Srčani udar, infarkt miokarda - simptomi i liječenje

• Spazam koronarne arterije (angina pektoris - Prinzmetalova angina, vazospastična angina ili varijantna angina). Radi se o jakom grču koronarne arterije koja nije začepljena, ali ima kolesterolske plakove ili postoji rano otvrdnuće žile zbog pušenja ili drugih čimbenika rizika. Može se dogoditi i u stanju mirovanja, čak ako i ne postoji ozbiljna bolest koronarnih arterija.
• Određene infekcije. COVID-19 i druge virusne infekcije mogu uzrokovati oštećenje srčanog mišića.
• Spontana disekcija koronarne arterije. Po život je opasno stanje uzrokovano iznenadnim puknućem srčane arterije, što može dovesti do stvaranja krvnog ugruška ili otkidanja dijelova pokidanog tkiva koji blokiraju arteriju.
• Embolija koronarne arterije. Stanje je kada krvni ugrušak ili mjehurić zraka, koji potječu s nekog drugog mjesta na periferiji tijela, putuju krvotokom i zaglave se u koronarnoj arteriji ometajući normalan protok krvi što dovodi do srčanog udara.
• Disekcija koronarne arterije kao posljedica traume.
• Neravnoteža elektrolita.
• Poremećaji prehrane. S vremenom mogu oštetiti srce i na kraju rezultirati srčanim udarom.
• Anomalije koronarnih arterija. Urođene su srčane mane s kojima se rađa i uslijed kojih se krvne žile koje opskrbljuju srce nalaze na neobičnom položaju. Ponekad se te arterije mogu jako stisnuti što može dovesti do srčanog udara.
• Stresna kardiomiopatija.

• nasljedni ili genetski čimbenici rizika - oni s kojima se rađa i koji se ne mogu promijeniti, ali se mogu poboljšati liječenjem i promjenom načina života
• stečeni čimbenici rizika - uzrokovani su životnim aktivnostima kojima se može upravljati.

• Upotreba duhana. Uključuje pušenje i dugotrajnu izloženost pasivnom pušenju. Ako pušite, prestanite.
• Prekomjerno pijenje alkohola.
• Nedovoljno vježbanja. Nedostatak tjelesne aktivnosti (sjedilački način života) povezan je s većim rizikom od srčanog udara. Redovita tjelovježba poboljšava zdravlje srca.
• Ilegalna uporaba droga. Kokain i amfetamini su stimulansi. Oni mogu izazvati grč koronarne arterije što može izazvati srčani udar.
• Stres. Emocionalni stres, kao što je ekstremna ljutnja, može povećati rizik od srčanog udara.

• Visok krvni tlak. S vremenom može oštetiti arterije koje vode do srca. Ako se javlja s drugim stanjima, poput pretilosti, visokog kolesterola ili dijabetesa, još više povećava rizik.
• Nezdrava prehrana. Prehrana bogata šećerima, životinjskim mastima, prerađenom hranom, transmastima i solju povećava rizik od srčanog udara. Jedite puno voća, povrća, vlakana i zdravih ulja.
• Dijabetes. Šećer u krvi raste kada tijelo ne proizvodi hormon koji se zove inzulin ili ga ne može pravilno koristiti. Visoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog udara.
• Pretilost. Debljina je povezana je s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, visokim razinama triglicerida i lošeg kolesterola te niskim razinama dobrog kolesterola.
• Visoki kolesterol i trigliceridi. Visoka razina lipoproteina niske gustoće (LDL) („lošeg“ kolesterola) najvjerojatnije će suziti arterije. I visoka razina triglicerida također povećava rizik od srčanog udara.
• Metabolički sindrom. Kombinacija je najmanje tri od sljedećih stvari: povećani struk (centralna pretilost), visok krvni tlak, nizak „dobar“ kolesterol, visoki trigliceridi i visok šećer u krvi. Ako imate metabolički sindrom, dvostruko je veća vjerojatnost da ćete razviti srčanu bolest nego ako ga nemate.
• Povijest preeklampsije. Stanje, koje uzrokuje visok krvni tlak tijekom trudnoće, povećava rizik od srčanih bolesti.
• Autoimuno stanje. Bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa mogu povećati rizik od srčanog udara.

• bol u prsima - osjećaj pritiska, težine, stezanja ili stiskanja u prsima, ispod prsne kosti, koji traje više od nekoliko minuta ili može nestati i ponovo se vratiti 
• bol ili nelagoda koja se širi u rame i/ili ruku (obično lijevo, ali može zahvatiti obje ruke), leđa, vrat, čeljust, zube, a ponekad i u gornji dio trbuha
• hladan znoj
• umor
• mučnina ili nelagoda u želucu - srčani udar često se može zamijeniti s probavnim smetnjama ili žgaravicom
• omaglica ili iznenadna vrtoglavica
• otežano disanje, kratkoća daha
• ubrzan ili neujednačen rad srca (lupanje srca)
• snažan osjećaj tjeskobe (slično napadu panike)
• nesanica.

• neugodan pritisak, stiskanje, punoća ili bol u središtu prsa koji traje dulje od nekoliko minuta ili nestaje i vraća se
• bol ili nelagoda u jednoj ili obje ruke, vratu, ramenima, gornjem dijelu leđa, čeljusti ili trbuhu
• kratkoća daha sa ili bez nelagode u prsima
• izbijanje hladnog znoja, ošamućenost
• mučnina i/ili povraćanje
• nelagoda u crijevima (poput probavnih smetnji)
• neobičan umor
• problemi sa spavanjem.

• najprije pozovite hitnu pomoć, a ako niste u mogućnosti, neka vas netko odveze do najbliže bolnice; vozite sami samo ako nemate drugih opcija
• dok čekate hitnu pomoć uzmite nitroglicerin ako vam ga je propisao liječnik (prema uputama)
• uzmite acetilsalicilatnu kiselinu, ako vam je preporučeno, jer to može smanjiti oštećenje srca sprječavanjem zgrušavanja krvi. Imajte na umu da acetilsalicilatna kiselina može stupiti u interakciju s drugim lijekovima, stoga je ne uzimajte ako tako nije preporučio vaš liječnik ili osoblje hitne pomoći.

• fizikalni pregled, uključujući provjeru pulsa, razine kisika u krvi i krvnog tlaka te slušanje srčanih i plućnih zvukova
• anamneza - uzimanje podataka o povijesti bolesti i simptomima te o obiteljskoj povijesti bolesti 
• krvni testovi - oštećenje stanica srčanog mišića gotovo uvijek uzrokuje pojavu kemijskog markera, srčanog troponina, u krvi - krvni testovi na taj marker obično su među najpouzdanijim metodama dijagnostike

• elektrokardiogram (EKG) - mjerenje električne aktivnosti srca jedan je od prvih testova koji se poduzimaju 
• ultrazvuk srca - stvara sliku unutarnjeg i vanjskog dijela srca
• rendgenski snimak prsnog koša - može biti koristan ako je dijagnoza srčanog udara neizvjesna i ako postoje drugi mogući uzroci simptoma (npr. džep zraka zarobljen između slojeva pluća - pneumotoraks); može se koristiti i za provjeru jesu li nastale komplikacije srčanog udara, poput plućnog edema (nakupljanje tekućine u plućima)
• koronarna angiografija - mala cijev (kateter) umetne se u arteriju u preponi ili zapešću i pod kontrolom rendgena vodi se do srca gdje se u koronarne arterije ubrizgava posebna boja (kontrastno sredstvo) kako bi se pokazalo postoje li suženja ili začepljenja i ako postoje gdje su lokalizirana
• kompjutorizirana tomografija srca (CT)
• magnetska rezonancija srca (MR).

• Acetilsalicilatna kiselina. Smanjuje zgrušavanje krvi i pomaže u održavanju cirkulacije krvi kroz suženu arteriju.
• Trombolitici ili fibrinolitici. Lijekovi koji pomažu razbiti krvne ugruške koji blokiraju protok krvi u srce. Što se prije primijeni trombolitik nakon srčanog udara, srce je manje oštećeno i veća je šansa za preživljavanje.
• Ostali lijekovi za razrjeđivanje krvi. Lijek koji se naziva heparin može se dati intravenskom injekcijom. Heparin čini krv manje „ljepljivom“ što smanjuje vjerojatnost stvaranja ugrušaka.
• Nitroglicerin. Širi krvne žile i pomaže poboljšati protok krvi u srce. Koristi se za liječenje iznenadne boli u prsima (angine pectoris). Daje se kao tableta pod jezik, kao tableta za gutanje ili kao injekcija.
• Morfin. Daje se za ublažavanje bolova u prsima koji ne nestaju nakon primjene nitroglicerina.
• Beta-blokatori. Usporavaju otkucaje srca i snižavaju krvni tlak. Mogu ograničiti količinu oštećenja srčanog mišića i spriječiti buduće srčane udare.
• Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori). Lijekovi koji snižavaju krvni tlak i smanjuju stres na srce.
• Statini. Pomažu u snižavanju nezdrave razine kolesterola. Previše „lošeg“ (LDL) kolesterola može začepiti arterije.

• Koronarna angioplastika i stentiranje. Ovaj postupak služi za otvaranje začepljenih srčanih arterija i često se izvodi u sklopu kateterizacije srca s ciljem pronalaženja mjesta blokade. Tijekom angioplastike, interventni kardiolog uvodi tanku fleksibilnu cjevčicu (kateter) do suženog dijela srčane arterije i na mjestu suženja napuhuje maleni balon kako bi se proširila začepljena arterija i poboljšao protok krvi. Pomoću ove metode moguće je u suženi dio arterije postaviti malu žičanu mrežastu cijev (stent) koja pomaže održati arteriju otvorenom i smanjuje rizik od ponovnog suženja. Neki su stentovi obloženi lijekom koji pomaže održati arterije otvorenima.

• Presađivanje koronarne arterije. Ovo je operacija na otvorenom srcu, kada kirurg uzima zdravu krvnu žilu iz drugog dijela tijela i presađuje je u srce na način da zaobilazi začepljenu ili suženu koronarnu arteriju. Može se učiniti kao hitna operacija u vrijeme srčanog udara ili nekoliko dana kasnije, nakon što se srce malo oporavi.

• Nepravilan ili atipičan srčan ritam (aritmija). Oštećenje zbog srčanog udara može utjecati na protok električnih signala kroz srce, uzrokujući promjene otkucaja srca. Neki mogu biti ozbiljni pa čak i smrtonosni.
• Kardiogeni šok. Ovo rijetko stanje nastaje kada je srčani mišić ozbiljno oštećen, a karakterizira ga nemogućnost srca da tjera krv i postigne zadovoljavajući minutni volumen (količina krvi koju srce izbaci tijekom jedne minute).
• Zatajenje srca. Opsežno oštećenja srčanog mišića može smanjiti sposobnost srca kao pumpe. Može biti privremeno ili dugotrajno (kronično). Dovodi do umora, otežanog disanja i edema (nakupljanja tekućine uz naticanje gležnjeva i nogu).
• Upala ovojnice koja obavija srčani mišić (perikarditis). Ponekad srčani udar izaziva pogrešnu reakciju imunosnog sustava.
• Srčani zastoj. Po život je opasno stanje - srce staje bez upozorenja zbog nagle promjene električnih signala u srcu. Bez trenutačnog liječenja može dovesti do iznenadne srčane smrti.
• Depresija. Uobičajena je pojava nakon srčanog udara. Druženje s voljenima i grupama podrške može biti od pomoći.

• dobi - ozbiljne komplikacije vjerojatnije su što je osoba starija
• ozbiljnosti srčanog udara - koliko je srčanog mišića oštećeno tijekom napada
• vremenu proteklom prije poduzetog liječenja - liječenje srčanog udara treba započeti što je prije moguće
• općem zdravstvenom stanju.

Oporavak može potrajati, ovisno o težini srčanog udara i drugim čimbenicima, kao što su uzrok i dob bolesnika.

Srčani mišić počinje zacjeljivati ubrzo nakon srčanog udara. To je proces koji traje oko osam tjedana i rezultira stvaranjem ožiljka na oštećenom dijelu srčanog mišića. S obzirom da vezivno tkivo ožiljka nema istu pokretljivost kao i ostatak srčanog mišića, daljnja sposobnost srca kao pumpe ovisi o veličini i mjestu ožiljka.

Uputu o tome koliko brzo se možete vratiti na posao dat će vam vaš liječnik, a ovisi o težini srčanog udara i vrsti posla koju obavljate. Liječnik bi vas također trebao savjetovati kad se možete vratiti vožnji automobila, što se razlikuje od slučaja do slučaja.

Prema Britanskom udruženju za srce (British Heart Foundation), osobe koje su još u spolno aktivnoj dobi mogu nastaviti seksualnu aktivnost kada se osjećaju dovoljno dobro, obično oko četiri do šest tjedana nakon srčanog udara. Ta aktivnost ne izlaže riziku od ponovnog srčanog udara. Nakon srčanog udara, neki muškarci imaju erektilnu disfunkciju, što može otežati spolni odnos. Najčešće je posljedica tjeskobe i emocionalnog stresa povezanog sa srčanim udarom, a rjeđe nuspojava lijekova beta blokatora. Ako imate takav problem, potražite savjet liječnika.

Kako biste smanjili šanse za buduće zdravstvene probleme nakon srčanog udara, uputno je uključiti se u program kardiološke rehabilitacije.



Kardiološka rehabilitacija

Kardiološka rehabilitacija važan je program za svakoga tko se oporavlja od srčanog udara, zatajenja srca ili operacije srca. Studije su pokazale da pomaže muškarcima i ženama, ljudima svih dobi i osobama s blagim, umjerenim i teškim srčanim problemima. Ljudi koji idu na rehabilitaciju srca nakon srčanog udara općenito žive dulje i manje je vjerojatno da će imati drugi srčani udar ili komplikacije srčanog udara.

Rehabilitacija srca je personalizirani program vježbanja i edukacije koji podučava načine poboljšanja zdravlja srca nakon srčanog udara. Fokusira se na postupni povratak uobičajenim aktivnostima, tjelovježbu, prehranu za zdravo za srce i upravljanje stresom.

Kardiološka rehabilitacija uključuje:

• Tjelesna aktivnost. Nakon što se vratite kući, obično se preporučuje da se odmorite i bavite samo laganim aktivnostima, kao što je hodanje uz stepenice nekoliko puta dnevno ili kratka šetnja. Postupno povećavajte količinu aktivnosti koju obavljate svaki dan tijekom nekoliko tjedana. Koliko brzo ćete to učiniti ovisit će o stanju vašeg srca i općem zdravstvenom stanju. Vaš rehabilitacijski program trebao bi sadržavati niz različitih vježbi, ovisno o vašoj dobi i sposobnostima. Većina vježbi bit će aerobne, a cilj im je jačanje srca, poboljšanje cirkulacije i snižavanje krvnog tlaka. Primjeri aerobnih vježbi uključuju vožnju sobnog bicikla, trčanje na traci za trčanje i plivanje.
• Način života. Edukacija o zdravom životu, uključujući kako se zdravo hraniti (prehrana za zdravo srce) i prestati pušiti.
• Upravljanje stresom. Savjetovanje za pronalaženje načina za ublažavanje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.
• Poboljšanje raspoloženja. Doživjeti srčani udar može biti zastrašujuće i traumatično, pa je uobičajeno nakon toga imati osjećaj tjeskobe. Kod mnogih ljudi, emocionalni stres može uzrokovati da se osjećaju depresivno nekoliko tjedana nakon povratka kući iz bolnice. Ako osjećaj depresije potraje, važno je potražiti savjet jer ozbiljna vrsta depresije često ne prolazi bez liječenja. Osim toga, treba imati na umu da emocionalno stanje može imati negativan učinak na fizički oporavak.
• Kontrola terapije. Redovito uzimanje propisane terapije smanjuje rizik od budućih srčanih problema i redovito se kontrolirati.
• Kontrola drugih postojećih bolesti. Držanje postojećih bolesti pod kontrolom (npr. visoki krvni tlak, dijabetes i sl.) može smanjiti rizik od budućih srčanih problema.