U raljama globalnog onečišćenja

Bolesti i stanja / Opća medicina Ozren Podnar prof.

Bez fosilnih goriva industrija i tehnologija ne mogu se zamisliti, no zagađenje zbog njihova sagorijevanja djeluje pogubno na zdravlje

Tvari koje zagađuju okoliš nanose veliku štetu ljudima i drugim živim bićima, a onečišćenje zbog sagorijevanja fosilnih goriva na vodećem je mjestu crne ljestvice prijetnji po zdravlje. Naime, istraživanja provedena u proteklom desetljeću pokazala su da se velik dio oboljenja i smrtnih slučajeva može pripisati upravo onečišćenju zraka zbog korištenja fosilnih goriva.

Zagađenje zraka u zatvorenom prostoru godišnje odnosi dva milijuna života, što iznosi oko tri posto svih umrlih i uzrokuje 2,7 posto svih bolesti. U siromašnijim zemljama unutarnje zagađenje krivo je za gotovo četiri posto ukupne smrtnosti. Izloženost zagađenom zraku u zatvorenom prostoru drugi je najveći čimbenik rizika po zdravlje, iza kombinacije nečiste vode i loših sanitarnih uvjeta. Diljem svijeta zagađen zrak u zatvorenom prostoru uzrokuje 21 posto svih smrtnih slučajeva od infekcija donjih dišnih putova, 35 posto smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća i tri posto smrti od raka pluća.

Zagađenje zraka na otvorenom u gradskim područjima odgovorno je za 1,2 milijuna smrtnih slučajeva, odnosno dva posto od svih umrlih, te za 0,6 posto svih oboljenja. Taj oblik zagađenja povisuje stopu smrtnosti od srčanih i krvožilnih bolesti te nealergijskih bolesti dišnih putova.

Najveću opasnost od obolijevanja izazvanoga zagađenim zrakom snose stariji ljudi, te oni sa srčanim i plućnim tegobama.

Industrija štetnija od pušenja

Izloženost česticama iz zraka, uključujući čestice metala, povezana je s nepoželjnim promjenama na dišnim putovima, narušenom funkcijom pluća, povećanim rizikom od obolijevanja koja zahtijevaju hospitalizaciju, uključujući intenzivnu njegu, te povećanom stopom smrtnosti.

Kontaminirani zrak pokazao se smrtonosnim u mnogim istraživanjima provedenima u Europi. Prema istraživanju objavljenom 2000. godine, na posljedice udisanja zagađenog zraka odnosi se šest posto smrtnih slučajeva u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj.

Otpadne čestice u zraku na gradskim područjima izazivaju oko osam posto svih smrti od raka pluća, dušnika i bronha, pet posto smrti od srčano-plućnih bolesti, tri posto smrti od dišnih infekcija te jedan posto od akutne respiratorne infekcije.

Druge su studije utvrdile da je stopa smrtnosti to veća što je veća razina zagađenja zraka. Otrovne tvari iz zraka narušavaju zdravlje i živima te dovode do obolijevanja od bronhitisa i napada astme. U visoko zagađenim gradskim područjima rizik od razvijanja krvožilnih bolesti šest je posto veći nego u nezagađenim područjima, a rizik od raka pluća osam posto.

Dio stručnjaka smatra da je za stanovnike gradova zagađen zrak štetniji od duhanskog dima, pri čemu najlošije prolaze građani koji ujedno puše ili su izloženi pasivnom pušenju. Državne su vlasti izložene kritici da previše pozornosti polažu na problem pušenja, a istodobno se iz straha od zamjeranja industrijskom kompleksu ne usuđuju donijeti zakone kojima bi umanjili razinu zagađenosti zraka, vode i tla.

ZBOG C02 ALERGIJE AKTUALNE GOTOVO CIJELE GODINE

Emisija ugljičnog dioksida povećava količinu peludi u europskim gradovima, pokazalo je višegodišnje istraživanje provedeno u različitim dijelovima našeg kontinenta. U trinaest su država izmjerene količine peludi na dvadeset vrsta drveća i drugoga bilja. Otkriveno je da je razina peludi u zraku narasla ponajviše na onim mjestima na kojima je porasla i količina ugljičnog dioksida (C02).

Zbog te neočekivane veze između C02 i peludi, stopa peludne alergije u porastu je diljem Europe. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu stopa alergijskog rinitisa, obilježenog obilnim curenjem iz nosa i kihanjem, povećana je za trećinu između 2001. i 2005. Stručnjaci upozoravaju da će lokalne vlasti europskih gradova morati birati koje će biljke saditi, tako da izbjegnu sadnju onih kod kojih C02 izaziva stvaranje dodatne alergogene peludi. Jedno od stabala koje bi valjalo rjeđe saditi je breza.

Neki su znanstvenici iznijeli pretpostavku da je za pojačano stvaranje peludi krivo globalno zatopljenje. Ta se pretpostavka pokazala pogrešnom, jer je porast razine peludi u zraku zabilježen i tijekom hladnijih godina. Osporena je i teorija da je višak peludi posljedica promjena u načinu korištenja tla.

Jedina preostala mogućnost je da krivnja leži u C02, zaključili su stručnjaci s Tehničkog fakulteta u Münchenu, koji predviđaju daljnje povećanje njegove koncentracije i posljedično nastavak rasta razine peludi u zraku i širenja alergija. U Njemačkoj je opaženo da se sezona peludne alergije produljila na jedanaest mjeseci u godini, te da stanka nastupa samo u studenom.

Motorna vozila glavni krivci

Najveći doprinos zagađenju u gradovima daje sagorijevanje goriva za potrebe prijevoza. Ispušni plinovi iz motornih vozila glavni su krivci među raznolikim izvorima zagađenja zraka, jer sadrže brojne otrovne tvari. Kad ih udahnemo, one iz pluća prelaze u krvotok i tako šire u brojne organe. Najzlokobnija toksična tvar koju proizvode vozila dok sagorijevaju fosilna goriva je ugljični monoksid. Ulaskom u krv taj spoj smanjuje sposobnost crvenih krvnih zrnaca da prenose i dostavljaju kisik u organe i tkiva.

Ostale toksične tvari, kao što je olovo, ometaju proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, čime potencijalno dovode do anemije. Olovo može oštetiti i živčani sustav te naškoditi mentalnim funkcijama, kao što su koncentracija i pamćenje.

Benzen, dušični dioksid i sitne toksične čestice mogu izazvati štetu na koštanoj srži i na imunosnom sustavu. Tako je, primjerice, pronađena veza između benzena i leukemije, osobito nakon dulje izloženosti tom spoju.

Policiklični ugljikovodici, koje također proizvode motorna vozila, imaju pak potencijalno karcinogeno djelovanje. Novorođenčad i djeca također su izložena riziku zbog policikličkih ugljikovodika i žive koje žene udišu tijekom trudnoće. Djeca majki zahvaćenih ovim toksinima imaju povećan rizik od prijevremenog poroda i rađanja djece s malom porođajnom težinom, do kasnijeg obolijevanja od astme i mentalnih oštećenja.

Zagađenje koje proizvode motorna vozila pogubnije je po život i zdravlje od prometnih nesreća, a troškovi liječenja povezani s posljedicama zagađenja po zdravlje samo od motornih vozila odnose 1,7 posto bruto nacionalnog dohotka u državama u kojima su napravljene procjene.

Iako taj podatak vjerojatno neće utješiti Europljane, zagađenje zraka ima najviše utjecaja po zdravlje i život u zemljama u razvoju i onima čiji vlastodršci najmanje drže do zaštite okoliša i čiste energije. Tako, primjerice, dvije trećine svih slučajeva bolesti i smrti zbog onečišćenog zraka događa se u Aziji. Svake godine u Kini zbog toksina u zraku umre 660.000, a u Indiji 530.000 ljudi.

Uz neposredan utjecaj na organizam, izgaranje fosilnih goriva uzrokuje klimatske poremećaje putem efekta staklenika i zagrijavanja globalnih razmjera. Uragani, poplave, suše i ostali klimatski poremećaji, za koje je kriva ljudska djelatnost, odnose žrtve, a oko njihova mehanizma djelovanja gotovo je postignut znanstveni konsenzus. Dok vlastodršci u sprezi sa znanošću ne zamijene štetna fosilna goriva čistom energijom, stanovnicima gradova preostaje jedino koristiti svaku priliku za odlazak na izlet u manje onečišćene predjele.

Datum objave članka: 1. 6. 2011.