Što nam je činiti kad smo prehlađeni
Na trajanje prehlade, što je oko sedam dana, baš i ne možemo utjecati, ali možemo na stupanj nelagode koju izaziva. Što može biti djelotvorno, od čega nema koristi, a što u najmanju ruku može škoditi?
Jesen i zima - plodno tlo za uzročnike prehlade
Iako je prehlada cjelogodišnji suputnik, jesen i zima razdoblja su kad njezini uzročnici nailaze na plodnije tlo.
Prosječna odrasla osoba ima prehladu dva do četiri puta godišnje, a dijete pet do osam puta. Prehlada je vjerojatno najučestalija zarazna bolest u Europi i najčešći razlog posjete liječniku (iako bi bilo bolje bolest prijaviti liječniku telefonom ili tražiti kućnu posjetu s obzirom na to da nema specifičnog lijeka). Jedini način ozdravljenja je mirovati i pustiti organizam da se sam oporavi.
Gripa, od koje svake godine oboli približno deset posto građana, slična je prehladi, no donosi mnogo ozbiljnije tegobe, a može biti i smrtonosna, ovisno o snazi virusa i otpornosti organizma.
IMATE LI PREHLADU ILI GRIPU?
Obična prehlada i gripa dvije su bolesti dišnih putova sa sličnim simptomima, no može ih se razlikovati ako znate na što treba obratiti pozornost.
Kod prehlade, simptomi su u početku blagi, ali se pogoršavaju tijekom tri do četiri dana. Temperatura je blago povišena, izražena je začepljenost nosa ili curenje iz nosa, a može se javiti i grlobolja. Iscrpljenost i umor manjeg su intenziteta nego u slučaju gripe. Zdravstvene komplikacije i potreba za bolničkim liječenjem su rijetki.
Gripa nastupa brzo i od početka izaziva ozbiljne tegobe. Simptomi uključuju povišenu temperaturu, koja je u prosjeku viša i dugotrajnija (tri do četiri dana) nego ona koja prati prehladu. Od ostalih simptoma prisutni su iscrpljenost, bezvoljnost i bolovi u mišićima. Gripa se može spriječiti cijepljenjem, a trajanje skratiti antivirusnim lijekovima.
Spoznaje o tome koje su preporuke valjane, a koje plod zabluda mijenjaju se ovisno o prevladavajućim rezultatima istraživanja. Na trajanje prehlade, što je oko sedam dana, baš i ne možemo utjecati, ali možemo na stupanj nelagode koju izaziva. Što može biti djelotvorno, od čega nema koristi, a što u najmanju ruku može škoditi? Više donosimo u nastavku.
Opće smjernice za svladavanje prehlade
Čiste ruke zlata vrijede
Pranje ruku ključno je za prevenciju bolesti, kao i za smanjenje rizika od širenja zaraze. Djeca često zaborave prati ruke, ali kako ih izgrditi kad znamo da dvije trećine američkih muškaraca ne pere ruke nakon korištenja WC-a. I tko se može zakleti da je u nas stanje povoljnije?
Da bi pranje ruku bilo učinkovito, valja ih trljati sapunom barem 20 sekundi, a potom dobro isprati vodom. To bi trebalo biti dovoljno za odstranjivanje većine virusa. Ako nemate sapuna pri ruci, za čišćenje može poslužiti i vlažna maramica. Kad brišete ruke, osobito na javnim mjestima, činite to papirnatim ručnicima ili maramicama – njih nije doticao nitko prije vas.
Tijekom prehlade puno šmrcamo, kišemo i kašljemo. Mnogi od nas golim dlanom prekrivaju usta dok kišu ili kašlju, a neki čak i nos brišu prstima, što je vrlo nehigijenski, osim ako odmah potom operemo ruke na već opisani način. Istina, bolje je barem dlanom prekriti usta dok kišemo ili šmrcamo, nego to činiti bez ikakve prepreke, no tako će virusi prijeći na naše ruke, a s njih i na druge ljude i predmete. Zato je poželjno usta i nos prekriti rupčićem, i njime usput obrisati nos. Ako se, krajnje nepromišljeno, nismo opremili maramicom, tim osnovnim rekvizitom za vrijeme prehlade, onda je poželjnije kašljati ili kihati u podlakticu, jer ona rjeđe dolazi u doticaj s drugim ljudima i stvarima.
U većini slučajeva, uzročnici prehlade su rinovirusi, koji se šire zrakom kad netko zaražen kiše i/ili kašlje. Osim što se možemo razboljeti udišući ih, zaraza se širi i ako dotaknemo oči, nos ili usta nakon dodirivanja zaraženog predmeta. Kako su telefoni, tipkovnice računala i brave na vratima najčešća mjesta na kojima se gomilaju mikroorganizmi, poželjno ih je obrisati vlažnom maramicom prije korištenja i ne dijeliti s drugima pribor za jelo.
Tekućina - više nego poželjna
Iako nije doslovno točna tvrdnja da se tekućinom može "isprati" prehladu, pijenje tekućine može pomoći. Obična voda, topla limunada i čaj sprječavaju dehidraciju i ublažavaju začepljenost nosa, a alkohol, kavu i gazirana pića treba izbjegavati jer mogu pogoršati dehidraciju.
U našim je krajevima uobičajeno piti kamilicu, metvicu, kadulju, šipak ili zeleni čaj, što je u redu. Međutim, Amerikanci prehlađenima preporučuju pileću juhu, što začuđuje naše ljude navikle na čaj. No, pileća juha nije bezrazložno popularna. Njezini sastojci djeluju protuupalno tako što priječe migraciju neutrofila – stanica imunosnog sustava koje sudjeluju u upalnoj reakciji. Nadalje, ubrzavaju prolazak sluzi kroz nos, što ublažava začepljenost i skraćuje vrijeme koje virusi provode u doticaju sa sluznicom. Istraživači sa Sveučilišta u Nebraski otkrili su i da pileća juha iz konzerve djeluje podjednako dobro kao i domaća, skuhana kod kuće.
Tekućina je na još nekoliko načina djelotvorna protiv prehlade. Tako, primjerice, grgljanje tople vode s pola čajne žlice soli može privremeno ublažiti bol ili peckanje u grlu.
Ovlažite zrak
Da biste povećali postotak vlage u prostoru u kojem boravite, stavite vodu u ovlaživač zraka na radijator ili peć. Pazite da je svakodnevno mijenjate ili dolijevate noću te da čistite uređaj barem svaka tri dana, kako se u njega ne bi naselile plijesni, gljivice i bakterije.
Pušači - oprez
Preporuka je ne izlagati se duhanskom dimu, a pušačima i da ne puše jer dim nadražuje sluznicu dišnih putova i pogoršava simptome prehlade. Osim toga, istraživanja govore da su pušači skloniji respiratornim infekcijama, češće obolijevaju od prehlade i gripe nego nepušači i imaju veću smrtnost od onih koji ne konzumiraju zapaljene duhanske proizvode. S obzirom na to da izlaganje dimu stvara kroničnu upalu dišnih putova, i prehlada je u tom slučaju neugodnija i dugotrajnija. Zamolite i ukućane da se suzdrže od pušenja dok ste vi bolesni, a po mogućnosti i inače.
Ne pretjerujte s naporima
Tijekom prehlade obično se preporučuje pojačano znojenje, što je u redu ako se to događa u toplini vašeg doma i uz pojačan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Međutim, znojenje kroz pojačane tjelesne napore (sport, teži fizički posao...) valja izbjegavati, jer tijelo treba mirovanje da bi se oporavilo. Ako se ne osjećate tako loše da biste bili u krevetu, obavite neki posao po kući, a ako nemate povišenu temperaturu, možete i malo prošetati.
Preparati s kojima treba oprezno
Osim ako vam je dokazana bakterijska infekcija. Antibiotici uništavaju samo bakterije, ali ne i viruse. Međutim, istu osobu nakon virusne infekcije može pogoditi i bakterijska superinfekcija koju, ako se dokaže, ima opravdanja liječiti antibiotikom.
Ne pretjerujte s dekongestivima
Lijekovi protiv začepljenosti i upale nosa ublažavaju simptome, ali ne ubijaju viruse i ne skraćuju trajanje bolesti. Uz to, svi izazivaju i nuspojave. Umjesto dekongestiva, preporučuje se sprej s morskom vodom koji otklanja začepljenost uz manje neželjenih učinaka.
Umjereno s antihistaminicima
Lijekovi protiv alergije obuzdavaju curenje iz nosa, kihanje i suzenje, ali imaju nepovoljan učinak na druge simptome prehlade jer isušuju nosnu sluznicu i otežavaju protok sluzi.
Oprezno sa sirupima protiv kašlja
Sirupi protiv kašlja masovno se koriste kad zavladaju prehlade, no djeca mlađa od 14 godina ne bi ih trebala uzimati. Umjesto sirupom, djeci od šest do 14 godina kašalj se može ublažiti i toplom limunadom s medom, odnosno pojačanim unosom tekućine. Kašalj kao simptom virusne prehlade može potrajati i do tri tjedna, a ako traje dulje, poželjno je posjetiti liječnika.
Umjereno s vitaminima i mineralima
Vitamini i minerali nisu nešto čime bismo se nužno trebali "nakrcati" jer su sve češće poruke stručnjaka da od mega doza vitamina i minerala nema velike koristi, barem kad je riječ o prehladi. Uz to, neumjerena potrošnja vitamina može biti i štetna. Dovoljna je jedna multivitaminsko-multimineralna tableta dnevno da zadovolji potrebe organizma, to jest treba se pridržavati upute proizvođača, a vitamine koji nisu topivi u vodi nego u mastima (A, D i E) trebalo bi uzimati samo pod liječničkim nadzorom.
Iako se čini da vrlo visoke doze vitamina C, do 5000 mg, djeluju i ublažavaju simptome prehlade ako se uzmu čim se pojave simptomi, ipak je potreban oprez, jer vitamin C u tako visokoj dozi može izazvati mučninu i proljev. Onaj tko ima sklonost stvaranju bubrežnih kamenaca, ne bi smio uzimati više od 500 mg dnevno.
Kad je riječ o mineralima, kod prehlade je najcjenjeniji cink, no terapijska vrijednost tableta s cinkom nije dokazana. Taj element koristan je na drugi način: nazalni sprej obogaćen cinkom pomaže tijekom prehlade ako je nos začepljen ili je sekrecija iz nosa pojačana.