Glutation
Sve o glutationu na jednom mjestu: opći pregled - djelovanje - upotreba i djelotvornost - nuspojave - posebne mjere opreza i upozorenja - interakcije - doziranje
Opći pregled
Glutation sudjeluje u mnogim biološkim procesima, uključen je u izgradnju i popravak tkiva, a igra važnu ulogu i u antioksidativnoj obrani, metabolizmu hranjivih tvari te regulaciji staničnih događaja (uključujući ekspresiju gena, sintezu DNA i proteina, proliferaciju i apoptozu stanica, prijenos signala, proizvodnju citokina i imunosnog odogovora).
(* apoptoza - prirodno uništavanje i odstranjivanje iz organizma tumorom zaraženih stanica preko jetre i bubrega)
Nedostatak glutationa doprinosi oksidacijskom stresu, koji igra ključnu ulogu u starenju i patogenezi mnogih bolesti (Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, bolest jetara, cistična fibroza, anemija srpastih stanica, rak, srčani udar, moždani udar i dijabetes).
Osobe obično uzimaju glutation kao dodatak prehrani zbog starenja, konzumacije alkohola, bolesti jetara, srca i mnogih drugih stanja, no nema dovoljno dobrih znanstvenih dokaza koji mogu opravdati korištenje glutationa u ove svrhe.
Na koji način djeluje glutation?
Glavni uzrok oksidacijskog stresa su reaktivne kisikove vrste (ROS), tvari koje se normalno stvaraju u ljudskom tijelu, a prilikom patoloških procesa stvaraju se u povećanom obimu.
U reaktivne kisikove vrste ubrajamo nekoliko jakih oksidansa, kao što su superoksidni radikal, vodikov peroksid, peroksidni radikal i hidroksilni radikal. Oni uzrokuju peroksidaciju lipida i oksidaciju deoksiribonukleinskih kiselina (DNA) i proteina, odnosno pojednostavljeno - oštećuju lipide, DNA i proteine.
Antioksidansi koji se prirodno nalaze u našem tijelu i oni koje unosimo hranom i dodacima prehrani drže pod kontrolom djelovanje reaktivnih kisikovih vrsta, odnosno održavaju ravnotežu u oksidacijsko-redukcijskim stanicama tijela.
Glutation je antioksidans koji sudjeluje u uklanjanju toksina i detoksikaciji ksenobiotika i/ili njihovih metabolita i reaktivnih kisikovih vrsta te tako kontrolira njihovo djelovanje i pomaže radu imunosnog sustava.
Glutation ima veliku ulogu i u regulaciji progresije staničnog ciklusa i apoptoze (programirane stanične smrti) i u regulaciji dijeljenja stanica u jezgri. Nalazi se i u izvanstaničnom prostoru, u koji ga izlučuju epitelne i endotelne stanice koje glutation štiti od oštećenja hipokloritnom kiselinom koju otpuštaju neutrofili (imunosne stanice koje predstavljaju prvi odgovor organizma na infekciju) prilikom potencijalne upale. Taj proces je posebno vidljiv kod pušača i ostalih koji udišu sitne čestice koje mogu oštetiti pluća.
Problem u održavanju ravnoteže nastaje kada je oksidacijski stres prejak, a koncentracija glutationa premala što može dovesti do kronične upale i oštećenja, odnosno do razvoja brojnih bolesti. To je obično vidljivo kod pušača koji su izloženi velikoj koncentraciji oksidansa i kod pacijenata koji boluju od cistične fibroze (oni prirodno luče manju količinu GSH).
Glutation održava redoks potencijale i modulira imunosnu funkciju. Mnoga su istraživanja provedena na djelovanju GSH na plućne bolesti (poput cistične fibroze), ali te se reakcije mogu dogoditi u bilo kojem drugom organu.
Osim nabrojanog, glutation modulira fibrogenezu (zacjeljivanje rana i ožiljaka).
Upotreba i djelotvornost glutationa
MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Oštećenja živaca uzrokovanog lijekom cisplatinom. Čini se da intravenska primjena glutationa može spriječiti oštećenje živaca i druge toksičnosti uzrokovane kemoterapeutikom cisplatinom. Intravensku primjenu glutationa može obaviti samo zdravstveni radnik.
Postoji interes za korištenje glutationa u brojne svrhe, no trenutačno nema dovoljno pouzdanih informacija koje opravdavaju njegovu djelotvornost.
Nuspojave glutationa
Kada se uzima „na usta“
Glutation je VJEROJATNO SIGURAN kada se koristi u dozi do 500 mg dnevno do dva mjeseca. Nema puno dostupnih informacija o mogućim nuspojavama.
Kada se primjenjuje na kožu
Nema dovoljno pouzdanih informacija je li glutation siguran za nanošenje na kožu. Može uzrokovati osip kada se nanese na kožu.
Kada se inhalira
Glutation je VJEROJATNO SIGURAN. Nema puno dostupnih informacija o mogućim nuspojavama.
Posebne mjere opreza i upozorenja u primjeni
Astma - Nemojte udisati glutation ako imate astmu, jer glutation može pojačati neke simptome astme.
Interakcije
Trenutačno nema informacija o interakcijama glutationa s lijekovima.
Doziranje glutationa
Razina GSH također ovisi o dostupnosti njegovih prekursora aminokiselina. Postoji istraživanje koje pokazuje da suplementiranje glutationom pomaže povećati prirodnu razinu glutationa, no nema dovoljno pouzdanih informacija o moguće odgovarajućoj dozi glutationa.
Imajte na umu da dodaci prehrani nisu uvijek sigurni i da je njihovo doziranje važno. Obavezno slijedite upute na proizvodu, a prije uporabe posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom.
Izvor fotografije: Shutterstock