnu vodu. 

Plivanje je izvrstan sport u prevenciji zimske depresije, a odličan je i za kondiciju. Otiđite u terme ili si jednom tjedno priuštite toplu kupku, u koju ste dodali sol iz mrtvog mora ili neku sličnu opuštajuću tvar.

Širenje najčešćih zimskih boljki, viroza i gripe, uvelike ćete spriječiti ako perete ruke i koristite jednokratne maramice dok kišete i kašljete, te vodite računa o tome da ste odjeveni u skladu s vremenskim prilikama.

A ako vam danas vrijeme ne odgovara, ostanite u toploj sobi, pogledajte neki dobar film, uzmite knjigu ili strip, odigrajte partiju šaha, poslušajte dobru glazbu, ugasite svjetlo, družite se s partnerom ili djetetom, poigrajte s kućnim ljubimcem... Možda je danas kiša, sutra će snijeg, ali sunce je uvijek tu negdje iza ugla. Valja ga dočekati u dobru zdravlju i raspoloženju.

Datum objave članka: 1. 12. 2015.
izdvojeni proizvodi