HRANA I POSPANOST: utjecaj kvalitete hrane koju jedemo na stanje organizma
Australski znanstvenici dokazali su kako visok unos zasićenih masnih kiselina i ugljikohidrata povećava rizik od dnevne pospanosti, dok je proteini potencijalno mogu smanjiti
Promjenom nutrijenata u prehrani tako da je količina unesenih kalorija jednaka u oba slučaja, željelo se upozoriti na međuovisnost makronutrijenata i dnevne pospanosti. Studija je bazirana na studiji iz 2010. godine, kada je 1590 Australaca starosne dobi između 18 i 90 godina trebalo dati informaciju o dnevnom unosu hrane, odnosno o tome koliko i koju vrstu hrane konzumiraju.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nutrients, a dio je većeg istraživanja navika na području Adelaide (engl. North West Adelaide Health Study, NWAHS). Cjelokupno istraživanje uključuje 4033 sudionika starosne dobi od 18 do 90 godina u razdoblju od 1999. do 2018.
Jedna od spoznaja je kako ljudi u prosjeku unose količinu kalorija koja je preporučena za njihovu starosnu dob i masu. Otkriveno je da se pospanost javljala u osoba čiji je unos ugljikohidrata i zasićenih masti bio povećan, a proteina smanjen. Upravo je to dokaz o poveznici između ishrane i stanja organizma, točnije spavanja. Takva spoznaja od velike je važnosti i za pojedine poslove, poput vozača kamiona. Veoma je važno da ljudi osvijeste koju hranu jedu i kako ona utječe na njihov organizam da bi se svi potencijalni nesretni slučajevi sveli na najmanju moguću mjeru.
Prema The Sleep Foundationu, 29 posto Australaca ima propuste na poslu koji su u direktnoj vezi s pospanošću. Upravo je takvo stanje povezano s velikim brojem rizika od ozljeda na poslu do kardiovaskularnih problema.
Također je otkriveno kako je povećan unos proteina obrnuto proporcionalan pretjeranoj dnevnoj pospanosti, iako je potrebno provesti dodatne studije koje bi se bavile isključivo tim pitanjem da bi se dobila jednoznačna konstatacija.
Zaključak istraživanja je da bi ljudi trebali smanjiti dnevni unos zasićenih masti i ugljikohidrata, dok bi trebali povećati unos proteina radi vlastitoga zdravlja. Ne samo da tako smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, nego se i raspoloženje generalno popravlja.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nutrients, a dio je većeg istraživanja navika na području Adelaide (engl. North West Adelaide Health Study, NWAHS). Cjelokupno istraživanje uključuje 4033 sudionika starosne dobi od 18 do 90 godina u razdoblju od 1999. do 2018.
Jedna od spoznaja je kako ljudi u prosjeku unose količinu kalorija koja je preporučena za njihovu starosnu dob i masu. Otkriveno je da se pospanost javljala u osoba čiji je unos ugljikohidrata i zasićenih masti bio povećan, a proteina smanjen. Upravo je to dokaz o poveznici između ishrane i stanja organizma, točnije spavanja. Takva spoznaja od velike je važnosti i za pojedine poslove, poput vozača kamiona. Veoma je važno da ljudi osvijeste koju hranu jedu i kako ona utječe na njihov organizam da bi se svi potencijalni nesretni slučajevi sveli na najmanju moguću mjeru.
Prema The Sleep Foundationu, 29 posto Australaca ima propuste na poslu koji su u direktnoj vezi s pospanošću. Upravo je takvo stanje povezano s velikim brojem rizika od ozljeda na poslu do kardiovaskularnih problema.
Također je otkriveno kako je povećan unos proteina obrnuto proporcionalan pretjeranoj dnevnoj pospanosti, iako je potrebno provesti dodatne studije koje bi se bavile isključivo tim pitanjem da bi se dobila jednoznačna konstatacija.
Zaključak istraživanja je da bi ljudi trebali smanjiti dnevni unos zasićenih masti i ugljikohidrata, dok bi trebali povećati unos proteina radi vlastitoga zdravlja. Ne samo da tako smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, nego se i raspoloženje generalno popravlja.
Izvor: http://theleadsouthaustralia.com
Datum objave članka: 13. 11. 2019.
