Bobičasto (šumsko) voće - prirodan izvor zdravlja

Kako nam svako godišnje doba nudi obilje ukusnih i zdravih plodova, ​možemo reći da u prevenciji i očuvanju zdravlja na raspolaganju imamo bogatu riznicu plodova iz prirode. Ovo bogatstvo najbolje je opisao prirodni liječnik dr. Schierbaum rečenicom: "Sve kemijske tvornice svijeta ne rade tako točno i savršeno kao jedna mala biljka".

Ljetna sezona donosi nam obilje bobičastog (šumskog) voća dozrelog na toplom ljetnom suncu: borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz i brusnice. Te biljke rastu samoniklo, kao šumsko voće, ali i kao kultivirane, pitome vrste uzgojene u vrtovima ili na plantažama. Njihovi sočni, mekani i ukusni plodovi odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima.

Bobičasto voće bogato je biljnim fenolima, osobito flavonoidima koji imaju jaka antioksidativna svojstva, a ujedno su i pigmenti od kojih potječe boja tih plodova i njihov karakterističan okus.

Flavonoidi na neki način igraju ulogu u imunosnom sustavu biljke i pomažu da dozrije na suncu, a ne "izgori", a svakako imaju i pozitivan učinak na naše zdravlje. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima (vitamin C, vitamin E i provitamin A) koji povećavaju njihov učinak, vežu slobodne radikale i na taj način čuvaju integritet stanice. Najviše takvih flavonoida, među kojima je i antikarcenogeni kvercetin, sadrže pokožice ribiza, borovnice i crnoga grožđa.

Konzumacija bobičastog voća savjetuje se:

• za jačanje imunosnog sustava
• kod slabokrvnosti i umora
• za ublažavanje simptoma alergije
• osobama koje su sklone čestim upalama
• za smanjenje rizika od nastajanja nekih vrsta karcinoma, osobito želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća
• osobama  prekomjernom tjelesnom težinom jer je niskokalorično, a bogato biološki vrijednim tvarima važnim za regulaciju metabolizma.

Bobice je najbolje konzumirati baš onakve kakve ih nalazimo u prirodi - svježe i bez dodatka industrijskog šećera.

• Više flavonoida u prehrani može biti učinkovit način pomoći u kontroli visokog krvnog tlaka. Najmanje pet podvrsta flavonoida ima dokaziv učinak na snižavanje visokog krvnog tlaka, prema pregledu objavljenom 2015. godine.
• Favonoidi koji se nalaze u čaju, kavi i soji mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanog ili moždanog udara. Jedna studija objavljena u Journal of Translational Medicine otkrila je da su ljudi koji su konzumirali više flavonoida u prehrani imali manji rizik od kardiovaskularnih događaja. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se dokazala kardiovaskularna korist flavonoida.
• Prehrana bogata flavonoidima također može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2. Rezultati meta-analize provedene 2018. sugeriraju da je visok unos prehrambenih flavonoida povezan s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dokazala učinkovitost flavonoida kao regulatora šećera u krvi.
• Protuupalni i antioksidativni učinci flavonoida također su potaknuli istraživače na proučavanje njihova potencijala kao lijekova protiv raka. Istraživanje je pokazalo da određeni flavonoidi mogu pomoći u zaustavljanju množenja stanica raka. Ipak, potrebno je više studija kako bi se potvrdilo mogu li se flavonoidi koristiti kao učinkovita terapija raka.

Borovnica (Vaccinium myrtillus) sadrži flavonoid antocijan od kojeg potječe modro plava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, sadrže i tanine, jabučnu i limunsku kiselinu. List sadrži arbutin koji pomaže brzom zarastanju rana.

U terapijske svrhe koriste se svježe i sušene bobice, sok i ekstrakt biljke s 25 posto flavonoida, te sušeni list kao čajna mješavina.

Biološki aktivne tvari borovnice:

• imaju povoljan učinak na lošu cirkulaciju, osobito kod proširenih vena te bolova i žarenja u nogama - ekstrakt borovnice povećava elastičnost i čvrstoću kapilara i poboljšava mikrocirkulaciju, pa se savjetuju, primjerice, osobama oboljelima od šećerne bolesti
• klinička ispitivanja talijanskih znanstvenika potvrdila su da utječu na poboljšanje vida (poboljšava prokrvljenost mrežnice) i usporavaju degenerativne procese na oku, poput katarakte (sive mrene)
• dokazana je i njihova djelotvornost kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela
• sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik.

Crvene bobice brusnice (Vaccinium vitisidaea) najbogatije su antiokidansima, prije svega flavonoidom zvanim proantocijanidin, vitaminima A i C te tvarima s P-vitaminskim djelovanjem.

Vitamin P ili rutin poznat je po tome što popravlja prokrvljenost i kapilarnu cirkulaciju.

Uz to, bobice sadrže jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine. U sjemenkama ima oko 30 posto masnog ulja koje sadrži linolnu i linolensku kiselinu.

Sok od bobica brusnice

• savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama mokraćnog sustava, jer pomaže u očuvanju optimalne pH vrijednosti mokraće. Nakon kure od tri tjedna, znatno se smanjuje mogućnost recidiva upale. Tijekom konzumacije u organizmu se izlučuje hipurna kiselina, koja sprječava razmnožavanje bakterija uzročnika infekcije, kao i pričvršćivanje bakterija na površinske stanice sluznice mokraćnog sustava. Ujedno skraćuje trajanje upale, ublažava bolove, osjećaj žarenja i druge simptome.
• preporučuje se i osobama koje pate od inkontinencije ili nose kateter, nakon operativnog zahvata na mokraćnom mjehuru, u slučaju povećanja i upale prostate te kod svih slučajeva gdje postoji povećan rizik za razvoj infekcije mokraćnog sustava
• savjetuje se i tijekom trudnoće.

Dakle, brusnica djeluje kao prirodni antibiotik, osobito kod infekcija izazvanih bakterijom E. colli, a novija istraživanja pokazuju da aktivne tvari iz brusnice djeluju i na uništenje bakterije Helicobacter pylori, koja je najvažniji uzročnik čira na želucu.

Listovi brusnice bogati su glikozidima, koji djeluju povoljno u terapiji kronične upale mjehura i mokraćnih putova. Čaj od listova brusnice (Folium vitis ideae) koristi se kao pomoć kod reume i gihta, jer pomaže u normalizaciji razine mokraćne kiseline u krvi. Savjetuje se tri tjedna piti tri šalice na dan, a potom načiniti stanku.

Šumska jagoda (Fragaria vesca) je zeljasta trajnica koja se posebno izdvaja mirisom, bojom i okusom. To je omiljeno šumsko voće pastira, planinara, izletnika i drugih ljubitelja prirode. 

Jagoda obiluje vitaminom C (ovisno o vremenskim prilikama, u 100 grama ga ima oko 60 mg), ali i nekim od vitamina B skupine (B1, B2, B6) te ima nešto folne kiseline i vitamina E. Od minerala ima najviše kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima.

U terapijske svrhe koriste se plod, list i korijen biljke.

Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči. 

Korijenje i listovi jagode koriste se za grgljanje, zaustavljanje proljeva, kod upale sluznice želuca, ali i kao blagi diuretik u čajnim mješavinama. 

Pitome jagode, koje sadrže 37 kcal na 100 grama, pored vitamina C sadrže mnogo kalija i mangana, koji je važan za rast, metabolizam i živčani sustav. Najukusnije su svježe, a zamrzavanjem gube dio arome jer u tom slučaju popucaju stanične stijenke. Njihov okus odlično se slaže s mliječnim proizvodima kao što su jogurt, mlijeko, vrhnje ili sladoled.

Zreli plodovi maline (Rubus idaeus) sadrže limunsku i jabučnu kiselinu, tanine, pektin te minerale kalij, kalcij, fosfor i željezo. Listovi maline sadrže vitamine A i C. 

U ljekovite svrhe koriste se i plod i list maline.

Čaj od listova maline koristi se zajedno s listovima kupine i jagode kao adstringens kod vodenaste stolice, upale sluznice crijeva, za čišćenje krvi i zaustavljanje krvarenja. Savjetuje se i kod kožnih osipa te suhog i nadražajnog kašlja.

Malinov sirup ili čisti nerazrijeđeni sok od maline savjetuje se kod povišene tjelesne temperature i groznice, primjerice kod infektivnih bolesti, pa je osobito omiljen kod djece. Naime, niti jedan drugi voćni sok nema tako uravnotežen stupanj kiseline, slatkoće, mineralnih tvari i koloidnih struktura kao sok od maline.

Malinov ocat, koji se priprema iz jednog dijela malinova sirupa i dva dijela vinskog octa, odlično je sredstvo za grgljanje u slučaju upale grla.

Malina je, kao i borovnica, prikladna za dijetalnu prehranu osoba oboljelih od šećerne bolesti, kao i onih sklonih upali sluznice želuca (gastritis).

Kupina (Rubus fruticosus) je toliko široko rasprostranjena, da je samo u Europi poznato nekoliko stotina vrsta. Kao i malina, kupina se najviše uzgaja u vrtovima, ali najmirisniji plodovi s karakterističnom aromom rastu kao samonikli grmovi u prirodi, najčešće u šumi. Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi, listovi i korijen.

Plod kupine sadrži minerale (najviše ima željeza, kalija, kalcija, fosfora i magnezija) i vitamine (najviše vitamina C i karotena, tj. provitamina A). Zreli plodovi koriste se u pučkoj medicini kao dobro sredstvo za jačanje želuca, a budući da djeluju umirujuće, savjetuju se onima koji pate od nesanice.

Čaj od kupinova lišća bogat je taninima zbog čega se koristi kod proljeva, upalnih bolesti crijeva, kožnih osipa i krvarenja kod bolesti probavnih organa. Budući da tanini iz lišća kupine djeluju vazokonstriktorno (stišću krvne žile), čaj se savjetuje i kod upale grla i glasnica te promuklosti, a pospješuje i izbacivanje sluzi (ekspektorans).

Osušen i sitno izrezan korijen kupine, pripremljen kao čaj, djelotvoran je kod otoka (edema) bilo kojeg uzroka.

Kao vrsta, crni ribiz (Ribes nigrum) najčešće se koristi u narodnoj medicini. Ovisno o sorti, bobice mogu biti žute ili crvene boje.

Plod crnog ribiza

Zreli plodovi sadrže biološki vrijedne tvari, osobito organske kiseline, minerale i vitamine. Crni ribiz najbogatiji je vitaminom C i ima ga oko 200 do 230 mg na 100 grama ploda, što je gotovo dva puta više nego u plodu limuna ili naranče.

Plod sadrži i mnogo vitamina A te neke od vitamina B skupine (B1, B3, B6). Neki autori ističu vrijednost bobica i po tome što sadrže rijetki vitamin J (vitamin za pluća), koji je sličan vitaminu C, pa se bobice savjetuju u sprječavanju i liječenju svih oblika infekcija i upala pluća.

Od minerala ima najviše kalija, kalcija, fosfora, željeza i bakra.

Plodovi crnog ribiza savjetuju se kod iscrpljenosti, za jačanje prirodne otpornosti organizma, kod slabokrvnosti, za poticanje apetita te za ublažavanje želučanih i crijevnih tegoba.

Plod se koristi i prerađen, za izradu soka, kompota, pekmeza i marmelada, a od njega se pravi i ocat, vino i likeri.

List crnog ribiza

List crnog ribiza sadrži organske kiseline, tanin i eterično ulje koje djeluje povoljno na rad bubrega te kod svih pojava reumatskih bolesti i gihta.

Količina vitamina C u svježem bobičastom voću: