Dojenački hemangiomi
Dojenački hemangiomi uglavnom nisu prisutni pri djetetovu rođenju, najčešće se javljaju od njegova trećeg do šestog tjedna starosti i izrazito rastu tijekom prvih četiri do šest mjeseci djetetova života
Čimbenici rizika
Dojenački hemangiom najčešći je tip dobroćudnog krvožilnog tumora u djece, koji se očituje kao mekana izraslina na koži crvene do ljubičaste boje, čija površina podsjeća na jagodu ili malinu. Riječ je o nakupini krvnih žila ispunjenih krvlju, a javlja se u pet do deset posto djece, no u većini slučajeva ne bi trebao izazivati zabrinutost roditelja.
Češće se pojavljuju u djevojčica i bijelaca, a najveći rizik za razvoj hemangioma imaju prijevremeno rođena djeca i djeca niske porođajne težine. U prijevremeno rođene djece, čija je porođajna masa niža od 1000 g, dojenački hemangiomi javljaju se u 22 do 30 posto slučajeva.
Prenatalni čimbenici rizika su blizanačka trudnoća, starija dob majke te poremećaji vezani uz posteljicu (poput placente previje ili anomalija placente).
Češće se javljaju u djece kod koje je član obitelji (majka, otac, brat/sestra) imao dojenački hemangiom, a mogu se pojaviti i udruženo s nekim drugim anomalijama.
Češće se pojavljuju u djevojčica i bijelaca, a najveći rizik za razvoj hemangioma imaju prijevremeno rođena djeca i djeca niske porođajne težine. U prijevremeno rođene djece, čija je porođajna masa niža od 1000 g, dojenački hemangiomi javljaju se u 22 do 30 posto slučajeva.
Prenatalni čimbenici rizika su blizanačka trudnoća, starija dob majke te poremećaji vezani uz posteljicu (poput placente previje ili anomalija placente).
Češće se javljaju u djece kod koje je član obitelji (majka, otac, brat/sestra) imao dojenački hemangiom, a mogu se pojaviti i udruženo s nekim drugim anomalijama.
Kada i kako se manifestiraju
Dojenački hemangiomi obično se nalaze na koži ili u tkivu ispod kože te na nekim organima. Vrlo često su smješteni na glavi i vratu (60 posto slučajeva), ali mogu biti i bilo gdje na tijelu. U 80 posto slučajeva pojavljuju se izolirano, ali mogu se pojaviti i kao multipli hemangiomi.
Različite su veličine, najčešće od 0,5 do 5 cm, dok su vrlo rijetko veći od 20 cm u promjeru i mogu zahvaćati veće površine tijela.
Uglavnom nisu prisutni pri djetetovu rođenju, najčešće se javljaju od njegova trećeg do šestog tjedna starosti i izrazito rastu tijekom prvih četiri do šest mjeseci djetetova života. Obilježava ih karakterističan tijek kroz dvije dinamičke faze: razdoblje rasta (proliferacije) zbiva se u prvim mjesecima, a razdoblje povlačenja (involucije) zbiva se nakon navršene prve godine života. Prvi znaci povlačenja su promjena boje koja postaje sivkasta u središnjemu dijelu, kada nastupa blijeđenje hemangioma od središnjega dijela prema rubnim dijelovima. U idućem razdoblju promjene postaju mekše i manje izbočene. Na području gdje je bio hemangiom u 50 do 60 posto slučajeva koža ostaje promijenjena, najčešće u vidu izmijenjene boje kože, ožiljka, viška kože ili izraženije naboranosti kože.
Dojenački hemangiomi uglavnom imaju nekompliciran klinički tijek. U pet do dvadeset posto slučajeva javlja se oštećenje površine (ulceracija) dojenačkih hemangioma, koje je udruženo s krvarenjem, ožiljkastim zarastanjem i mogućom infekcijom. Oštećenje površine najčešće se javlja kod hemangioma koji se nalaze na mjestima izloženim pritisku, trenju i vlaženju, kao što su, primjerice, vrat ili prepone.
Različite su veličine, najčešće od 0,5 do 5 cm, dok su vrlo rijetko veći od 20 cm u promjeru i mogu zahvaćati veće površine tijela.
Uglavnom nisu prisutni pri djetetovu rođenju, najčešće se javljaju od njegova trećeg do šestog tjedna starosti i izrazito rastu tijekom prvih četiri do šest mjeseci djetetova života. Obilježava ih karakterističan tijek kroz dvije dinamičke faze: razdoblje rasta (proliferacije) zbiva se u prvim mjesecima, a razdoblje povlačenja (involucije) zbiva se nakon navršene prve godine života. Prvi znaci povlačenja su promjena boje koja postaje sivkasta u središnjemu dijelu, kada nastupa blijeđenje hemangioma od središnjega dijela prema rubnim dijelovima. U idućem razdoblju promjene postaju mekše i manje izbočene. Na području gdje je bio hemangiom u 50 do 60 posto slučajeva koža ostaje promijenjena, najčešće u vidu izmijenjene boje kože, ožiljka, viška kože ili izraženije naboranosti kože.
Dojenački hemangiomi uglavnom imaju nekompliciran klinički tijek. U pet do dvadeset posto slučajeva javlja se oštećenje površine (ulceracija) dojenačkih hemangioma, koje je udruženo s krvarenjem, ožiljkastim zarastanjem i mogućom infekcijom. Oštećenje površine najčešće se javlja kod hemangioma koji se nalaze na mjestima izloženim pritisku, trenju i vlaženju, kao što su, primjerice, vrat ili prepone.
Jednostavna i složena dijagnostička obrada
Obično su za postavljanje dijagnoze infantilnog hemangioma dovoljni pregled i podaci o pojavljivanju.
Ako hemangiom izgleda neobično ili se čini da prodire u dublje strukture ispod kože, ponekad je potrebno učiniti ultrazvučni pregled hemangioma.
U slučajevima kada je vidljiva karakteristična distribucija hemangioma te kada su prisutne udružene anomalije, može biti riječ o jednom od poznatih sindroma, poput npr. PHACE sindrom (anomalija mozga, hemangiom, anomalije kardiovaskularnog sustava i oka). U takvim slučajevima potrebna je opsežnija dijagnostička obrada koja uključuje slikovnu obradu mozga (magnetska rezonancija) s prikazom krvnih žila, ultrazvučni pregled srca i pregled oka.
Ako hemangiom izgleda neobično ili se čini da prodire u dublje strukture ispod kože, ponekad je potrebno učiniti ultrazvučni pregled hemangioma.
U slučajevima kada je vidljiva karakteristična distribucija hemangioma te kada su prisutne udružene anomalije, može biti riječ o jednom od poznatih sindroma, poput npr. PHACE sindrom (anomalija mozga, hemangiom, anomalije kardiovaskularnog sustava i oka). U takvim slučajevima potrebna je opsežnija dijagnostička obrada koja uključuje slikovnu obradu mozga (magnetska rezonancija) s prikazom krvnih žila, ultrazvučni pregled srca i pregled oka.
Kada se preporučuje liječenje
S obzirom na to da su dojenački hemangiomi dobroćudni te da je njihov tijek uglavnom nekompliciran, preporučuje se opservacija.
Liječe se hemangiomi koji su lokalizirani na područjima na kojima zbog njihova rasta mogu nastati komplikacije, a to su područja lica (usta, nos, oko i uho), multipla lokalizacija, ako zauzimaju veće površine tijela ili ako zbog njihove veličine dolazi do oštećenja površine hemangioma. Liječenje se preporučuje i ako hemangiom narušava izgled i psihički smeta djetetu i roditeljima.
U medikamentoznom liječenju, kao lijek prvog izbora primjenjuju se sistemski ili lokalno primijenjeni lijekovi iz skupine betablokatora, poput propranolola ili timolola.
Osim medikamentoznog liječenja, moguće je primijeniti i liječenje laserom te kirurško odstranjenje. Liječenje laserom uglavnom se primjenjuje ako postoji oštećenje (ulceracija) površine hemangioma ili ako se hemangiom nije u potpunosti povukao.
Kirurško odstranjenje primjenjuje se ako su iscrpljene sve ostale metode liječenja hemangioma.
Liječe se hemangiomi koji su lokalizirani na područjima na kojima zbog njihova rasta mogu nastati komplikacije, a to su područja lica (usta, nos, oko i uho), multipla lokalizacija, ako zauzimaju veće površine tijela ili ako zbog njihove veličine dolazi do oštećenja površine hemangioma. Liječenje se preporučuje i ako hemangiom narušava izgled i psihički smeta djetetu i roditeljima.
U medikamentoznom liječenju, kao lijek prvog izbora primjenjuju se sistemski ili lokalno primijenjeni lijekovi iz skupine betablokatora, poput propranolola ili timolola.
Osim medikamentoznog liječenja, moguće je primijeniti i liječenje laserom te kirurško odstranjenje. Liječenje laserom uglavnom se primjenjuje ako postoji oštećenje (ulceracija) površine hemangioma ili ako se hemangiom nije u potpunosti povukao.
Kirurško odstranjenje primjenjuje se ako su iscrpljene sve ostale metode liječenja hemangioma.
