GENSKA TERAPIJA: može vratiti vid nakon moždanog udara

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Istraživački tim otkrio je način kako koristiti gensku terapiju da bi se glija stanice pretvorile u neurone te na taj način obnovila vidna funkcija i ujedno dala nada u obnovu motoričkih funkcija

U većini slučajeva moždani udar događa se zbog začepljenja arterije u mozgu, uslijed čega prestaje protok krvi kroz pripadajuće živčano tkiva i ono odumire. Zbog smještaja glavnih arterija u mozgu, moždani udar obično utječe na motoričke funkcije, a u određenim slučajevima i na vid uzrokujući njegovo slabljenje ili potpuni gubitak.

Istraživački tim, kojeg je vodio Alexanderom Chubykinijem, izvanrednim profesorom bioloških znanosti na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu Sveučilišta Purdue u Indijani, u suradnji s timom Gong Chena sa Sveučilišta Jinan u Kini, otkrio je način kako koristiti gensku terapiju da bi se glija stanice pretvorile u neurone te na taj način obnovila vidna funkcija i ujedno dala nada u obnovu motoričkih funkcija.

Neuroni se ne regeneriraju, što znači da jednom oštećeni ostaju zauvijek oštećeni. Mozak ponekad uspijeva preusmjeriti živčane putove kako bi obnovio dio vidne funkcije nakon moždanog udara, međutim taj proces je spor, slabo učinkovit, a za neke pacijente i neostvariv. Dok se terapija matičnim stanicama, koja može pomoći, oslanja na imunosno poklapanje, što je komplicirano i vrlo teško, nova genska terapija, prikazana na životinjskom modelu miša, puno je učinkovitija i obećava dobre rezultate.

„Izravno reprogramiramo lokalne glija stanice u neurone“, rekao je Chubykin. „Na taj način ne moramo implantirati nove stanice čime izbjegavamo imunogeno odbacivanje. Ovaj postupak je lakši za izvođenje od terapije matičnim stanicama i uzrokuje manje štete na mozgu. Na ovaj način pomažemo mozgu da liječi samog sebe. Uočavamo stvaranje veza između starih neurona i novoreprogramiranih neurona, prateći pritom kako se mišu vraća funkcija vida.“

Ovo Chubykinovo istraživanje je posebno važno jer je funkciju vida lakše precizno izmjeriti nego motoričke funkcije. Koristeći tehnike koje uključuju optičko snimanje u živih miševa s ciljem praćenja razvoja i sazrijevanja novoreprogramiranih neurona, mjeri se funkcija vida tijekom tjedana. Usavršavanje i razumijevanje ove tehnike moglo bi dovesti do razvoja sličnih tehnika koje bi ponovo uspostavile motoričke funkcije. Ovo istraživanje premošćuje jaz u razumijevanju osnovne interpretacije neurona i funkcije organa.

Izvor: www.sciencedaily.com

Datum objave članka: 13. 10. 2021.
izdvojeni proizvodi