Favorit iz košnice

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Dragana Grujić Komadinović dr. med., spec. ginekologije i porodništva  /  Bjanka Matić dipl. biolog

Matična mliječ od davnina se cijeni kao jedan od najboljih životnih eliksira koji ima snagu "zaustaviti godine" i produljiti život

Na spomen košnice, najveći broj ljudi najprije pomisli na med. Međutim, pčele su osmislile još jednu tvar koja ima jače i blagotvornije učinke na zdravlje nego med. To je hrana privilegija "beba" u košnici, ali i kraljice svih pčela, matice - matična mliječ. Milenijsko iskustvo u upotrebi mliječi potvrdilo je da je to tvar na granici hrane i lijeka, kao što su tvrdili još starogrčki liječnici. To je potvrdila i suvremena medicina, utvrđujući korelaciju između načina prehrane i pojedinih bolesti.

Nepravilna i neuravnotežena prehrana može biti uzrok niza bolesti. Kontrolni sustavi ljudskog organizma pomno prate tjelesne potrebe, koje se namiruju hranjivim nutrijentima iz hrane i dodacima prehrani. Ako se redovito ne opskrbljujemo hranjivim nutrijentima, dolazi do neravnoteže koja, ako dovoljno dugo traje, vodi do ozbiljnijih oštećenja tkiva i organa. Zanimljivo je da matica, koja se hrani samo s mliječi, tih problema nema, uspješno obavlja složene poslove u pčelinjem društvu i postiže dug životni i radni vijek.

Adaptogeni - energija iz prirode

Termin funkcionalna hrana, koji odnedavno sve više spominje nutricionistička znanost, u punom smislu te riječi može se primijeniti na matičnu mliječ, jer rijetko koja vrsta hrane u prirodi ima tako presudan učinak na neko živo biće kao što to ima mliječ. U košnici ne određuje samo zdravlje njezinih najmlađih članova, larvi pčela, nego i u koju vrstu pčela će se te larve transformirati. Stoga samo larve budućih matica koriste matičnu mliječ kao majčino mlijeko tijekom svih šest dana larvenog razvoja. Uzimajući to u obzir, kao i činjenicu da matica ima još jednu rijetku privilegiju na planetu - a to je da se majčinim mlijekom hrani kao i odrasla jedinka do kraja života - matičnu mliječ možemo bez problema nazvati superhranom.

Kad se zna njezin biološki smisao, ne čudi što mliječ ima toliko provjerenih i znanstveno dokazanih blagotvornih učinaka na zdravlje. Ti učinci je toliko izdvajaju od drugih vrsta hrane koju najčešće spominjemo u kontekstu zdravlja (da ne kažemo "zdrave hrane"), da su je ruski znanstvenici još u prošlom stoljeću zbog toga svrstali u vrlo rijetku grupu bioloških tvari na planetu - grupu koja je dobila naziv adaptogeni. Kad za neku tvar iz prirode kažemo da je adaptogena, to znači da pomaže čovjeku koji je redovito koristi u prehrani da se adaptira (prilagodi) na nagle promjene u svom okruženju, prije svega da poveća otpornost na stres. To je zaista vrhunac koji se može očekivati od hrane, ali i još jedan dokaz da se za sve zdravstvene probleme čovjeka lijek krije u prirodi.

Još u prošlom stoljeću znanstvenici su otkrili da redovito i kontinuirano unošenje malih doza matične mliječi povećava otpornost na stres

Ljudima koji nisu upućeni u zdravstvene vrijednosti mliječi i u pojam adaptogena vjerojatno će biti lakše spoznati biološke vrijednosti matične mliječi kroz poznatiji i trenutačno popularniji termin funkcionalna hrana. Ako imamo sreću da nam se u jelovniku nađe funkcionalna hrana, to znači da konzumiramo hranu koja potiče i normalizira naše vitalne funkcije: rad živčanog sustava, srca i krvnih žila, imunosnog sustava, probavu, itd. Uz to, mliječ kao adaptogen ima još nekoliko bioloških učinaka. Prvi, a možda i najvažniji je učinak povećanja iskoristivosti hranjivih tvari iz namirnica koje svakodnevno uzimamo. To znači da čovjek koji redovito konzumira matičnu mliječ može, ne mijenjajući prehrambene navike, dobiti puno više energije iz probavnog i metaboličkih procesa. Na tome se temelje svi biološki učinci mliječi u organizmu čovjeka.

Višak energije svaki čovjek će iskoristiti drukčije i na mjestu u organizmu koje je trenutačno najugroženije. To je razlog što mliječ ima toliko različitih blagotvornih učinaka u organizmu, pa pomalo podsjeća na slavnu panaceu. Ali, kako reče Hipokrat, naša hrana i treba biti prvi i jedini pravi lijek.

Hranom protiv stresa

Još u prošlom stoljeću znanstvenici su otkrili da redovito i kontinuirano unošenje malih doza (ne većih od 200 mg dnevno, jer su to već ljekovite doze koje se moraju uzimati pod nadzorom liječnika) matične mliječi ima tendenciju snižavanja izlučivanja kortizola, stresnog hormona, što povećava otpornost na stres. Taj poseban učinak izdvaja mliječ od drugih vrsta funkcionalne hrane koja ga ne pokazuje.

Znanstvena ispitivanja matične mliječi na francuskim klinikama pedesetih godina prošloga stoljeća, prva su pokazala da je ovaj presudan učinak bolesnicima i rekonvalescentima omogućavao brži oporavak i smanjenje rizika od novog obolijevanja.

Temeljita i sveobuhvatna ispitivanja mliječi provela je grupa ruskih znanstvenika sedamdesetih godina prošloga stoljeća, tražeći hranu koja bi pomogla ljudima koji žive i rade u najekstremnijim uvjetima i izloženi su golemim pritiscima vanjske sredine i osobnoga psihičkog doživljaja tog okruženja: astronautima, podmorničarima, radnicima na polovima ili bušotinama, kao i vrhunskim sportašima. Tamošnja akademija znanosti deset je godina ispitivala sve poznate biološke tvari na planetu i zaključila da će matična mliječ najbolje zaštititi živce tih ljudi, vratiti ravnotežu endokrinog i imunosnog sustava i održati im zdravlje, unatoč ekstremno teškim uvjetima u kojima se nalaze. Mliječ je izdržala sve pokuse i dokazala se kao najbolji dodatak svakodnevnoj prehrani. Jer, kad analiziramo njezin sastav, vidimo da sadržava sve što je potrebno za rast, razvoj i normalno funkcioniranje organizma: bjelančevine (gradivni elementi), masti i ugljikohidrate (energetski elementi), vitamine (zaštitne tvari) i obilje raznovrsnih i za čovjeka važnih mineralnih komponenti.

Učinkovita jedino liofilizirana mliječ

Upravo su ta vrlo iscrpna istraživanja otkrila i dnevnu dozu mliječi koja daje najbrže i najtrajnije učinke: oko 70 mg dnevno, u liofiliziranom obliku. Naime, nakon vađenja iz košnice matična mliječ zadržava sva bioaktivna svojstva samo 48 sati. Poslije tog vremena voda koju mliječ sadrži (u prosjeku oko 70 posto) otapa biostimulatore - tvari koje mliječi osiguravaju posebnost. Jedini način da se mliječi produlji bioaktivnost je da se postupkom liofiliziranja oslobodi vode, nakon čega dobivamo liofiliziranu matičnu mliječ koja zadržava svoju bioaktivnost pune dvije godine. Prilikom konzumiranja, takva mliječ otapa se u vodi, čime ponovno dobiva formu i učinke kao da je tog trenutka izvađena iz košnice.

Datum objave članka: 1. 3. 2013.