DEPRESIJA: razvijen biomarker depresije iz uzorka krvi

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Biomarker temeljen na RNA molekuli može otkriti stupanj depresije kod bolesnika, ali i rizik da pacijent razvije ozbiljan oblik depresije ili bipolarnog poremećaja u budućnosti

Novi biomarker depresije razvila je skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Indiani. Ovaj novi oblik testa iz uzorka krvi na biomarker za depresiju i bipolarni poremećaj temelji se na prethodnom radu iste skupine znanstvenika - onome kad su otkrili krvni biomarker koji bi mogao detektirati suicidalne sklonosti i posttraumatski stresni poremećaj. Opis posljednjeg razvijenog krvnog biomarkera za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
 
Razvijanje novog testa podrazumijevalo je značajnu količinu posla. Trajalo je četiri godine i uključilo više od 300 pristupnika.
 
Tim znanstvenika proceduralno je pratio plan od četiri koraka za otkrivanje biomarkera iz uzorka krvi za depresiju i bipolarni poremećaj. Prije svega, pratili su skupinu ispitanika tijekom duljeg vremenskog razdoblja te povezivali promjene njihova raspoloženja s promjenama biomarkera koje su se uočavale analizom krvi. Nakon što su identificirali da se kod određenih kandidata razina biomarkera mijenja u ovisnosti o promjenama raspoloženja, tim znanstvenika je usporedio dobivene biomarkere s prijašnje dokumentiranima iz provedenih sličnih studija.

Otkrili su 26 ključnih biomarkera koje su koristili u daljnjem istraživanju kada su pratili njihove promjene među skupinom pacijenata s dijagnozom kliničke depresije ili manije. Temeljem dobivenih podataka, ispitivali su iste biomarkere među drugom skupinom bolesnika kako bi testirali koliko dobro bi mogli u toj skupini odrediti trenutačni stupanj depresije ili predvidjeti razinu depresije u budućnosti.
 
Temeljem provedenih istraživanja i opcije da se putem biomarkera iz uzorka krvi može točno odrediti stanje bolesnika, znanstvenici su iskoristili informacije kako bi prilagodili terapiju sukladno bolesnikovim potrebama. Vjeruju kako bi navedeni testovi mogli otvoriti mogućnost preciznijem i više personaliziranom propisivanju lijekova, kao i objektivnom praćenju odgovora na terapiju.
 
Interesantno je da su znanstvenici također otkrili poveznicu među genima odgovornim za cirkadijalni ritam (geni koji reguliraju biološki sat, budnost i sezonske promjene) i promjenama raspoloženja. Upravo to je moguće objašnjenje zašto određeni bolesnici razviju teže simptome tijekom promjene godišnjih doba, a jednako tako i zašto se prilikom promjena raspoloženja javljaju i problemi sa spavanjem.

Izvor: www.iflscience.com

Datum objave članka: 14. 4. 2021.
izdvojeni proizvodi