Računala "napadaju" oči

Prema definiciji, svjetlost je elektromagnetsko zračenje vidljivo ljudskom oku. Ona ulazi u oko i pada na vidne stanice - fotoreceptore, koji se nalaze u dubini oka na mrežnici. Te stanice "upijaju" elektromagnetske svjetlosne valove i prevode ih u električni impuls, koji putem nervnih vlakana šalju u centar za vid u mozgu.

Da bismo dobili oštru sliku predmeta koji gledamo, leća koja se nalazi iza zjeničnog otvora (intraokularna leća) mora se prilagoditi - uz pomoć mišića pri pogledu u daljinu ona se izravna, a pri pogledu na blizinu se izboči. Proces kojim se mišići aktiviraju i naprežu za tu prilagodbu naziva se akomodacija.

Prirodno, nakon četrdesete godine života slabi proces akomodacije i javlja se potreba za naočalama za blizinu. Međutim, naočale za čitanje i pisanje koje oftalmolog propiše ne odgovaraju za rad na računalu jer čitamo i pišemo na udaljenosti od 35 do 40 cm, a zaslon se mora nalaziti na udaljenosti od 60 do 70 cm. Stoga je za rad na računalu potrebno napraviti naočale sa specijalnom lećom koja u sebi ima dvije jakosti, ili naočale čija je jakost prilagođena udaljenosti računala. Takve naočale imaju slabiju dioptriju od onih za čitanje i poželjno je da imaju antirefleksni sloj.

Moderna tehnologija donijela je računala u našu svakodnevnicu. Postala su naš prozor u svijet i nužno sredstvo za rad. Koliko je to točno, dokazuju i rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji koji su pokazali da odrasla radno aktivna populacija tijekom tjedna provede više od 53 sata ispred zaslona. A rezultati studije kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu nameću zaključak da svaka druga osoba koja radi za računalom više od četiri sata ima subjektivne smetnje vida, koje nastaju upravo zbog dugog boravka pred zaslonom i nefiziološkog položaja, a ne zbog patološkog učinka samog zaslona.

Tako oko 80 posto ljudi koji svakodnevno cijelo radno vrijeme provode ispred zaslona ima neki od simptoma tzv. Computer Vision Syndroma (CVS), a to su:

• nemogućnost fokusiranja
• "peckanje" i umor očiju
• glavobolja
• zamagljen vid
• "bježanje" slike pred očima
• dupla slika
• bolovi u vratu i ramenima te u ručnom zglobu.

Naime, dok gledamo u zaslon, rijetko trepćemo, što dovodi do suhoće očiju koja se manifestira osječajem pečenja i svrbežom, a nakon toga i suženjem. Treptanjem se razmazuju suze po površini oka i tako ga štite. Normalo se u minuti trepne od 15 do 20 puta, a prilikom rada za računalom ta učestalost smanji se za pet puta.

Ako vidna oštrina varira treptanjem, onda je riječ o neodgovarajućim suzama, a ne o lošim naočalama. To znači da kod osoba koje trepnu pet umjesto 15 puta u minuti postoji variranje u vidnoj oštrini. Zato je potrebno češće trepnuti i ukapati umjetne suze tri do četiri puta tijekom dana. Dobro je i kružnim pokretima dlanovima preko zatvorenih vjeđa izmasirati oko da se istisne masnoća iz žlijezda oka i tako podmaže oko.

Ako je zaslon previsoko postavljen, tada su oči otvorenije i zbog pogleda uprtog prema gore više se suše, jer je veća površina izložena isušivanju i lošiji je treptaj. Pri pogledu prema dolje površina oka izložena isušivanju je do četiri puta manja.

Kao prvo, zaslon računala treba spustiti za oko 20 stupnjeva ispod vidne linije tako da se gleda prema dolje. To znači da, kad gledate ravno, vaš pogled treba biti na gornjem rubu zaslona.

Pravilo "20 - 20 - 20" korisna je vježba koju svatko može uvesti u dnevnu rutinu. Nakon 20 minuta rada treba napraviti 20 sekundi stanke od pogleda u zaslon i gledati predmet koji je udaljen više od 60 cm (20 inča). Na taj način opuštamo akomodaciju koja je u grču zbog fokusiranja.

Druga vježba je pogledati daleko kroz prozor (ako ste u mogućnosti) tijekom 10 do 15 sekundi i onda vratiti pogled na predmet u blizini u trajanju od 10 do 15 sekundi. Vježbu bi trebalo ponoviti osam do 10 puta.

Kako bi se smanjilo naprezanje očiju, potrebno je dobro, ali ne prejako osvjetljenje, koje nikako ne smije padati na zaslon. Kako bi se to postiglo, sunčeva svjetlost ne bi smjela dopirati iza leđa i zidovi prostorije ne bi smjeli blještati. Uz to, nije poželjno raditi u mraku samo uz svjetlo računala, nego treba upaliti svjetlo u prostoriji. Ako je moguće, bilo bi dobro zamijeniti bijele neonske cijevi onima sličnijima prirodnom suncu.

Kod kupnje zaslona izaberite LCD koji je "lakši" za oči i ima antirefleksnu površinu promjera makar 17 inča. Frekvencija osvježavanja zaslona ne bi smjela biti ispod 75 Hz.

Kod rada za računalom izrazito je važno i pravilno držanje, jer loš položaj tijela može uzrokovati bolove u vratu, ramenima i leđima te glavobolje.

I da zaključimo. Računalo nije prirodno okruženje za naše oči, zbog čega su smetnje neizbježne i nije realno očekivati da se u potpunosti uklone, jer danas se sve više vremena provodi ispred računala. Međutim, važno je da čovjek sam sebi pomogne, tako da se pokuša pridržavati prethodno navedenih savjeta te da vid redovito kontrolira kod oftalmologa.