Antikandida dijeta

Mnoge vrste kvasnih gljivica fiziološki nastanjuju probavni sustav i rodnicu, no pod određenim okolnostima mogu postati patogene te dovesti do zdravstvenih problema. 

U normalnim okolnostima, kontrolu nad kvasnim gljivicama održavaju bakterije fiziološke crijevne flore, uravnotežena pH vrijednost i imunosni sustav. Međutim, suvremeni stil života, brza hrana, pretjeran unos šećera i brašna, stres, učestalo propisivanje antibiotika, kontracepcijske pilule i drugi lijekovi mogu dovesti do neravnoteže crijevne flore (disbioza), uz smanjivanje broja korisnih i prekomjerno razmnožavanje loših mikroorganizama, uključujući gljivice. Najčešća je infekcija gljivicom Candida albicans koja napada kožu i nokte te oralnu, vaginalnu, urinarnu i analnu sluznicu, a može napasti i sluznicu bronha i pluća.

Parazitski oblik kandide u organizmu izlučuje otpadne tvari koje opterećuju jetru i cijelo tijelo. Tako, primjerice, kandida može proizvesti vrstu lažnog estrogena koji tijelu signalizira da ga ima dovoljno, što narušava njegovu prirodnu sintezu i može dovesti do poremećaja menstruacijskog ciklusa. Ako joj je pristupačan šećer, gljivica može proizvesti etanol i acetaldehid, koji se zamjećuje u neugodnom zadahu iz usta, a može prouzročiti i probleme s koncentracijom, izazvati kronični umor, česte glavobolje, psihičku nestabilnost, promjene raspoloženja te izraženiji PMS.

Problem infekcije kandidom može riješiti radikalna promjena načina prehrane uz nekoliko mjeseci stroge dijete.

S obzirom na to da znamo da se gljivice hrane šećerima, najvažnije je ograničiti unos ugljikohidrata, stoga dijetu karakterizira prehrana siromašna ugljikohidratima, ali bogata prirodnim mastima (LCHF - low carb high fat) i malo stroži izbor namirnica. No, to nije dijeta koja ograničava količinu hrane nego samo vrstu. Drugim riječima, ne radi se o odricanju nego o mudrom biranju, što znači da treba jesti kad se osjeća glad i onoliko koliko je potrebno da se osoba zasiti.

Obrok treba biti sastavljen prema LCHF principima, što znači da se sastoji od proteinskog dijela (meso, riba ili jaja) s prilogom od povrća (pečeno, kuhano, prženo, dinstano ili s roštilja), uz masnoću u kojoj se pripremala hrana, ili uz umak napravljen od maslaca, žumanjaka, maslinova ili začinskog bilja te salata od sirovog povrća (sirovo povrće uz svaki obrok pomaže čišćenju organizma od nametnika). Obroke treba osmisliti tako da budu raznovrsni i da se ne ponavljaju nekoliko dana zaredom. 

Antikandida program ne smiju provoditi trudnice i dojilje. Ako osoba na ovoj dijeti mršavi, a inače nema višak kilograma, u prehranu treba uključiti više ugljikohidrata iz korjenastog povrća (čičoka, batat, koraba, cikla, mrkva, pastrnjak, repa i slično).

OBVEZNE NAMIRNICE

• češnjak - obvezno uz svaki obrok, jer, među ostalim, djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica, jača imunitet i pomaže razvoj korisnih bakterija u crijevima
• domaći kefir (po mogućnosti od domaćega kravljeg ili kozjeg mlijeka) - uzimati nekoliko puta tijekom dana po jednu šalicu. Pomaže izgradnji normalne i zdrave crijevne flore. Uputno je započeti s manjom količinom te je postupno povećavati kako bi se korisnim bakterijama dalo vremena da koloniziraju (nasele) crijeva.
• hladno prešano kokosovo ulje - početi s jednom žličicom na dan te postupno povećavati dozu na dvije do četiri žlice dnevno. Kaprilična i laurinska kiselina iz kokosova ulja djeluju antifungalno (protiv gljivica).
• juha od kostiju - obvezna je jer potpomaže regeneraciju stanica crijevne stijenke
• domaći kiseli kupus - ne kupovni jer je pasteriziran, zbog čega su u njemu uništeni korisni laktobacili
• maslinovo ulje, limun, luk, kurkuma, đumbir, kajenski papar - koristiti što češće.

IZBACITI IZ PREHRANE

• sve žitarice i brašno žitarica - pšenicu, raž, ječam, pir, zob, proso, rižu, kukuruz, heljdu, amarant, kvinoju
• sve mahunarke (grahorice) - grah, slanutak, leću, soju, grašak i bob
• tjesteninu, kruh, peciva, pizzu, kroasane, krafne i sve druge pekarske proizvode od brašna žitarica
• kus-kus, bulgur, palentu, kokice, rižine kekse
• pahuljice, cornflakes, müsle, žitne/zobene kaše, griz, čokolino...
• krumpir, čips i pržene krumpire
• šećer i proizvode koji ga sadrže - slatkiše, kolače, kekse, peciva, biskvite, čokoladu, marmeladu, industrijske deserte, puding, čokoladni namaz...
• prirodne zaslađivače - javorov sirup, sirup agave, ječmeni i rižin slad, smeđi šećer
• umjetne zaslađivače, aspartam i druge
• industrijske kupovne sokove i sve zaslađene napitke te voćne jogurte
• margarin i industrijska ulja - kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom "jestivo ulje"
• kupovne suhomesnate proizvode - hrenovke, kobasice, salame, paštete te one koji sadrže glutaminate, razne kemikalije i šećere
• industrijske prerađevine, jer su pune šećera, pšeničnog brašna, margarina, aditiva - kupovnu majonezu, kečap, dressing za salate, mješavine začina, hranu iz vrećice, hranu u tubi, konzervi, tetrapaku i sl.
• sva alkoholna pića i ocat
• voće - sve vrste svježega i suhog voća
• mlijeko i mliječne proizvode, osim maslaca, domaćeg kefira i domaćeg jogurta
• gljive, kvasac, kikiriki
• alkohol i ocat, kavu i crni čaj
• FODMAP ugljikohidrate (lančani fermentabilni ugljikohidrati) ako ih osoba ne podnosi.

MOŽE SE JESTI

• meso i perad - najbolje je meso životinja koje slobodno pasu, domaćih kokoši i divljači; ne uklanjati masnoću s mesa i kožu s piletine
• riba i druga hrana iz mora - rakovi, škampi, školjke, alge; češće jesti plavu ribu zbog omega-3 masnih kiselina
• jaja - najbolje domaća, ekološka ili jaja domaćih kokoši
• iznutrice
• povrće koje raste iznad zemlje, po mogućnosti iz ekološkog uzgoja - sve vrste kupusa, brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, mišancija, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, patlidžan, masline, endivija, matovilac, radič, rukola, krastavci, rajčica, paprika, koromač, celer, tikva (bundeva)
• korjenasto povrće sirovo (ne kuhano) i naribano na salatu - čičoka, cikla, mrkva, repa, crna rotkva, koraba, rotkvica
• lukovičasto povrće - luk, mladi luk, ljutika, češnjak, poriluk
• avokado, limun
• đumbir, kurkuma, čisto začinsko bilje bez aditiva
• masti životinjskoga podrijetla - maslac, svinjska, pileća, pačja, guščja i goveđa mast
• hladno prešana ulja - maslinovo i kokosovo
• suho meso, slanina/panceta, pršut, čvarci, krvavice i kobasice - samo domaće proizvodnje, bez dodanih nitrita, glutamata i drugih opasnih kemikalija
• laktofermentirane namirnice - kefir, jogurt i kiseli kupus iz domaće proizvodnje
• juha - od kostiju, mesna, kokošja, riblja, povrtna; hladetina
• domaća majoneza i umaci napravljeni od hladno prešanog maslinova ulja, maslaca, domaćih jaja i začinskog bilja
• orašasti plodovi - orasi, bademi, lješnjaci, makadamia, brazilski orah, pekan, indijski oraščić (ne kikiriki) / sjemenke - od buče, suncokreta, lana, sezama i konoplje. Mljeveni orašasti plodovi i sjemenke mogu se koristiti umjesto brašna za kruh i razna peciva, a od njih se mogu raditi i maslac i razni namazi.
• kokosovo brašno, ribani kokos, kokosovo mlijeko, kokosovo vrhnje
• nezaslađeni kakao prah, psyllium prašak ili ljuspice (za peciva i različite vrste kruha), stevia
• voda, biljni čajevi, topla i hladna limunada.

DODACI PREHRANI I BILJNI PRIPRAVCI 

• vlakna za čišćenje crijeva - dvije žlice svježe samljevenih sjemenki lana ili jedna žlica ljuskica psyllium sjemenki s barem tri decilitra vode; samljevene u prašak koriste se kao dodatak bezglutenskom kruhu i pecivima za bolju gustoću tijesta
• antifungalni pripravak - npr. ekstrakt sjemenki grejpa, ulje origana ili čaj Pau D"Arco; odabrati jedan pripravak i ne koristiti ga dulje vremena nego radije izmjenjivati pripravke
• probiotici (u kapsulama) - uzimati ih tjedan dana nakon početka dijete kako bi se potpomoglo stvaranje zdrave crijevne flore; birati vrste koje imaju puno različitih sojeva bakterija
• pripravak za jačanje imuniteta - npr. fermentirano ulje jetre bakalara.

Borba protiv kandide mora se odvijati paralelno na više, podjednako važnih, frontova:

• izgladnjivanje gljivice - uskraćivanjem hrane, to jest dijetalnim režimom prehrane s minimalnim unosom ugljikohidrata
• istrebljivanje gljivice - pomoću antifungalnih pripravaka
• formiranje zdrave crijevne flore - pomoću hrane bogate probiotičkim bakterijama (domaći kefir i domaći kiseli kupus) i uzimanjem višesojnih probiotika u kapsulama
• pomoć oporavku crijevne stijenke - pomoću juhe od kostiju
• jačanje imuniteta - pomoću hrane obogaćene češnjakom i uzimanjem, po potrebi, dodatnog preparata.

Liječnici uglavnom preporučuju dijetu koja isključuje šećere i bijelo brašno, ali s obzirom da i dalje sadrži brašno cjelovitih žitarica, rižu i slično, nije djelotvorna jer se sve žitarice sastoje od škroba, to jest čiste glukoze. 

Nakon završetka dijete i provedenih testova, potrebno je pojedine namirnice (voće i mliječne proizvode) pomalo vraćati u prehranu, razmisliti o vraćanju u prehranu mahunarki i žitarica, dok šećer i bijelo brašno svakako treba trajno izbaciti.

Eliminacija kandide može rezultirati pojavom simptoma pod nazivom die-off reakcija. Naime, stanice kvasnih gljivica nakon odumiranja otpuštaju metaboličke nusprodukte, a sama kandida i brojne toksine, među ostalim etanol i acetaldehid, pa dolazi do preopterećenosti jetre uslijed pojačanih metaboličkih zahtjeva.

Simptomi mogu biti: mučnina, glavobolja, umor, vrtoglavica, nadutost, zatvor ili proljev, bol u zglobovima ili mišićima, povećan broj otkucaja srca, hladne ruke i noge, znojenje, groznica, pucanje kože, opetovane infekcije rodnice, prostate ili sinusa. Iako ponekad mogu i potrajati, simptomi najčešće nestaju unutar tjedan.

Kako bi se ubrzalo izbacivanje toksina ili usporila sama reakcija, potrebno je:

• uzimati mlijeko čička (Sylibum marianum) kao pomoć jetrima
• smanjiti ili privremeno prekinuti uzimanje antifungalnih pripravaka. S obzirom da oni uništavaju stijenku kandida stanica, pri čemu se otpuštaju mnogi toksini, njihovom redukcijom ili privremenim ukidanjem smanjuje se količina oslobođenih toksina. No, čim se osoba počne bolje osjećati, može se povećati doza, odnosno ponovno početi s uzimanjem.
• smanjiti dozu probiotika - manje je vjerojatno da upravo probiotici uzrokuju die-off reakciju, ali ako su simptomi jaki, privremeno smanjivanje doze može pomoći
• konzumirati više vode, jer ona potpomaže izlučivanje oslobođenih toksina iz tijela
• usporiti tempo i što više se odmarati - stres može oslabiti nadbubrežne žlijezde i smanjiti sposobnost tijela da se bori protiv patogena
• uzimati 1000 mg na dan vitamina C - može ojačati imunitet i nadbubrežne žlijezde
• provoditi razne oblike detoksikacije - na primjer u formi saune, suhog četkanja i slično, jer potiču optok krvi i limfe i samim time izlučivanje štetnih tvari.