Zdravlje u tri koraka

Bolesti i stanja / Zubi i usna šupljina Maja Lisjak Besedić mag. pharm. / dipl. ing.

Antibakterijske otopine za ispiranje primjenjuju se u slučaju otežana održavanja oralne higijene ili ozbiljnijih problema u usnoj šupljini

Karijes i bolesti zubnog mesa među najčešćim su bolestima suvremenog čovjeka. Glavni čimbenik koji dovodi do njihova nastanka su naslage na zubima (plak), koje obavijaju zube u formi vrlo ljepljiva sloja (biofilm). Taloženje plaka uzrokuju loša prehrana i nedovoljna higijena usne šupljine, što dodatno pogoduje mikroorganizmima koji, u prisutnosti šećera, stvaraju kiseline koje razaraju tvrda zubna tkiva, s posljedičnim gubitkom minerala i stvaranjem šupljina.

Učinkovito sprječavanje nastanka karijesa podrazumijeva uklanjanje ostataka hrane i naslaga sa zuba i zubnog mesa, uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima i siromašnu šećerima te poboljšavanje kvalitete cakline pripravcima fluora. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je usna šupljina dom za otprilike 50 milijuna bakterija, koje zajedničkim imenom zovemo oralna flora, jasno je koliku pozornost treba posvetiti pravilnoj i redovitoj higijeni usne šupljine.

I neugodan zadah u ustima može biti posljedica loše oralne higijene, naslaga na zubima i ostataka hrane na hrapavoj površini sluznice jezika, čijim truljenjem nastaju sumporni spojevi neugodna mirisa. Uz to, može biti posljedica i bolesti u usnoj šupljini, kao što su gingivitis, parodontitis, fistule i ulceracije, a mogu ga uzrokovati i sustavne bolesti, poput bolesti dišnog ili probavnog sustava, infekcije sinusa, upala ždrijela ili tonzila, bubrežna i šećerna bolest.

Ako je uzrok sustavna bolest, treba je liječiti, no istodobno se mogu koristiti antibakterijske otopine za ispiranje usta koje svojim antimikrobnim učinkom pogoduju njegovu uklanjanju.

Postupci koji čine cjelinu

Tri su koraka koja osiguravaju optimalnu oralnu higijenu: četkanje zubi minimalno dva puta dnevno, korištenje zubnog konca jednom dnevno i ispiranje usne šupljine vodicom za usta dva puta dnevno po 30 sekundi.

Pravilno četkanje zubi
Naslage se najbolje uklanjaju zubnom četkicom i pastom koja sadrži fluor. Zube treba pomno četkati najmanje dva puta dnevno, s tim da najvažnije i najtemeljitije pranje treba obaviti navečer poslije zadnjeg obroka. Zubna četkica mora biti nova, ne starija od dva do tri mjeseca. Pasta se nanosi na suhu četkicu i unosi u usta bez vlaženja. Zubi se četkaju najmanje tri minute, pazeći pritom da se iščetkaju sve dostupne površine. Četkicu treba postaviti pod kutem od 45 stupnjeva u odnosu na desni i vrlo kratkim pokretima nježno je vući naprijed i natrag, te pomno četkati vanjske, unutarnje i žvačne površine zuba. Svako područje četka se 10 do 15 sekundi, što podrazumijeva otprilike desetak pokreta četkicom. Posebnu pozornost treba obratiti vratu zuba uz zubno meso, jer su tu naslage najtvrdokornije i manje dostupne četkici. Kako bi se uklonile bakterije i osvježio dah, treba iščetkati i jezik. Tek kad su zubi temeljito iščetkani, usta se ispiru vodom.

Uporaba zubnoga konca
Za čišćenje ostataka hrane koji se skupljaju u područjima koja su četkici nedostupna treba koristiti zubni konac. Oko 45 cm zubnog konca omota se oko srednjih prstiju svake ruke, prihvati se palcem i kažiprstom, ostavljajući tri do pet centimetara slobodno. Palcem se konac usmjerava između gornjih zuba, a kažiprstima između donjih. Konac se uvodi u prostor između zuba nježno, cik-cak pokretima, pazeći da se ne ošteti zubno meso. Potom se omota oko zuba i povlači gore - dolje klizeći prema površini zuba, te blago ispod ruba zubnog mesa. Pri prelasku sa zuba na zub jednim prstom treba odmatati čisti zubni konac, a korišteni dio namotavati prstom suprotne ruke. Prilikom čišćenja ne smije se zaboraviti stražnja ploha posljednjeg zuba u nizu.

Vodice i antibakterijske otopine za ispiranje usne šupljine
Pod kemijskom kontrolom plaka podrazumijeva se djelovanje antimikrobnih preparata koji kemijskim putem učinkovito kontroliraju razinu bakterijske flore u usnoj šupljini. U svakodnevnoj brizi za zdravlje usne šupljine gotovo neizostavan dio pribora za higijenu, uz četkicu za zube, zubnu pastu i zubni konac, su vodice za ispiranje usta koje se mogu koristiti svakodnevno.

Tu su i antibakterijske otopine za ispiranje usne šupljine, otopine ljekovitih tvari (antiseptika), a primjenjuju se na sluznicu usta i ždrijela u slučajevima otežana održavanja oralne higijene, kod ozbiljnijih problema u usnoj šupljini čiji su uzročnici patogeni mikroorganizmi, u slučajevima velike opasnosti od razvoja dentalne infekcije, kad se želi spriječiti bakterijemija tijekom dentalnog zahvata i kod rana u usnoj šupljini (afte, herpes, oralna kandidijaza). Na tržištu postoje brojni preparati za održavanje oralne higijene. Neke od aktivnih tvari u antibakterijskim otopinama na hrvatskom tržištu su klorheksidin i oktenidin.

Preparati na bazi klorheksidina vrlo se dugo koriste u dentalnoj medicini. Prilikom primjene otopine na bazi klorheksidina, koja ima širok antibakterijski spektar, treba paziti na njegovu koncentraciju i duljinu primjene kako ne bi došlo do nuspojava, poput žuto-smeđeg obojenja zuba i jezika te promjene okusa. Te promjene su reverzibilne, a njihova pojava može se smanjiti razumnom primjenom takvih preparata. Bitno je znati da natrij-lauril sulfat (Sodium-Lauryl Sulphate - SLS), čest sastojak zubnih pasti, inaktivira djelovanje klorheksidina, zbog čega je za osobe koje koriste preparate na bazi klorheksidina uputno da nakon pranja zuba pričekaju tridesetak minuta do ispiranja kako ne bi došlo do interakcije i smanjena učinka klorheksidina.

Oktenidin je spoj koji ima vrlo širok spektar djelovanja i djeluje na sve vrste mikroorganizama (bakterije, viruse i gljivice), brzo i pouzdano. Kako njegov antiseptički učinak traje dulje od 24 sata, pomaže u redukciji karijesa. Antiseptike na bazi oktendina mogu upotrebljavati trudnice i dojilje.

Odraz općeg zdravlja

S obzirom na to da se u usnoj šupljini nalazi mnogo različitih tkiva, zdravlje usne šupljine donekle je i odraz općeg zdravlja. Stoga je nužno redovito posjećivati odabranog liječnika dentalne medicine, jer je to jedini način da se problemi, poput zubnog plaka, zubnog kamenca, karijesa, početka parodontne bolesti, uoče na vrijeme i pravodobno pristupi njihovu saniranju. Jer, složit ćete se, bolje spriječiti nego liječiti.

Datum objave članka: 1. 3. 2013.