Jestiva i ljekovita mahunarka

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke Slađana Divković dr. med.

Mljeveni rogač koristi se kod akutnog i kroničnog nespecifičnog kolitisa, gastritisa, gastroenteritisa, dispepsije i sl., a rogačevo brašno u terapiji organa za disanje, osobito kao antitusik za smirivanje nadražajnog kašlja

Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzelena biljka iz velike porodice mahunarki (Leguminosae), potječe iz Sirije i Palestine, a rasprostranjena je u zemljama sredozemnog pojasa pa tako i kod nas, gdje najviše raste kao samoniklo drvo na otocima srednje i južne Dalmacije. Narodni nazivi za rogač su rošćić, slatka korica, rožičak, roštić i sl. Ime mu dolazi od grčke riječi keras, što znači rog (zbog oblika mahune).

Rogač je voćka spora rasta i duga života. Drvo rogača može doseći visinu i do 15 metara s velikom i gustom krošnjom bogatom kožnatim, perastim zimzelenim listovima. Plod je do 20 cm duga tamnosmeđa i debela mahuna, koja je mesnata, sočna i blago trpka okusa. Unutar pulpe mahune nalazi se 12 do 15 sjemenki koje su sitne, sjajne, tvrde i eliptične te imaju konstantnu težinu. Izraz karat, koji označava mjeru za dragocjene metale, izvodi se od arapskog quirat, što znači rogačeva sjemenka jer su te sjemenke svojedobno bile prve mjerne jedinice u razmjeni robe na Istoku. Naime, još od antičkog vremena sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, s tim da se izraz karat rabi za 0,18 g zlata jer sjemenka rogača uvijek ima konstantnu masu od 0,18 g bez obzira na veličinu mahune i vremenske uvjete dozrijevanja ploda.

Zreli i na suncu osušeni plodovi mogu se jesti sirovi, no mnogo se češće koristi rogačevo brašno koje se upotrebljava i za izradu ekstrakata, čajnih mješavina, prirodnih aroma, mješavina začina i sl. Zreli plod (Ceratoniae fructus) sadrži najviše ugljikohidrata, oko 70-80 posto, od toga 40-50 posto škroba i do 30 posto saharoze te 10-13 posto fruktoze, maltoze i glukoze, 4,5 posto proteina, oko 0,75 posto masnog ulja, do 8 posto celuloze i do 6 posto dušičnih tvari, a ostatak čine pektini, tanini, trijeslovine, vosak, biljne sluzi, organske kiseline i njihove soli. Sjeme rogača sadrži proteine, masnoće (palmitinsku, oleinsku i linolensku kiselinu), tanine i gume.

Vitaminsko-mineralnom kartom pulpe rogača dominiraju vitamini B2, B3 i provitamin A, a od minerala najviše je kalcija i fosfora, malo manje kalija i magnezija, dok od mikroelemenata ima željeza, mangana, bakra i nikla. Rogač je posebno bogat kalcijem i fosforom - u 100 g mljevenog rogača ima 352 mg kalcija i oko 81 mg fosfora. Prisjetimo se, kalcij i fosfor s magnezijem čine tri osnovne mineralne tvari koje nalazimo u sastavu koštanoga tkiva.

Rogač je odlična zamjena za mnogo kaloričniji orah jer u 100 g ima samo oko 323 kcal, odnosno dvostruko manju kalorijsku vrijednost te znatno manje masti i ukupnih proteina, a bogatiji je ugljikohidratima, vlaknima i kalcijem.

Istodobno hrana i lijek

Zahvaljujući bogatstvu voćnih kiselina, pektina i biljne sluzi, rogač je ujedno hrana i lijek. Plod rogača za liječenje su koristili još stari Egipćani, dok su stari Grci i Rimljani kao lijek koristili nezrele plodove.
Sluzi (mucilaginosa) su prirodne tvari pretežno biljnoga podrijetla, srodne polisaharidima i topive u vodi. Uzete na usta (per os) oblažu sluznicu probavnog sustava i štite je od podražajnog djelovanja toksičnih tvari. U probavnom sustavu biljne sluzi usporavaju resorpciju vode i mnogih ljekovitih tvari pa tako produljuju njihovo lokalno djelovanje na sluznicu crijeva te pojačavaju učinak crijevnih adstringenata i nekih antiseptika. Sluzne droge primjenjuju se kod proljeva uzrokovanog upalom crijeva ili podražajem crijevne sluznice. Naročito su prikladne u dječjoj dobi jer su sluzi potpuno prirodne, netoksične i bez nuspojava. Sluzi se obilato koriste i kao antidoti kod trovanja toksičnim spojevima.

Samljeveni osušeni rogač upotrebljava se kao dijetalni dodatak za liječenje želučanih i crijevnih poremećaja, posebice proljeva (vodenaste stolice). Naime, rogačev prah poput aktivnog medicinskog ugljena ima veliku moć apsorpcije crijevnih toksina i međuproizvoda metabolizma bakterija. Mljeveni rogač se, slično kao i žitarice bogate škrobom (sluz od ječma, riže i zobi), preporučuje kod akutnog i kroničnog nespecifičnog kolitisa, gastritisa, gastroenteritisa, dispepsije i slično. U Skandinaviji posebice kod djece, čokoladne pločice se sve više zamjenjuju s voćnim čokoladicama u kojima su zastupljeni rogač, mljevene sušene jabuke i kakao. Bogat su izvor vlakana, vitamina i minerala i odličan regulator rada crijeva. Mogu se koristiti kao zdrav međuobrok ili užina.

Rogačevo brašno koristi se i u terapiji organa za disanje, osobito kao antitusik za smirivanje nadražajnog kašlja - jedna jušna žlica rogačeva brašna prokuha se kao griz u šalici mlijeka i pije toplo više puta dnevno. Rogač i od njega dobiveni tzv. Ceratonia granulat, poput ostalih sluznih droga, kao što su primjerice bijeli sljez (Radix et folium Althaeae), crni sljez (Folium et flos Malvae), podbjel (Folium Farfarae), trputac (Folium Plantaginis), dunja (Semen Cydoniae) i njihovi preparati (sirupi, čajevi i pastile), posebno su pogodni za smirivanje kašlja kod djece.

Posebno mjesto u izradi tradicijskih slastica

Dolaskom blagdana raste broj pečenih i prženih "izazova", a među njima svakako i slastica. Neki se drže provjerenih recepata i ne opterećuju kalorijama, dok drugi ne odustaju od slatkog, ali preferiraju laganije varijante slastica i umjerene količine. Rogač i rogačevo brašno mogu biti jedni od sastojaka koji će nas podsjetiti na pomalo zaboravljene, ali jedinstvene okuse koje vole i djeca.

Kolače i druge primamljive deserte možemo pripremati i od prirodnih i nerafiniranih sastojaka koji ne štete zdravlju pa tako u izradi slastica možemo koristiti suho voće, ribanu koricu agruma, voćne sokove, orašaste plodove, cjelovite žitarice i sl. Pomno odabrani začini, prirodni zaslađivači i hladno prešana nerafinirana ulja, od kojih je većina tradicionalno činila osnovu čovjekove prehrane, svakako pridonose jedinstvenosti okusa i mirisa prirodnih slastica. Tako se i mljeveni rogač i rogačev prah upotrebljavaju u pripremi raznovrsnih kolača i nadjeva za kolače te kao jedan od sastojaka koji je istodobno i prirodni zgušnjivač i zaslađivač. Već smo spomenuli da je rogač idealna zamjena i dopuna za mnogo kaloričniji orah, a ujedno daje i poseban okus. Prženi rogač može biti zamjena ili dodatak kavi, poput cikorije ili ječma, dok meso rogača mljeveno u brašno može poslužiti kao zamjena za čokoladu i kakao. No, kao i sa svim slasticama, tako i s onima izrađenima od rogača, treba biti umjeren.

Zasladite se zdravo i ukusno...

Dalmatinski kolač od suhog voća
Sastojci: 15 dag suhih marelica, 2 dl prosijanog rogača u prahu,1,5 dl ulja, 2 dl prženih i grubo samljevenih badema, 1 dl ječmenog slada ili 10 dag smeđeg šećera, 3 dl crnog brašna, ½ praška za pecivo, 4-5 dl jabučnog soka ili vode.
Postupak: Marelice namočite u hladnu vodu, nakon sat vremena ocijedite i što sitnije narežite. Narežite i smokve pa dodajte bademe, brašno pomiješano s praškom za pecivo, slad, ulje i na kraju jabučni sok. Sve sastojke dobro izmiješajte, stavite u lim obložen papirom za pečenje i pecite oko 40 minuta na temperaturi od 170º C. Vruć kolač izrežite na kocke, pokrijte i pustite da se ohladi.

Sočni kolač od rogača "na šalice"
Sastojci: 5 malih šalica za crnu kavu smeđeg šećera, 8 šalica brašna, 3 šalice rogačeva brašna, 6 šalica mlijeka, 4 šalice ulja, 1 prašak za pecivo, malo ribane korice limuna ili naranče. Preljev: ½ šalice mlijeka, 3 žlice smeđeg šećera, 2 rebra tamne čokolade, 15 dag maslaca (ili zamjena po želji).
Postupak: Sastojke pomiješajte i pecite 30 minuta na 180º C. Zatim izrezati na kocke i preliti preljevom.

Čokolada od grožđica, suhih marelica i rogača
Sastojci:
1 šalica grožđica,1 šalica suhih marelica, 3 žlice agara, 1 šalica jabučnog soka, 1 šalica rogačeva praha, ½ šalice lješnjakova maslaca, malo soli.
Postupak: Suho voće skuhajte uz dodatak agara, malo ohladite i smiksajte. Smjesu vratite u posudu, zakuhajte, dodajte prah od rogača i lješnjakov maslac te prokuhajte. Čokolada može poslužiti i kao nadjev za kolače.

Kolač od lješnjaka i oraha s rogačem
Sastojci:
100 g oraha, 150 g lješnjaka, 3 žlice mljevenog rogača, 3 bjelanjka, 120 g smeđeg šećera ili ječmenog slada.
Postupak: Orahe zdrobiti, lješnjake samljeti i dodati mljeveni rogač. Bjelanjke istući u čvrst snijeg pa pomalo dodavati smeđi šećer dok smjesa ne postane sjajna. U bjelanjke pažljivo dodati mješavinu oraha, lješnjaka i rogača, peći 30 minuta na 175º C, ohladiti i narezati.

Datum objave članka: 1. 12. 2017.