Što nam je činiti kad smo prehlađeni

Bolesti i stanja / Opća medicina Ozren Podnar prof.

Na trajanje prehlade, što je oko sedam dana, baš i ne možemo utjecati, ali možemo na stupanj nelagode koju izaziva, zato nije naodmet podsjetiti se...

Prehlada je vjerojatno najučestalija zarazna bolest u Europi i najčešći razlog posjeta liječniku. Iako je cjelogodišnji suputnik, jesen i zima razdoblja su kad njezini uzročnici nailaze na plodnije tlo. Jedini način ozdravljenja je mirovati i pustiti organizam da se sam oporavi. Na trajanje prehlade, što je oko sedam dana, baš i ne možemo utjecati, ali možemo na stupanj nelagode koju izaziva.

Čiste ruke zlata vrijede
Pranje ruku ključno je za prevenciju bolesti, kao i za smanjenje rizika od širenja zaraze. Da bi bilo učinkovito, ruke valja trljati sapunom barem 20 sekundi, a zatim dobro isprati vodom, što bi trebalo biti dovoljno za odstranjivanje većine virusa. Za čišćenje mogu poslužiti i vlažne maramice. Kad brišete ruke, osobito na javnim mjestima, činite to papirnatim ručnicima ili maramicama.
Tijekom prehlade često šmrcamo, kišemo i kašljemo. Mnogi od nas golim dlanom prekrivaju usta dok kišu ili kašlju, a neki čak i nos brišu prstima, što je vrlo nehigijenski, osim ako odmah nakon toga ne operemo ruke. Istina, bolje je barem dlanom prekriti usta dok kišemo ili šmrcamo, nego to činiti bez ikakve prepreke, no tako će virusi prijeći na naše ruke, a s njih i na druge osobe i predmete. Zato je poželjno usta i nos prekriti rupčićem, i njime usput obrisati nos. Ako se, krajnje nepromišljeno, nismo opremili maramicom, onda je poželjnije kašljati ili kihati u podlakticu jer ona rjeđe dolazi u doticaj s drugim ljudima i stvarima.
Većinu prehlada izazivaju rinovirusi, koji se šire zrakom kad netko zaražen kiše i/ili kašlje. Osim što se možemo razboljeti udišući ih, zaraza se širi i ako dotaknemo oči, nos ili usta nakon dodirivanja zaraženog predmeta. Kako su telefoni, tipkovnice računala i brave na vratima najčešća mjesta na kojima se gomilaju mikroorganizmi, poželjno ih je prije korištenja obrisati vlažnom maramicom i ne dijeliti s drugima pribor za jelo.

Tekućina je više nego poželjna
Obična voda, topla limunada i čaj sprječavaju dehidraciju i ublažavaju začepljenost nosa, a alkohol, kavu i gazirana pića treba izbjegavati jer mogu pogoršati dehidraciju. U našim je krajevima uobičajeno piti kamilicu, metvicu, kadulju, šipak ili zeleni čaj, dok, na primjer, Amerikanci preporučuju pileću juhu, što začuđuje naše ljude navikle na čaj. No, pileća juha nije bezrazložno popularna. Njezini sastojci djeluju protuupalno tako što priječe migraciju neutrofila - stanica imunosnog sustava koje sudjeluju u upalnoj reakciji te ubrzavaju prolazak sluzi kroz nos, što ublažava začepljenost i skraćuje vrijeme koje virusi provode u doticaju sa sluznicom.

Tekućina je na još nekoliko načina djelotvorna protiv prehlade. Tako, primjerice, grgljanje tople vode s pola čajne žlice soli može privremeno ublažiti bol ili peckanje u grlu.

Ovlažite zrak
Da biste povećali postotak vlage u prostoru u kojem boravite, stavite vodu u ovlaživač zraka na radijator ili peć. Pazite da je svakodnevno mijenjate ili dolijevate noću te da čistite uređaj barem svaka tri dana, kako se u njega ne bi naselile plijesni, gljivice i bakterije.

Pušači, oprez
Preporuka je ne izlagati se duhanskome dimu, a pušačima i da ne puše jer dim nadražuje sluznicu dišnih puteva i pogoršava simptome prehlade. Istraživanja govore da su pušači skloniji respiratornim infekcijama, češće obolijevaju od prehlade i gripe nego nepušači i imaju veću smrtnost od onih koji ne konzumiraju zapaljene duhanske proizvode. S obzirom na to da izlaganje dimu stvara kroničnu upalu dišnih puteva, i prehlada je u tom slučaju neugodnija i dugotrajnija.

Ne pretjerujte s naporima
Tijekom prehlade obično se preporučuje pojačano znojenje, što je u redu ako se to događa u toplini vašeg doma i uz pojačan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Međutim, znojenje zbog pojačanih tjelesnih napora (sport, teži fizički posao...) valja izbjegavati jer tijelo treba mirovanje da bi se oporavilo.

Preparati s kojima treba oprezno

Ne uzimajte antibiotike...
Osim ako vam je dokazana bakterijska infekcija. Antibiotici uništavaju samo bakterije, ali ne i viruse. Međutim, istu osobu nakon virusne infekcije može pogoditi i bakterijska superinfekcija koju, ako se dokaže, ima opravdanja liječiti antibiotikom.

Ne pretjerujte s dekongestivima
Lijekovi protiv začepljenosti i upale nosa ublažavaju simptome, ali ne ubijaju viruse i ne skraćuju trajanje bolesti. Uz to, svi izazivaju i nuspojave. Umjesto dekongestiva, preporučuje se sprej s morskom vodom koji otklanja začepljenost uz manje neželjenih učinaka.

Umjereno s antihistaminicima
Lijekovi protiv alergije obuzdavaju curenje iz nosa, kihanje i suzenje, ali imaju nepovoljan učinak na druge simptome prehlade jer isušuju nosnu sluznicu i otežavaju protok sluzi.

Oprezno sa sirupima protiv kašlja
Ovi sirupi masovno se koriste kad zavladaju prehlade, no djeca mlađa od 14 godina ne bi ih trebala uzimati. Umjesto sirupom, djeci od šest do 14 godina kašalj se može ublažiti i toplom limunadom s medom, odnosno pojačanim unosom tekućine. Kašalj kao simptom virusne prehlade može potrajati i do tri tjedna, a ako traje dulje, poželjno je posjetiti liječnika.

Umjereno s vitaminima i mineralima
Vitamini i minerali nisu nešto čime bismo se nužno trebali "nakrcati" jer su sve češće poruke stručnjaka da od mega doza vitamina i minerala nema velike koristi, barem kad je riječ o prehladi. Uz to, neumjerena potrošnja vitamina može biti i štetna. Dovoljna je jedna multivitaminsko-multimineralna tableta dnevno da zadovolji potrebe organizma, to jest treba se pridržavati upute proizvođača, a vitamine koji nisu topivi u vodi nego u mastima (A, D i E) trebalo bi uzimati samo pod liječničkim nadzorom. Iako se čini da vrlo visoke doze vitamina C, do 5000 mg, djeluju i ublažavaju simptome prehlade ako se uzmu čim se pojave simptomi, ipak je potreban oprez, jer tako visoka doza vitamina C može izazvati mučninu i proljev. Onaj tko ima sklonost stvaranju bubrežnih kamenaca, ne bi smio uzimati više od 500 mg dnevno. Kad je riječ o mineralima, kod prehlade je najcjenjeniji cink, no terapijska vrijednost tableta s cinkom nije dokazana. Taj element koristan je na drugi način: nazalni sprej obogaćen cinkom pomaže tijekom prehlade ako je nos začepljen ili je sekrecija iz nosa pojačana.

Datum objave članka: 1. 9. 2017.