EKSTREMIZAM: zašto zagovornici lošije prolaze na testovima kognitivnih sposobnosti?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu proveli su novo istraživanje - vjeruju kako su zagovornici ekstremističkih stavova često manje vješti u izvršavanju kompleksnijih mentalnih zadataka

Neovisno o kojem tipu ekstremizma je riječ, posljedice su često opasne. Radikalni stavovi, bilo da je riječ o političkom ili religijskom aspektu, često idu ruku pod ruku s nasiljem. Kako bi zagovornici takvih stavova „proširili“ svoju poruku što većem broju ljudi, okreću se nasilnim metodama. Upravo takvi pokreti rezultirali su nekim od najbrojnijih gubitaka ljudskih života tijekom povijesti. Jedini način kako spriječiti pogubne posljedice je prevencija bilo kakvog oblika ekstremističkog nasilja.
 
Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu proveli su novo istraživanje - vjeruju kako su zagovornici ekstremističkih stavova često manje vješti u izvršavanju kompleksnijih mentalnih zadataka. Smatraju kako bi testovi kognitivnih sposobnosti mogli poslužiti za predviđanje osoba kod kojih postoji opasnost od radikalizacije stavova. Studija je objavljena u časopisu Philosophical Transactions of the Royal Society B.
 
Za potrebe provođenja studije, znanstvenici su uključili 334 osobe s područja SAD-a te ih uputili na rješavanje brojnih testova osobnosti i kognitivnih sposobnosti. Dosad su provođene studije tog tipa, no nijedna nije bila do te mjere detaljna kao ova, koja je imala 37 zadataka kognitivnih sposobnosti i 22 testa osobnosti.
 
Test osobnosti dao je uvid u vjerovanja i osobine svakog od pristupnika istraživanju, poput sklonosti dogmatizmu (sklonosti ka ukorijenjenim stavovima koje se odbija mijenjati) i konzervativizmu. S druge strane, test kognitivnih sposobnosti procjenjivao je mentalne sposobnosti svakog pristupnika u rješavanju različitih oblika zadataka kognitivnih sposobnosti.
 
Nakon što su analizirani podaci, znanstvenici su otkrili nekoliko interesantnih korelacija. Osobe sličnih političkih, vjerskih i ostalih uvjerenja dijelile su i slične psihološke obrasce. To upućuje da sposobnost rješavanja kognitivnih zadataka može biti direktno povezana s ideološkim uvjerenjima i stavovima. Preciznije, oni koji su imali visoko konzervativne stavove i stavove nacionalističkog predznaka bili su daleko oprezniji u svom pristupu i uglavnom su imali lošije rezultate u kompleksnijim mentalnim zadacima. Pristupnici skloni dogmatizmu bili su daleko impulzivniji, a pružene dokaze su sporije prihvaćali. Vjerojatno takvo ponašanje objašnjava zašto osobe sklone dogmatizmu uglavnom odbijaju popustiti u vlastitim stavovima povezanima sa svojim ideološkim uvjerenjima.
 
Članovi skupina koje su radikalizirane do te mjere da opravdavaju nasilje, uglavnom su imali lošije rezultate u nizu kognitivnih zadataka. Uzrok tome je što su kod takvih osoba uglavnom impulzivne sklonosti više zastupljene od strateških.
 
Ovo istraživanje upućuje na činjenicu da ljudi sličnih ideoloških uvjerenja često imaju slične kognitivne sposobnosti i osobnosti, što pogotovo vrijedi za osobe sklone ekstremističkim stavovima. Ono što istraživanje nije uspjelo razjasniti je činjenica jesu li takvi stavovi posljedica nekog životnog aspekta ili pak određeni ljudi imaju predispoziciju za razvoj ekstremističkih stavova. No, znanstvenici naglašavaju kako smanjena sposobnost strateškog donošenja odluka vrlo vjerojatno vodi do razvoja esktremističkih ideoloških stavova.
 
Cilj ovog istraživanja bio je razumjeti proces radikalizacije društva i prevenirati bilo kakav oblik nasilja kako bi se ekstremistički stavovi mogli pozitivnije usmjeravati.

Izvor: www.iflscience.com
 

Datum objave članka: 24. 2. 2021.
izdvojeni proizvodi