Studiranje s disleksijom
Bez obzira na teškoće, osoba koja pati od disleksije može upisati željeni fakultet i, uz određene prilagodbe, biti dobar student
Što podrazumijeva učenje čitanja
Treba znati da spremnost za čitanje podrazumijeva da dijete poznaje govorni jezik da bi razumjelo poruku teksta, da zna rastavljati riječi na sastavne dijelove (glasove i slogove), da poznaje vezu između glasova i slova, da treba svladati orijentaciju u prostoru i praćenje slijeda lijevo – desno i gore – dolje te znati da je pisana riječ znak za izgovorenu riječ i da ima isto značenje, a na kraju i da treba razumjeti pisanu poruku.
Disleksija je teškoća, a ne bolest
Kao mogući uzroci disleksije navode se nasljedni čimbenici, trauma, cerebralna disfunkcija, nedovoljno razvijena dominacija hemisfere (anomalije u lateralizaciji), periferna organska i funkcionalna oštećenja, smetnje s vidom ili sluhom, smetnje u auditivnoj (slušnoj), virtualnoj (zamišljajnoj) i kinestetskoj (osjetilnoj) percepciji te smetnje u motorici.
Simptomi disleksije:
- teškoće pri čitanju – slovkanje, nepovezivanje riječi;
- teškoće u pronalaženju primjerenog značenja riječi;
- teškoće u razumijevanju teksta;
- teškoće pri upotrebi zamjenica i priložnih oznaka;
- zabune u orijentaciji lijevo – desno ili gore – dolje;
- teškoće u orijentaciji jučer – danas – sutra i teškoće u orijentaciji po satu;
- pogrešno ponavljanje onoga što se čuje;
- teškoće u matematici vezane uz nizove brojeva ili redoslijed matematičkih operacija.
Osim toga, disleksičare zbunjuju i međusobno slični brojevi: 7-1, 5-3, 8-4, 6-9, 2-3, a kod dvoznamenkastih to su 23-32, 45-54, 36-63, 71-17 i tako dalje. Teškoće im također zadaju i matematički simboli za četiri računske operacije: plus (+), minus (-), množenje (X) i dijeljenje (/).
Unatoč navedenim teškoćama, svakako je važno napomenuti da osobe s disleksijom imaju i jake strane, koje nerijetko ostaju neprepoznate:
- jak predodžbeni kapacitet;
- originalnost i kreativnost;
- dobar vizualni kapacitet (mogućnost da prepoznaju i upamte slike, dijagrame, prikaze...);
- dobar kapacitet globalnoga razumijevanja i zahvaćanja (prepoznavanje cjelina, shvaćanje biti i izdvajanje bitnog kod velike količine informacija);
- intuitivan način donošenja odluka;
- „umjetnički” način mišljenja.
Kako pomoći studentu disleksičaru
Da bi bilo tako, poželjno je sljedeće:
- dopustiti audio-snimanje predavanja bez dodatnog posebnog odobrenja, s tim da snimke mogu koristiti isključivo za vlastite potrebe (u tom slučaju student bi unaprijed trebao obavijestiti profesora o korištenju opreme za snimanje);
- profesor bi trebao omogućiti da materijal za aktualno predavanje studentu s disleksijom bude dostupan prije samoga predavanja (npr. putem interneta, e-maila ili tiskanih materijala);
- unaprijed dostupan popis tema, cjelina i sadržaja svake cjeline predavanja olakšava praćenje nastave svim studentima, a posebno onima koji pate od disleksije;
- prezentacije – ne smiju sadržavati previše teksta, korisno je upotrijebiti pozadinu i boju teksta koja prezentaciju čini lako čitljivom i stvara jasan kontrast (npr. svijetla pozadina i tamna slova);
- koristiti dijagrame i mentalne mape uz tekst kad god je to moguće;
- u svim materijalima razmak između redova trebao bi biti 1,5 ili dvostruki, a cjeline razlomljene na manje podnaslove;
- koristiti „jednostavna“ slova kao što su Arial ili Comic Sans;
- posebno paziti na vrstu slova koja nisu odgovarajuća za neke ispise i simbole (npr. ako je riječ o kemiji, matematici ili nekim drugim područjima, u pitanju su sličnosti između 1, i , I, l), odnosno koristiti drugu vrstu slova (npr. Book Antiqua) ili odijeliti simbole podebljanom izvedbom te tako izbjeći miješanje i zamjenu simbola;
- tekst poravnati samo s lijeve strane jer omogućava lakše snalaženje i praćenje reda;
- posebno ispisati nove stručne termine (npr. na ploči, u posebnom dodatku uz prezentaciju ili predavanje, na materijalima za umnažanje i slično);
- u materijalima za vježbanje ili rješavanje zadataka jasno odijeliti upute i poredati ih redom kojim se očekuje da student izvodi taj zadatak ili vježbu, a sa svrhom lakšega praćenja.
mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, Logoped – terapija glasa i govora,
Belostenčeva 3, T: 01/4666 222, M: 091/3219 777