Top 6 eteričnih ulja protiv uboda komaraca
Uvažavajući specifičnosti dječje kože, zaštita od uboda insekata poželjna je već od rođenja, i to primjenom mješavine esencijalnih, sigurnih, nenadražujućih, netoksičnih i djelotvornih ulja
Što su repelenti?
Iako se kalendarski još nalazimo u proljeću, temperature su sve više i ubrzo ćemo biti okruženi komarcima, krpeljima i muhama. Stoga raste i briga ne samo o zaštiti od njihovih uboda nego i od mogućih posljedica, posebice kod djece koja su osjetljivija od odraslih.
Spas donose različiti repelenti, to jest sredstva za odbijanje insekata. Poželjno je da su spravljeni na prirodnoj bazi jer podjednako štite kao i oni na sintetskoj bazi, a neškodljivi su za zdravlje.
Smanjujući mogućnost uboda, repelenti ujedno smanjuju i vjerojatnost pojave bolesti koje prenose. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), komarci su najčešći prenositelji bolesti, kao što su malarija i pojedine vrste gripe, od kojih su neke i smrtonosne, zbog čega neposredno uzrokuju smrt milijuna ljudi diljem svijeta.
Klasični repelenti
Klasične repelente dijelimo na konvencionalne (DEET, picaridin / KBR 3023) i biopesticidne (eterično ulje limunskog eukaliptusa, p-metan-3,8-diol /PMD/, IR 3535, eterično ulje citronele).
U posljednjih pedeset godina, otkako je otkriven DEET, zaštita od komaraca gotovo isključivo oslanjala se na sintetički dobivene insekticide. Upravo ta ekstenzivna upotreba kemijskih repelenata rezultirala je razvojem rezistencije kod velikog broja vrsta ovog napasnika.
U Europskoj uniji dopušteni sintetski repelenti su DEET, Citridiol i Picaridin , a donja dobna granica za njihovu primjenu u većini slučajeva je nakon druge godine života.
Od konvencionalnih repelenata, najdulje je u uporabi DEET (N,N-dietil-3-metilbenzamid), i to od pedesetih godina prošlog stoljeća. S obzirom na to da pripada skupini organskih otapala, DEET ima svojstvo otapanja plastike. U upotrebi je od 1957. i pripada kemijskog grupi toluena. Toluen je organsko otapalo koje se koristilo u proizvodnji guma, plastičnih masa i odstranjivača boja. Apsorbira se kroz kožu i, prema istraživanjima objavljenjima u Pharmaceutical Information Associates Ltd izvješću, više od 56 posto DEET-a primijenjenog lokalno prodire u kožu, pri čemu se 17 posto apsorbira u krvotok, te može izazvati neželjene učinke, poput negativnog djelovanja na živčani sustav.
Picaridin (hidroksietil izobutil piperidin karboksilat) je repelent najnovije generacije koji je u uporabi od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Za razliku od DEET-a, nema neugodna mirisa, ne rastvara plastiku i manje je neurotoksičan. Međutim, nakon aplikacije kroz kožu odraslog čovjeka apsorbira se šest posto, dok su ispitivanja na štakorima pokazala da se apsorbira čak 60 posto.
IR 3535 (etil 3-(acetil(butil)aminopropanoat) je razvijen sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a aktivna komponenta mu je etilni ester. U Europskoj uniji u upotrebi je više od 20 godina, a u SAD-u od 1999. Za razliku od DEET-a, ima značajne prednosti jer nema neugodan miris i ne rastvara plastiku, međutim ima kraće djelovanje. Ne postoje podaci o njegovoj neurotoksičnosti. S obzirom na to da se često nalazi u sastavu krema za zaštitu od sunca, potreban je dodatan oprez - kremu za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom potrebno je nanositi u manjim vremenskim razmacima nego što je preporučljivo za kemijski repelent.
Ograničenja u primjeni repelenata kod djece
Osnovne funkcije kože iste su tijekom cijelog života: zaštita, fotoprotekcija, termoregulacija, nadzor funkcija imunosnog sustava, sinteza hormona, prevencija gubitka tekućine i osjet. No, postoje značajne razlike između dječje kože i kože odrasle osobe.
Ako govorimo o ograničenju primjene pojedinih vrsta repelenata, onda svakako treba uzeti u obzir razliku između kože odrasle osobe i dječje kože. Dječja koža je tanja i manje otporna, burno reagira na kemijske, mehaničke i mikrobne utjecaje, lakše se isušuje i apsorpcija tvari kroz dječju kožu je lakša pa one prodiru u dublje slojeve. Upravo iz toga razloga ne preporučuje se primjena repelenata koji imaju relativno velik postotak apsorpcije u krvotok, jer je površina dječjeg tijela znatno veća u odnosu na masu pa u slučaju njihove primjene postoji opasnost od sustavne toksičnosti.
Dodatna opasnost kod djece, čiji je imunosni sustav još u razvoju, je često vrlo burna reakcija nakon uboda insekta.
Esencijalna ulja kao repelenti
Za zaštitu osjetljive dječje kože od uboda komaraca već od rođenja, preporučuje se primjena repelenata na prirodnoj bazi jer su neškodljivi za zdravlje. U tom smislu zaštitu može pružiti mješavina esencijalnih, sigurnih, nenadražujućih, netoksičnih i djelotvornih ulja. Mješavina takvih ulja, koja se priprema u ulju slatkog badema, ne masti kožu, vlaži je i njeguje, što je dodatna prednost.
Ulje slatkog badema
Ima velik broj pozitivnih učinaka na dječju kožu. Dobiva se od stabala koja cvatu bijelim cvatom, za razliku od ulja gorkog badema koja se dobivaju od stabala koja cvatu ružičastim cvatom. Bogat je izvor glikozida, minerala magnezija i kalcija, vitamina A, B1, B2, B6 i E, fitosterola i proteina te sadrži tri vrste esencijalnih masnih kiselina (omega-9, omega-3 i omega-6). Upravo zbog bogatog sastava masnih kiselina, ulje slatkog badema je idealan "ovlaživač“ dječje kože, koji je ujedno omekšava i hrani. Važno je naglasiti da ne začepljuje pore na koži pa omogućuje njezino normalno funkcioniranje. U bademovu ulju nalazimo i ursoličnu kiselinu, koja zajedno s oleinskom smanjuje blage upale kože, a vitamini A i E dodatno smanjuju suhoću i osjetljivost kože.
Geranij (Pelargonium graveolens L. Her., Geraniaceae)
Biljna je vrsta iz koje se dobiva ulje rosa geranium. Slično citronella ulju, u njegovu sastavu nalazimo citronellol, nerol i geraniol, zbog čega također ima repelentni učinak. Zanimljivo je da se ulje geranija često naziva "ružinim uljem siromašnih“ zbog iste terapijske primjene kao i ružino ulje, te se često koristi kao patvorina. Uz repelentni učinak, djeluje i kao adstringens (sredstvo koje steže tkivo) te ima i antibakterijsko, antigljivično i antioksidativno djelovanje (ispitivana je inhibicija bakterija Brevibacterium linens i Yersinia enterolitica, te gljivice Aspergillus niger).
Limunska trava (Cymbopogon nardus L., Rendle, Poaceae)
Biljna je vrsta iz čijih se nadzemnih dijelova dobiva esencijalno ulje citronella. Citronella je najupotrebljavanije ulje u zaštiti od uboda insekata. U primjeni je od sredine prošlog stoljeća i ubraja se u netoksične biopesticide.
Važno je razlikovati cejlonsku od javanske limunske trave (Cymbopogon winterianus), koja ima znatno veći udio aldehida i geraniola u sastavu, pa može djelovati kao iritans na kožu djeteta. Uz geraniol, u obje vrste nalazimo citronellol i citronellal, kao glavne djelatne tvari. Prema članku objavljenom u International Journal of Advanced Research, citronella ulje učinkovito štiti od komaraca i treba se nanositi svakih dva sata. Ispitivana je i njegova učinkovitost na vrstu Aedes aegypti. U članku objavljenom u časopisu Tropical Medicine & International Health 2011. godine, koji je obuhvatio ukupno 11 ispitivanja, potvrđen je njegov repelentni učinak i djelovanje slično konvencionalnom DEET-u. Također, ističe se i njegov antigljivični učinak na vrste Aspergillus, Penicillium i Eurotium. Antibakterijski i antiseptički učinak pripisuju se metil izoeugenolu, koji se nalazi u sastavu ulja.
Lavanda (Lavandula angustifolia Mill., Lamiaceae)
Lavanda i njezino eterično ulje u našim se krajevima koriste od pamtivijeka. Njezin miris odbojan je komarcima i muhama, tako da grm lavande pored vrata i prozora ili svežanj suhog cvijeta na tim mjestima, kao i aromatična lampa s esencijalnim uljem, mogu poslužiti kao učinkovita mjera za zaštitu od navedenih insekata, a koja nije štetna. Nanošenje ulja na mjesto uboda insekta umiruje svrbež i crvenilo te ubrzava proces oporavka kože.
Litsea (Litsea cubeba, Lauraceae)
Biljna je vrsta iz čijih se plodova dobiva esencijalno ulje. Glavna djelatna tvar ulja je citral. S obzirom na to da je bogat aldehidima, koristi se u niskim koncentracijama. Ulje djeluje i kao repelent te ima iznimno osvježavajući mirisa.
Paprena metvica (Mentha piperita L., Lamiaceae, menta)
Još je jedna biljna vrsta koja se stoljećima koristi u našoj narodnoj medicini, zajedno s njezinim esencijalnim uljem. Dobro su poznata njezina ljekovita svojstva, poput antibakterijskih i antigljivičnih, no esencijalno ulje ima i insekticidna svojstva pa se može uspješno primijeniti kao repelent.
Izvor fotografije: Shutterstock