Stroj kakvog nigdje nema

Tijekom dvadesetak godina moga druženja sa srčanim bolesnicima mnogo se toga promijenilo. Nekad je sve bilo manje-više predvidljivo - više su obolijevali muškarci nego žene, imali su oko pedeset ili više godina, lošu obiteljsku anamnezu, prekomjernu ili barem povišenu tjelesnu težinu, visok krvni tlak i pušili su. Mogla sam već na ulazu u ordinaciju odrediti zašto su tu. No, sve češće dolaze mi mladi ljudi, mršavi i u formi, nepušači i s normalnim vrijednostima krvnog tlaka. Muče ih bol u prsima, stiskanje, gušenje, "preskakanje" srca, zatim aritmija i ostali simptomi koji upućuju na bolest srca, što pretrage i dokažu, ali nema pravih ili poznatih uzroka.

U klasičnom popisu čimbenika rizika, kao što su pozitivna obiteljska anamneza, pušenje, povišen krvni tlak, visoke vrijednosti kolesterola, pretjerana tjelesna težina i stres. Upravo potonji popeo se na prvo mjesto po štetnosti za zdravlje srca, a najteže ga je ukloniti ili barem smanjiti.

Grubo rečeno, razlikujemo dvije vrste stresa - iznenadni (kratkotrajni) i kontinuirani (svakodnevni). U pozadini iznenadnog stresa mogu biti različiti uzroci, a intenzitet njegove manifestacije prilično je raznolik. Najvećim se smatra smrt bliske osobe, a slijede ranjavanje, prometne nesreće, glasan pucanj ili prasak i ostali nevoljni šokovi. No, u stanje stresa možemo se dovesti i sami bavljenjem intenzivnim, osobito ekstremnim sportom, ulaženjem u verbalne (i fizičke) sukobe, gledanjem nasilnih i filmova strave (zašto se ljudi vole plašiti?) i preferiranjem aktivnosti koje nam ubrzavaju puls i podižu razinu adrenalina. Takvo, namjerno izlaganje stresu može biti i poželjno, primjerice da se ispuca frustracija, napnu mišići, ubrza puls i disanje, te malo protrese organizam, osobito ako je riječ o kontroliranoj i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Namjernom iznenadnom stresu izlažemo se i slušanjem preglasne glazbe (na koncertima, u klubovima ili čak u životnom prostoru), buci i svjetlosnim bljeskovima u kinima, ali i rukovanjem preglasnim strojevima koji su još i fizički zahtjevni. Takvi šokovi mogu se kontrolirati, no to uglavnom ne radimo nego puštamo da nas iz dana u dan šokiraju i iritiraju.

Ono što je zbilja opasno je kontinuiran, 24-satni svakodnevni stres, uvjetovan bitnim, egzistencijalnim uzrocima - ekonomska i socijalna nesigurnost, nezaposlenost, bolest (osobna ili bliske osobe), rat ili svakodnevni fizički sukob, fizičko i mentalno nasilje, depresija i beznađe, nedostatak cilja u životu, starost, samoća... Takav stres nagriza stalno, iz sata u sat, iz dana u dan. Iako se posljedice obično pokazuju na vašoj kosi (opada i sijedi), zubima (sklonost kvarenjima iz desni,) koži, očima i ostalim organima, srce ipak direktno pati zbog stresnih situacija.

Pitanje je kako se zaštititi i obraniti od stresa? Odgovor – gotovo pa nikako. Promjena životnog stila katkad je jednostavno nemoguća. Cijeli svijet u stalnom je stresu. Postoji li uopće neka zemlja ili regija gdje je sve mirno, tiho i opušteno? No, mogu se otkriti i definirati izvori stalnog stresa i pokušati ih ublažiti.

Neka nova istraživanja upućuju na očite i opasne izvore stresa koje dosad uopće nismo tako doživljavali, a svakodnevno škode zdravlju našeg srca. Loš brak, naročito za žene, pokazao se kao čimbenik svakodnevnog stresa koji šteti srcu. Svakodnevno nezadovoljstvo, frustracije, svađe i tjeskoba ubrzo postaju nepodnošljivi. Naravno, eventualni razvod još je opasniji, pa sad vi vidite kako regulirati problem!? Jednako tako, živjeti sam, statistički gledano, bitan je čimbenik koji (loše) utječe na zdravlje srca. Parovi jednostavno žive dulje i boluju od manje bolesti.

Sjedenje u beskonačnim prometnim gužvama, izloženost buci, naročito prometnoj, svakodnevni mrzovoljni stav (nasmijte se tu i tamo!), sukobi sa šefom, izloženost diskriminaciji bez obzira na vrstu, depresija kojoj ne tražite uzroke, nedostatak redovita savjetovanja s liječnikom i, uopće, nebriga i neznanje o jednostavnim, a bitnim podacima važnima za vaše zdravlje i kvalitetu života, čimbenici su koji će, neočekivano, ugroziti zdravlje vašeg srca.

Ako se beskrajno nervirate gledajući Dnevnik svaku večer, nemojte ga gledati. Prebacite na neki drugi program. Ako baš želite biti informirani o svemu i svačemu, izdvojite bitne informacije s interneta. Isto vrijedi i za ostale iritantne ljude i/ili sadržaje koje baš i ne morate svaki dan gledati niti slušati na televiziji ili o njima čitati u novinama. Kontrolirajte tu vrstu "zagađenja".

Neriješeni dugotrajni sukobi (uglavnom zaboravljenih uzroka) sa supružnikom, rodbinom, nekad bliskim prijateljima i poznanicima nagrizaju vas iz dana u dan. Potrudite se riješiti takve sukobe, bez obzira na to tko je "kriv". Osjećaj olakšanja nakon toga djeluje ljekovito.

Evolucija je sjajno riješila problem kratkotrajna stresa, u sklopu kojeg sva sila mehanizama, od refleksnih reakcija koje nisu pod utjecajem naše volje, pa do reakcija koje regulira amigdala u mozgu, omogućuje našu spremnost da se u svakom trenutku borimo ili pobjegnemo. To je reakcija velike brzine i snage sa svrhom naše zaštite od eventualne prijetnje. Upravo te mehanizme treba iskoristiti i "presjeći" dugotrajan stres razumnom, odlučnom i kratkotrajnom akcijom.

Što još znači stres za srce (i ostatak organizma), a na prvi pogled se ne čini tako:

• bolesni zubi - osobito su opasne prikrivene dugotrajne upale; održavajte zube u besprijekornom stanju;
• krvni tlak i san - redovito mjerite krvni tlak i spavajte dovoljno, ali ne previše;
• sredstva protiv bolova - ne uzimajte ih previše ni svakodnevno (dugotrajno), nego pokušajte ublažiti uzroke;
• dijetalni režim prehrane - izbjegavajte dugotrajne i intenzivne napade provođenja čudnih dijeta. Preporučuju se mediteranski stil prehrane, polagano i temeljito žvakanje te puno vode;
• zadržavanje bitnih zdravstvenih informacija - redovito razgovarajte s liječnikom i recite mu sve što vas muči, jer bez dovoljno podataka ne može postaviti pravilnu dijagnozu;
• tjeskoba - borite se protiv nje i družite se s vedrim ljudima, gledajte i čitajte komedije, igrajte se s djecom;
• različiti dodaci - izbjegavajte umjetne zaslađivače, zašećerena pića, energetska pića i previše kalcijevih dodataka prehrani;
• pušenje i aerozagađenje - koliko god je moguće, izbjegavajte dim i prašinu, jer osim pluća, i srce teško podnosi onečišćeni zrak.

Iako preporučena, fizička aktivnost treba biti razumna. Pazite pri dizanju teških predmeta, a rekreacijsko dizanje utega neka bude pod kontrolom stručnjaka. Nadalje, čišćenje snijega - kombinacija napora i hladnog zraka - samo je za zdrave i jake. Slično je s naglim promjenama temperature uz fizički napor. I bez fizičkog napora, dugotrajno naprezanje na povišenoj temperaturi, naročito bez pravilne hidracije i dodatka elektrolita, može i zdravoj osobi izazvati neželjene smetnje u radu srca. Posebno opasan može biti previše topao ili hladan tuš.

Zdrav razum, umjeren način života i prehrane, te svijest o svakodnevnim izvorima stresa kumulativno ipak mogu dovesti do usvajanja drukčijih životnih navika, a svjesnost o štetnosti stresa motivirati nas da živimo opuštenije i mirnije.

Srce je nevjerojatan organ. Takav stroj nećete nigdje naći. Sedamdeset, osamdeset i više godina vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora. Čak će neki drugi organi prije otkazati ili smanjiti funkciju. Zato ga pazite i čuvajte, smanjite stres, razvedrite se i nasmijte, razgibajte se i opustite, ako treba, smršavite i služit će vas još mnogo godina.