Zubni plak - nepoželjne naslage

Površina zubne cakline pokrivena je organskom ovojnicom koja se zove pelikula. Pelikula je prva stečena naslaga na zubima, tanka i prozirna glikoproteinska naslaga bez stanica i bakterija, koja se stvara već 30 minuta nakon pranja zuba. Na pelikulu se s vremenom natalože ugljikohidrati iz hrane, odljuštene stanice epitela i bakterije, zbog čega zadeblja i postupno nastaje tvorba koju nazivamo dentobakterijski plak. Bakterije koje naseljavaju plak čine normalnu floru usne šupljine, a među njima najvažnije su Streptococcus mutans i Lactobacillus. Te bakterije pretvaraju šećere iz hrane u slabe organske kiseline (npr. mliječnu), koje zatim prodiru kroz plak do površine zuba i izazivaju demineralizaciju. Ako demineralizacija traje dulje, posljedično može nastati karijes.

Zubni plak mekana je naslaga koja čvrsto prianja za zub i ne može se isprati mlazom vode, nego se mora mehanički očistiti zubnom četkicom i periodičkim profesionalnim uklanjanjem zubnih naslaga (mekih i tvrdih). Naime, plak se počinje formirati neposredno nakon pranja zuba, a može ga se osjetiti tako da se jezikom prođe preko površine zuba, i ako ona nije glatka, znači da plak postoji.

Naravno, sve što pogoduje nastanku karijesa, pogoduje i nastanku plaka. Uz prehranu, tu su još neki uzročni čimbenici, primjerice loše sanirani zubi ili stare ispune (plombe), što je pogodno mjesto za nakupljanje plaka, pa tako i nastanak karijesa. Uz to, pojedina mjesta na zubu zbog anatomskih osobitosti olakšavaju nakupljanje plaka. To su tzv. fiziološki nečista mjesta, s obzirom na to da se nalaze izvan djelovanja mišića obraza, jezika i obilnijeg toka sline.

U ta predilekcijska mjesta ubrajamo:

• vrat zuba i dijelove zuba ispod ekvatora zuba
• bočne površine zuba, ispod kontaktnih točaka
• fisure sustave griznih ploha (stoga preporučujem obvezno pečaćenje prvih trajnih zuba, dok su još potpuno zdravi)
• slijepe udubine gornjih prednjih zuba.

Plak je obilniji ako se uzima kašasta, mekana i ljepljiva hrana bogata ugljikohidratima (slatkiši, bijeli kruh, ušećereno voće). Suprotno tome, tvrda i sirova hrana (sirovo voće i povrće, crni kruh), svojom konzistencijom, ali i mehaničkim učinkom smanjuje stvaranje i nakupljanje zubnog plaka.

Zašto cijela ova priča o nečemu što i nije baš vidljivo. Pa nije, ali zato nije ništa manje štetno. Stoga želim skrenuti pozornost na potrebu periodičkoga profesionalnog uklanjanja mekih i tvrdih zubnih naslaga i poliranja zubi, što već spada u domenu liječnika stomatologa. No, ne treba zaboraviti na važnost redovite i temeljite oralne higijene, jer samo tako možemo prevenirati zubni karijes, jednu od najraširenijih bolesti u svijetu.

Karijes zahvaća sve populacije i sve dobne skupine. Bolest je to koju je vrlo teško potpuno iskorijeniti upravo zbog utjecaja prilično složene interakcije socijalnih, kulturnih i bioloških čimbenika te prehrambenih navika na njegovu pojavu.

U razvijenim zemljama sve se više stavlja naglasak na prevenciju karijesa, a ne na liječenje. Pozitivni rezultati postižu se zdravstvenim prosvjećivanjem, fluoridacijom mlijeka, soli i, što je najvažnije, vode za piće, ali i periodičkim kontrolnim stomatološkim pregledima - zubne naslage puno se teže talože na ispoliranim zubima, a s ispolirane površine zuba naslage se mogu lakše ukloniti.

Nažalost, poliranju zuba, a pogotovo uklanjanju tvrdih zubnih naslaga, još uvijek se ne pridaje dovoljno pozornosti, osobito ako uzmemo u obzir negativne učinke koje zubne naslage mogu izazvati. Osim što hrapava površina, koja nastaje zbog nakupljanja tvrdih i mekih zubnih naslaga, omogućuje nakupljanje zubnog plaka i povećava mogućnost nastanka karijesa, dovodi do različitih oblika gingivitisa. Hrapavost površine, kao i mehanički tlak na rubove zubnog mesa mogu pojačati upalu zubnog mesa ili dovesti do njegova povlačenja, što u konačnici rezultira različitim oblicima parodontnih bolesti.

Zato imajte na umu da se sve navedene promjene mogu spriječiti pravodobnim uklanjanjem zubnih naslaga i poliranjem zuba.