Priprema za operativni zahvat

Bolesti i stanja / Kirurgija dipl.med.techn.   Ana Roić

Preoperativna priprema uključuje ne samo obavljanje zadanih pretraga, nego i jačanje fizičke i mentalne kondicije, kao i provođenje dekolonizacije kože, kose, vlasišta i nosa

Saznanje da moramo na operaciju predstavlja stres za svakoga, bez obzira na opsežnost predstojećeg zahvata. No, pri tome možda može pomoći nekoliko savjeta kako se na najbolji mogući način pripremiti za operativnih zahvat.
 

Koje pretrage provesti prije operativnog zahvata

Prilikom dogovora za operativni zahvat, odnosno definiranja termina, dobit ćete sve potrebne upute za preoperativnu pripremu, uključujući i upute vezane uz pretrage koje prethode zahvatu, a za koje uputnicu izdaje liječnik obiteljske medicine.

Najčešći preoperativni nalazi uključuju nalaz krvne grupe i Rh faktora, EKG-a te rendgenograma srca i pluća. U ovisnosti o naravi bolest ili pridruženim bolestima, možda će se tražiti i neke dodatne pretrage. Naposlijetku slijedi pregled anesteziologa koji na temelju nalaza traženih pretraga daje dopuštenje za provedbu operativnog zahvata ili ga odgađa do normalizacije parametara bitnih za anesteziju.

Osim preporuka vezanih uz medicinsku dokumentaciju, dobit ćete i preporuku o metodama suzbijanja i sprječavanja razvoja postoperativne infekcije. Najčešće preporuke odnose se na dekolonizaciju kože, kose i nosa prije operacije higijenskim sredstvima s osobinama dekolonizacije, ispravnu higijenu ruku, poboljšanje prehrambene potpore i mehaničku priprema crijeva.

Dobrom pripremom do bržeg postoperativnog oporavka

Prehrana

Važno je osvijestiti da slijedeći preporuke i smjernice preoperativne pripreme i vi sami možete poduzeti korake koji će vam omogućiti brži postoperativni oporavak. U razdoblju pripreme za operativni zahvat posvetite se sebi. Promišljajte o svojoj prehrani i prilagodite je potrebama koje ćete uskoro imati. Tijelo koje se oporavlja od operativnog zahvata treba dodatne količine kalorija, kao i bjelančevina (proteina)  i drugih nutrijenata. Radite na unosu kvalitetnih namirnica kako biste osnažili svoj organizam i pripremili ga za izazove koji slijede. Savjetujte se s vašim liječnikom ili medicinskom sestrom, a ovisno o vrsti planiranog zahvata pripremite plan prehrane koji ćete slijediti u postoperativnoj fazi.

Kod nekih kategorija bolesnika (primjerice onih s malignom bolešću, pothranjenih ili starijih osoba),  preporuča se i dodatna nutritivna potpora u vidu enteralne prehrane. Hrvatske smjernice za preoperativnu enteralnu prehranu bolesnika sugeriraju da svi bolesnici koji su pothranjeni ili imaju rizik od razvoja pothranjenosti imaju korist od preoperativne enteralne nutritivne potpore. Ovakva praksa je posebno korisna ako imamo u vidu da malnutricija može dovesti do usporenog zacjeljivanja rana, smanjena opće mišićne snage i odgođene mobilizacije, smanjenja snage respiratorne muskulature i slabljenja općeg imuniteta.
 
Tjelovježba

Uključite tjelovježbu u svoju dnevnu rutinu. Čak i ako inače ne vježbate, sada je vrijeme da polako počnete s laganim istezanjima i vježbama manjeg opterećenja. Ukoliko se i inače bavite tjelovježbom, razmislite o povećanju intenziteta vježbi. S ovom praksom započnite barem šest tjedana prije operativnog zahvata. Bolja fizička kondicija pri pristupanju operativnom zahvatu olakšat će i ubrzati vaš oporavak.

Preoperativna higijena

Pet dana prije operativnog zahvata započnite s provođenjem dekolonizacije kože, kose, vlasišta i nosa. Ovo je izrazito važna praksa koja može direktno utjecati na smanjenje mogućnosti pojave postoperativnih komplikacija i razvoja bolničke infekcije.

Što su bolničke infekcije i kako nastaju?

Infekcije stečene u bolnici, poznate i kao bolničke infekcije, jedna su od najčešćih komplikacija liječenja.Već dugi niz godina, najčešće bolničke infekcije čine infekcija kirurškog reza, upala pluća (uključujući ostale infekcije donjih dišnih putova) i infekcija mokraćnog sustava.

Bolničke infekcije mogu biti egzogene ili endogene. Infekcije su egzogene kada se patogeni mikroorganizmi prenose od drugih pacijenata ili iz okoliša. Glavni način prijenosa egzogenih infekcija su ruke zdravstvenog osoblja. Načelno se uvijek mogu spriječiti, prvenstveno redovitom dezinfek­cijom ruku. Izvor endogenih infekcije je vlastita mikrobna flora, posebno flora kože. Ako se mikroorganizmi tjelesne mikrobne flore unesu (operacijom, medicinskim instrumentima, npr. centralnim venskim kateterima ili mehaničkom ven­tilacijom) u dijelove tijela u kojima inače nema mikroor­ganizama, to može prouzročiti infekciju.

Iako nije moguće u potpunosti ukloniti rizik pojave endo­genih infekcija, primjenom odgovarajućih preventivnih mjera (uključujući i dekolonizaciju bolesnika) njihova pojavnost se može značajno smanjiti.
 

INFEKCIJA KIRURŠKOG MJESTA

Izvor infekcije
- endogene infekcije (90 %)
     * patogeni mikroorganizmi na kirurškom mjestu - 95 %
     * patogeni mikroorganizmi izvan kirurškog mjesta - 5 %
- egzogene infekcije (10 %)
     * zdravstveno osoblje, zrak - 99 %
     * okoliš - 1 %.

Kako provesti dekolonizaciju?

Postupak dekolonizacije potrebno je započeti pet dana prije operativnog zahvata i provoditi ga dnevno tijekom svih pet dana.

Dekolonizacija tijela, kose i vlasišta provodi se Octenisan losionom za pranje, dok se nosna šupljina dekolonizira Octenisan md gelom za nos.

Tijelo se pere jednom dnevno, na način da se nerazrijeđeni Octenisan losionom za pranje nanese na čistu trljačicu kojom se opere cijela površina kože. Pritom je posebnu pozornost potrebno obratiti na pazuhe, genitalno područje i kožu među nožnim prstima. Prije ispiranja potrebno je pričekati jednu minutu kako bi Octenisan losion za pranje ostvario svoj dekolonizacijski učinak.

Kada su u pitanju kosa i vlasište, preoperativna dekolonizacija podrazumijeva pranje kose barem u dva navrata tijekom pet dana provođenja dekolonizacije.

Za brisanje je preporučljivo uvijek koristiti čisti ručnik, a poslije pranja odjenuti čistu odjeću i promijeniti set posteljine.

Nos se dekolonizira primjenom Octenisan md gelom za nos, dva puta dnevno, tijekom pet dana. Pomoću vatenog štapića gel se nanosi u početni dio nosne šupljine te se potom ravnomjerno raspodjeljuje masiranjem nosnica palcem i kažiprstom.

ŠTO PONIJETI U BOLNICU

- medicinsku dokumentaciju
- lijekove koje uobičajeno koristite
- odjeću i obuću (pamučnu pidžamu s kopčanjem, donje rublje, čarape, papuče, gumenu obuću za tuširanje)
- ručnik (za ruke i tijelo) i ogrtač
- higijenske potrepštine (pastu i četkicu za zube, vodicu za ispiranje usta, češalj, sapun za ruke, gel za tuširanje, kremu za tijelo, antiseptik za ruke, dezinficijens za površine)
- punjač za mobitel.

Datum objave članka: 3. 5. 2021.
izdvojeni proizvodi