Upala unutarnjeg uha (labirintitis) - simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Uho - nos - grlo Maja Grgec Dragičević dr. med., spec. otorinolaringolog  /  Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Labirintitis je infekcija unutarnjeg uha koju karakterizira upala labirinta i/ili vestibulo-kohlearnog živca (vestibularnog i kohlearnog dijela), zbog čega i sluh i ravnoteža mogu biti oštećeni

Što je labirintitis, a što vestibularni neuronitis?

Unutarnje uho se zbog svog izgleda naziva i labirint. Sastoji se od koštanoga i membranskoga dijela. Koštani labirint čine tri dijela: pužnica (cochlea), predvorje (vestibulum) i polukružni kanalići (canales semicirculares).

Pužnica prikuplja informacije o zvuku i predstavlja organ sluha, a vestibularni organi (polukružni kanalići) prikupljaju informacije o kretanju i promjenama u prostoru i odgovorni su za ravnotežu i orijentaciju u prostoru.

U unutarnjem uhu nalazi se još i osmi moždani živac (vestibulo-kohlearni živac) koji šalje sve informacije iz unutarnjeg uha u mozak.

Dobro zaštićeno, unutarnje uho nije sklono nastanku upale, međutim kada do upale dođe to izaziva vrlo neugodne i nagle simptome.

Labirintitis je infekcija unutarnjeg uha koju karakterizira upala labirinta i/ili vestibulo-kohlearnog živca (vestibularnog i kohlearnog dijela), zbog čega i sluh i ravnoteža mogu biti oštećeni. Razlog je taj što mozak pokušava shvatiti neusklađene informacije između zdravog labirinta i živca i onog inficiranog. Upala uzrokuje vrtoglavicu, gubitak sluha i druge simptome, koji kod većine nestaju nakon nekoliko tjedana.

Labirintitis je usko povezan s vestibularnim neuronitisom. Vestibularni neuronitis odnosi se na oticanje samo jedne grane vestibulo-kohlearnog živca, i to njegova vestibularnog dijela, što utječe na ravnotežu.



Iako se labirintitis može pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešći je kod odraslih u dobi između 30 i 60 godina, i dvostruko učestaliji kod žena. Često zahvaća samo jedno uho.

Bez liječenja, oboljeli je izložen većem riziku od trajnog gubitka sluha i poremećaja ravnoteže, odnosno trajnog oštećenja unutarnjeg uha.

Većina ljudi ima samo jednu epizodu labirintitisa. Rijetko postaje kronično stanje.

Što uzrokuje labirintitis?

Labirintitis u većini slučajeva uzrokuje virusna infekcija labirinta i/ili osmog moždanog živca, ponekad i bakterijska infekcija, trauma, tumor živca i neki drugi čimbenici.

Virusna infekcija

Smatra se da su virusne infekcije unutarnjeg uha ili aktivacija virusa koji je inače neaktivan i ostaje unutar živčanih završetaka najčešći uzrok labirintitisa. Specifični virus koji to uzrokuje obično je nepoznat u većini slučajeva.

Jedinstvena vrsta labirintitisa može biti uzrokovana reaktivacijom virusa varicella-zoster (zoster oticus). Virusnoj upali unutarnjeg uha često prethodi prehlada. Rizik u dječjoj dobi može biti povećan ukoliko dijete nije primilo preporučena cjepiva.

Virusi za koje je poznato da uzrokuju labirintitis:
  • herpes virusi
  • virus gripe (influence)
  • virus morbila (ospica) iz porodice paramiksovirusa
  • virus parotitisa (zaušnjaka) iz porodice paramiksovirusa
  • virus rubeole iz porodice togavirusa
  • virus dječje paralize, poliovirus iz grupe enterovirusa
  • hepatitis virus
  • Epstein-Barr virus
  • varicella-zoster virus.

Bakterijska infekcija

Bakterijska infekcija srednjeg uha može se proširiti na unutarnje uho i uzrokovati bakterijski labirintitis. Većem riziku izložena su djeca s deformacijama unutarnjeg uha, bilo zbog širenja infekcije srednjeg uha (koje je kronična i ne liječi se) ili zbog širenja bakterijskog meningitisa u unutarnje uho. Ova vrsta infekcije ima veći rizik od trajnog gubitka sluha i može dovesti do stvaranja kosti u unutarnjem uhu nakon infekcije.

Autoimuni labirintitis

Rijedak je uzrok labirintitisa, kako nastane tako može i nestati. Često je povezan s drugim autoimunim poremećajima kao što su sistemski eritematozni lupus, upalna bolest crijeva, reumatoidni artritis ili drugi autoimuni poremećaji.

Trauma i kirurški zahvat

Trauma unutarnjeg uha izlaže pacijente riziku od razvoja labirintitisa, kao i prijelomi koštanog dijela unutarnjeg uha, potres glave i unutarnjeg uha ili krvarenje u unutarnjem uhu.

Tumor živaca koji opskrbljuju unutarnje uho (npr. švanom, akustični neurom)

Također može uključivati gubitak sluha, vrtoglavicu ili labirintitis.

Ostali mogući čimbenici rizika

Uključuju alergije, stres, konzumaciju alkohola i duhana te određene lijekove.

Labirintitis - simptomi

Glavni simptomi upale unutarnjeg uha uključuju vrtoglavicu, mučninu i gubitak sluha.

Vrtoglavica nastaje naglo, izražena je i praćena mučninom, sa ili bez povraćanja.

Gubitak sluha varijabilan je i u slučajevima virusne upale uha obično se popravlja dok kod bakterijske upale može ostati trajan.



Mogu se pojaviti i osjećaj punoće u uhu, zujanje u uhu (tinitus), bolnost u uhu i iscjedak iz uha ili povišena temperatura.



Akutni simptomi mogu varirati od blagih do teških i u većini slučajeva povlače se unutar nekoliko dana do nekoliko tjedana u svim oblicima upale unutarnjeg uha, a potpuni oporavak očekuje se za nekoliko mjeseci.

Nakon povlačenja vrtoglavice, kroz nekoliko mjeseci može zaostati osjećaj nestabilnosti.

Poseban oprez potreban je ukoliko postoje simptomi koji upućuju na zahvaćenost središnjeg živčanog sustava, kao što su pojava duplog vida, usporen govor, slabost ili utrnulost dijela tijela...

Simptomi vestibularnog neuronitisa vrlo su slični, s tim da u tom slučaju nema problema sa sluhom i tinitusa jer je upalom zahvaćen samo vestibularni dio živca (odgovoran za ravnotežu).

Labirintitis ne uzrokuje neurološke simptome kao što su jaka glavobolja, problemi s govorom ili gubitak pokreta ruku ili nogu.

Ozbiljni simptomi mogu ograničiti dnevne aktivnosti, radnu sposobnost i rekreacijske aktivnosti. Vrtoglavica može utjecati na sposobnost sigurnog upravljanja automobilom ili drugim strojevima, stoga je poželjno izbjegavati vožnju sve dok simptom traje.

Ako se simptomi ne poboljšaju nakon nekoliko mjeseci, možda će biti potrebno napraviti dodatne pretrage (ako već nisu učinjene) kako bi se isključila neka druga stanja.
 

SIMPTOMI LABIRINTITISA

* vrtoglavica ili osjećaj vrtnje u mirovanju
* osjećaj nestabilnosti i gubitka ravnoteže, padanje ili njihanje na jednu stranu tijekom hodanja
* mučnina i povraćanje
* zamagljen vid
* zujanje u ušima (tinitus)
* poteškoće s koncentracijom
* gubitak sluha (često u području visokih frekvencija; od blagog do izraženog)
* smanjena sposobnost razumijevanja govora
* nehotični pokreti očiju (nistagmus)

Kada posjetiti liječnika?

Posjetite liječnika obiteljske medicine ako:
  • imate simptome labirintitisa ili vestibularnog neuronitisa koji se ne poboljšavaju nakon nekoliko dana ili se pogoršavaju
  • dijagnosticiran vam je labirintitis ili vestibularni neuronitis, a simptomi se nisu popravili tjedan dana od početka liječenja.

U tim slučajevima liječnik obiteljske medicine može vas uputiti na specijalistički pregled

Određeni simptomi mogu biti znakovi ozbiljnijeg stanja, kada treba neodgodivo potražiti liječničku pomoć:
  • iznenadna i dugotrajna vrtoglavica
  • nesvjestica
  • vrućica
  • konvulzije
  • nerazgovijetan govor
  • slabost
  • opušteno lice
  • slabost ili obamrlost udova
  • dupli vid
  • potpuni gubitak sluha unutar 24 sata.

Dijagnostika labirintitisa

Upala unutarnjeg uha zahtijeva liječničku obradu. Nakon inicijalne obrade i promatranja, neki pacijenti otpuštaju se kući dok neki pacijenti, pogotovo koji imaju nezaustavljivo povraćanje i vrtoglavicu, zahtijevaju bolničko liječenje.

Dijagnostika labirintitisa započinje uzimanjem anamnestičkih podataka o simptomima i ostalim bolestima i stanjima, nakon čega slijede fizikalni pregled i neurološka procjena.

Simptomi labirintitisa mogu oponašati simptome drugih stanja, kao što su  Meniereova bolest, migrena, slabiji moždani udar, krvarenje u mozgu, oštećenje vratnih arterija, dobroćudna paroksizmalna položajna vrtoglavica ili tumor na mozgu. Stoga je bitno napraviti dodatne pretrage koje će isključiti ili potvrditi navedena stanja:
  • krvne pretrage
  • ispitivanja sluha - otkriva eventualni gubitak sluha i u kojoj mjeri je izražen
  • ispitivanje ravnoteže - procjena funkcije labirinta odgovornog za osjet ravnoteže
  • CT ili MR glave - isključuje (ili potvrđuje) moždani udar
  • lumbalna punkcija - kod sumnje na upalu moždanih ovojnica
  • elektroencefalografija (EEG) - snimanje moždanih valova
  • elektronistagmografija (ENG) - bilježi pokrete očiju, što može pomoći pronaći točno područje problema u vestibularnom sustavu i procijeniti uzrok poremećaja ravnoteže
  • elektrokardiografija (EKG) ili drugi kardiovaskularni testovi - mogu isključiti kardiovaskularne uzroke.

Kako se liječi labirintitis

Liječenje labirintitisa ovisi o uzroku, težini same upale, dobi i općem zdravstvenom stanju. U većini slučajeva uključuje promatranje, odmor u krevetu i hidrataciju.

Neposredno liječenje labirintitisa može uključivati:
  • kortikosteroidne lijekove (za smanjenje upale ili u slučaju autoimunog labirintitisa)
  • antivirusne lijekove (ako je uzročnik virus)
  • antibiotike (ako postoje znakovi bakterijske infekcije, obično infekcije srednjeg uha koja može zahtijevati i postavljanje cijevi za uho ili napredniju operaciju uha)
  • lijekove koji kontroliraju mučninu i vrtoglavicu (npr. difenhidramin i lorazepam), ali kratko vrijeme (do tri  dana, ne dulje jer mogu usporiti oporavak).

Simptomi labirintitisa i njihov odgovor na liječenje mogu se razlikovati od osobe do osobe, jer ono što dobro funkcionira za jednog pojedinca možda neće biti dobro za nekog drugog. No, većina oboljelih osjeti olakšanje simptoma unutar jednog do tri tjedna i postigne potpuni oporavak za mjesec ili dva.

Ako se simptomi ne povuku za nekoliko tjedana, drugi tretman vjerojatno neće biti potreban. U tom slučaju indicirane su vježbe vestibularne rehabilitacije, koje su na neki način oblik fizikalne terapije. Te vježbe mogu pomoći mozgu da se nauči prilagoditi vestibularnoj neravnoteži.

Kada su organi za ravnotežu oštećeni, mozgu je potrebno vrijeme da se prilagodi kako bi ponovno poboljšao funkciju ravnoteže. Vestibularna terapija i vježbe ravnoteže pomažu mnogim pacijentima da povrate ravnotežu.

Kod ozbiljnog gubitka sluha, pacijent može biti kandidat za slušni aparat s koštanom vodljivošću ili kohlearni implantat.



U svakom slučaju, multidisciplinarni tim koji uključuje ORL specijalistu, audiologa i vestibularnog terapeuta važan je za procjenu sluha, minimiziranje potencijalnih dugoročnih učinaka labirintitisa i procjenu mogućnosti vraćanja sluha.

Osim uzimanja lijekova, postoji nekoliko tehnika koje mogu  ublažiti vrtoglavicu:
  • izbjegavati brze promjene položaja ili nagle pokrete
  • polako ustajati iz ležećeg ili sjedećeg položaja
  • sjediti mirno tijekom napada vrtoglavice
  • izbjegavati gledanje televizije, računalnog ili bilo kojeg drugo zaslona kao i jaka ili bljeskajuća svjetla tijekom napada vrtoglavice
  • ako se vrtoglavica pojavi u ležećem položaju, pokušati sjesti i mirno držati glavu; slabo osvjetljenje bolje je nego tama ili jako svjetlo
  • dovoljno spavati, jer umor može pogoršati simptome
  • piti puno vode (manje količine i češće)
  • izbjegavati pušenje
  • ograničiti unos alkohola
  • isprobati neku od tehnika upravljanja stresom, npr. meditacija.

Moguće komplikacije labirintitisa

U većini slučajeva labirintitis ne uzrokuje nikakve probleme.

U rijetkim slučajevima, unatoč liječenju labirintitis uzrokuje trajno oštećenje osmog moždanog živca i posljedično trajne probleme s ravnotežom i djelomični ili potpuni guhttps://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/gubitak-sluha-uzroci-i-lijecenjebitak sluha. U tom slučaju rješenje može biti korištenje slušnog aparata.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 19. 7. 2023.
izdvojeni proizvodi