Stop lošim navikama

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Mima Georgieva dr. med., spec. internist - kardiolog

Što toliko pogrešno radimo da uspijevamo uništiti cijeli jedan organski sustav, kao što je srčanožilni. Kako je to moguće?

Nakon više od 20 godina intenzivna rada s bolesnicima koji pate od srčanožilnih problema i dalje me jednako čudi gotovo fatalistički pristup toj grupi bolesti. Da slučajno neka zarazna bolest napadne i usmrti isti broj ljudi kao što to čine srčanožilne, davno bi bila proglašena ozbiljna i svenarodna uzbuna zbog epidemije smrtonosne bolesti.

Ipak, za srčanožilne bolesti možemo reći da su "zarazne" - prenose se s roditelja na djecu i unuke, s prijatelja na prijatelja, cijela poduzeća imaju iste simptome, a i regije pokazuju slične tendencije. Uz to, glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj te od njih umire svaki drugi stanovnik naše zemlje.

Koliko smo u Hrvatskoj izloženi rizičnim čimbenicima, pokazuju sljedeći podaci:

  • povišen krvni tlak (viši od 140/90 mmHg) ima 32 posto muškaraca i 24 posto žena;
  • povećanu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase od 25,0 do 29,9) ima 49 posto muškaraca i 35 posto žena;
  • pretilo je (indeks tjelesne mase iznad 30) 32 posto muškaraca i 16 posto žena;
  • svakodnevno puši 35 posto muškaraca i 27 posto žena;
  • među povremenim pušačima je 6,6 posto muškaraca i 10,1 posto žena;
  • prosječne vrijednosti kolesterola i kod muškaraca i kod žena su iznad poželjne vrijednosti od 5 mmol/l.

I klimatski uvjeti postaju sve suroviji. Velike temperaturne razlike i ljeti i zimi najteže pogađaju upravo one kod kojih su se već razvile bolesti srca i krvnih žila, pa tako postaju pretpostavka za moždani i srčani udar. Zato se na naslovnicama tiska, podjednako i ljeti i zimi, iz dana u dan senzacionalistički broje žrtve toplotnih udara i naglih promjena atmosferskog tlaka. Temperaturne razlike, naime, naglo šire ili sužavaju krvne žile, povisuju ili snižavaju krvni tlak, zbog čega su ugroženi oni s oštećenjima na krvnim žilama.

Moždani i srčani udar - najčešći uzroci smrti u Hrvatskoj do 2020.

Kako je to moguće? Što to toliko pogrešno radimo da uspijevamo uništiti cijeli jedan organski sustav? Jer, mora se priznati, kao organizam sjajno smo dizajnirani. Srce radi bez prestanka 60, 70, 80 i više godina, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 12 mjeseci u godini. Bez stanke i bez odmora pumpa krv kroz silne kilometre krvnih žila u našem tijelu. Niti jedan stroj dosad proizveden ne može se mjeriti s tim savršenim organom.

Velike temperaturne razlike i ljeti i zimi najteže pogađaju upravo one kod kojih su se već razvile bolesti srca i krvnih žila, pa tako postaju pretpostavka za moždani i srčani udar

Pa u čemu je problem? Uglavnom u kumulativnom učinku, jer uzroci bolesti su višestruki, a njihovo djelovanje međusobno se isprepliće i nadopunjuje.

Genetika (ono što ste naslijedili)

Srčane bolesti ili smrtni slučajevi povezani s njima kod jednog ili oba roditelja prije 65 godina života, znakovi su da moramo obratiti puno više pozornosti na prevenciju i redovite liječničke preglede.

Iako ne možemo puno utjecati na nasljedne čimbenike, možemo i trebamo liječniku što iscrpnije opisati eventualne probleme svojih roditelja. Imajmo na umu da prije dvadeset, trideset godina nismo znali koje su zapravo ciljne vrijednosti kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka, te od većine bolesnika dobivamo odgovor: "Otac mi je umro sa 63 godine, ali nikad nije posjetio liječnika jer se nije osjećao loše". To je samo po sebi razlog za uzbunu.

Visoki krvni tlak

Takozvani nevidljivi ubojica - ne boli, ne peče, nema simptoma, osim možda malo rumenih obraza. A polako i temeljito uništava srce, krvne žile, bubrege, oči i sve redom. Liječi se brzo, učinkovito i doživotno, osim ako niste u stanju smanjiti krvni tlak promjenom životnih navika. To znači izgubiti 20 kg viška i baviti se fizičkom aktivnošću barem pet puta tjedno, što će vam sigurno sniziti krvni tlak za 10 mmHg.

Kad dobijete terapiju za povišeni krvni tlak, ne uzimajte je samo kad izmjerite povišeni krvni tlak, jer to je najveća pogreška koju možete učiniti. Antihipertenzivnu terapiju treba uzimati redovito, približno u isto vrijeme svaki dan, i to bez obzira na visinu krvnog tlaka, jer cilj terapije je zadržati krvni tlak u normalnim granicama, a ne snižavati povišeni krvni tlak. Kako bi se to postiglo, stalno treba imati određenu koncentraciju lijeka u krvi, koji onda stabilizira tlak na normalnim vrijednostima i ne dopušta skokove puno iznad normale u ekscesnim situacijama.

Prekomjerna tjelesna težina

Čest uzrok visokoga krvnog tlaka, i većeg opterećenja zglobova, te veće količine krvnih žila, što opet znači i više posla za srce. Ujedno je i znak metaboličkih smetnji, nepravilne prehrane i općenito nezdrava načina života.

Pušenje

Ovu lošu naviku obično vežemo uz respiratorne bolesti, no cigarete puno više štete srcu nego što je poznato. Stezanje krvnih žila (vazokonstrikcija) i gomile toksina u organizmu kumulativno prave strašnu štetu. Samo jedna cigareta dovoljna je da stegne krvne žile na čak osam sati! A to opet znači da u tom vremenu lijekovi za sniženje krvnog tlaka djeluju slabije nego što bismo željeli!

Povišeni kolesterol (ukupni, LDL i VLDL)

Lijepi se za krvne žile i smanjuje njihov promjer, te posljedično povisuje krvni tlak. U slučaju da se komadić otrgne sa stjenke krvne žile (tromb), krvnom strujom može otplutati u bilo koju žilu srca ili mozga, začepiti je te uzrokovati srčani ili moždani udar.

Šećerna bolest

Označava poremećaj gušterače u izlučivanju inzulina. Uz to što može biti nasljedan, često je uzrokovan dugogodišnjom neprimjerenom prehranom i konzumacijom velikih količina prerađenih ugljikohidrata, šećera, bijelog brašna i bijele riže, kao i industrijski prerađene hrane pune čudnih i otrovnih sastojaka i konzervansa.

Nedostatak fizičke aktivnosti

Kad to kažem, ne mislim na fizičku aktivnost tipa čišćenja stana ili na fizički rad na poslu. Ponajprije se misli na kontroliranu tjelesnu aktivnost - brzo hodanje, trčanje, plivanje, vožnja biciklom, aerobika, joga, power plate... Dakle, sve ono što podrazumijeva zagrijavanje, rad mišića, rad srca do submaksimalnog pulsa, a to znači 85 do 90 posto maksimalnog pulsa za vašu dob, od pet do 15 minuta, a nakon toga opuštanje i istezanje mišića te relaksaciju. To je fizička aktivnost u pravom smislu i trebalo bi je provoditi barem pet puta tjedno.

Stres naš svagdašnji

Svakodnevni i kontinuiran stres može poništiti sve učinke zdravog načina života. Sve češće pacijenti normalne tjelesne težine i krvnog tlaka i u dobroj fizičkoj kondiciji obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila, takozvanog "nepoznatog uzroka". Ipak, očit uzrok je dugogodišnji svakodnevni stres. Kako ga izbjeći i kontrolirati, teško je reći. Svijest o stresnom načinu života očito je prvi korak prema promjeni, no budući da je vezan uz karijeru i prihode, kako tako nešto promijeniti? Iako kontinuiran stres mogu izazvati i drugi čimbenici, rezultat je sličan.

Može li se nešto promijeniti

Velikom dijelu pacijenata, nažalost, ne može se pomoći, jer unatoč ozbiljnim simptomima, ne odustaju od štetnih navika, pa liječnici tu ne mogu puno učiniti. Dakle, već sada je izvjesno da će u godinama koje slijede bolesti srca i krvnih žila zahvatiti današnju srednju generaciju, koja na svojim leđima nosi najveći teret tranzicije. Djelomično, bit će to danak poslijeratnim propustima u prevenciji i javnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i prešutnom dopuštanju neimaštine, zbog koje je velik dio hrvatskog stanovništva prisiljen hraniti se jeftino i nezdravo, a uz to je izložen mobbingu i stresu na poslu, kao i financijskoj neizvjesnosti koja traje već više od desetljeća.

Prevencija je jedini način da se spriječe moždani i srčani udar. Iako postoje čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati, kao što su naslijeđe, dob ili spol, ima i onih koji ovise samo o našem načinu života

Dok se u razvijenim zemljama, ali i u bolje stojećim tvrtkama, tjelovježba, pravilna prehrana i redoviti sistematski pregledi jednom godišnje smatraju ulaganjem u zdravlje zaposlenika, velikoj većini hrvatskog stanovništva radni raspored i prekovremeni zahtjevi poslodavca, uz niska primanja, ne omogućuju ni kvalitetan godišnji odmor, a kamoli tjednu rekreaciju. S nezaposlenima je, naravno, stanje još gore.

Iako zdravstvena briga za najmlađe označava budućnost nacije u sljedećim desetljećima, ona se svodi na obvezna cijepljenja i osnovno zdravstveno osiguranje, a oskudnim ulaganjima u poboljšanje uvjeta u vrtićima i školama još uvijek se nastoji uštedjeti na preventivi i sportskim programima, koji bi djeci omogućili usvajanje zdravih navika za cijeli život.

Kako god, prevencija je jedini način da se spriječe moždani i srčani udar. Iako postoje čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati, kao što su naslijeđe, dob ili spol, ima i onih koji ovise samo o našem načinu života. Naime, moždani i srčani udar dvije su manifestacije iste bolesti, u čijoj su osnovi promjene na krvnim žilama. Pa čak i ako postoji nasljedna sklonost bolestima srca i krvnih žila, pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom, načinom života te kontrolom krvnog tlaka i kolesterola sami možemo djelovati na smanjenje rizika. A činjenica je da će sasvim male promjene u ponašanju i mijenjanje loših navika kumulativno ipak poboljšati opće stanje.

Kako se dobna granica na kojoj bolesti srca i krvnih žila postaju ozbiljna prijetnja sve više snižava (za žene iznad 50. godine, a za muškarce 45 godina), prevenciju bi trebalo provoditi mnogo ranije, jer u tim se godinama samo manifestiraju već nastale promjene. Stoga bi se trebalo redovito kontrolirati, puno prije nego što se pojave prve tegobe.

No, sve je u motivaciji. Ako želite živjeti dugo, zdravo i kvalitetno, nije nikakva tajna kakve životne navike za to trebate usvojiti. Barem je danas vrlo lako doći do takvih informacija. Međutim, koliko ćete ih usvojiti i provoditi, nažalost ili na sreću, svatko od vas će odlučiti sam za sebe.

Datum objave članka: 1. 10. 2011.