Očuvanje vitalne energije

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke Slađana Divković dr. med.

Izabrati najprihvatljiviji put obnove vitalne energije organizma znači dugoročno ulagati u banku zdravlja

Kad smo umorni, jednostavno osjećamo manjak energije, pa često kažemo da trebamo napuniti baterije. Varijacije u smanjenju razine energije mogu biti dnevne, sezonske ili, pak, vezane uz određenu životnu dob ili zdravstveno stanje. Kako bismo detaljnije opisali pojam i značenje vitalne energije, malo ćemo se približiti tradicionalnoj medicini.

Yin i Yang - dva aspekta vitalne energije

Energija, vitalnost ili životna snaga preduvjet je za sve aktivnosti i funkcije organizma koje povezujemo s pojmom života, temelj svih materijalnih struktura tijela. Svi oblici života i aktivnosti koje povezujemo sa životom istodobno upijaju i otpuštaju energiju, a prema tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM), energija je sve - nebo, zemlja, čovjek, duh, iskonska je i pojavljuje se u obliku kozmičke i vitalne energije.

Čovjek je prema TKM-u materija i energija, on je istodobno dio kozmosa (univerzuma) i sve sile koje su potrebne za održavanje makrokozmosa (svemira), potrebne su i za održavanje mikrokozmosa (čovjeka). Dakle, čovjek funkcionira po principu Yina i Yanga, koji označavaju dva aspekta vitalne energije (Qi) koja su u stalnom uzajamnom odnosu i stalnoj ravnoteži, što se označava pojmom zdravlje. Ako jedan od njih prevlada (neravnoteža), nastaje bolest.

Prema TKM-u, postoji nekoliko vrsta vitalne energije:

  • praroditeljska (nasljedna) ili YUAN - genetski određena energija na koju ne možemo utjecati, a odgovorna je za bioritam;
  • energija održavanja - nutritivna (energija iz hrane) i čista (energija iz zraka), koja dolazi putem disanja. Na tu energiju možemo utjecati. Kako jedan njezin dio ima i obrambene funkcije, odgovorna je za otpornost organizma.

Organi imaju svoje pripadajuće meridijane, to jest energetske kanale kojima teče vitalna energija. Cirkulacija energije počinje u meridijanu pluća (rođenjem, prvim udahom i prvim plačem), dakle, u grudnom košu, a završava u meridijanu jetara, jednom od organa eliminacije toksina. Krećući se kroz putanje 12 meridijana, energija kroz njih prođe za 28 minuta i 48 sekundi, odnosno 50 puta za 24 sata.

Tijekom 24 sata svaki organ ima u određeno vrijeme (u trajanju od dva sata) svoj energetski minimum i maksimum. To ritmičko kretanje energije naziva se unutarnji biološki sat ili bioritam.

Šuplji ili Yang organi su npr. želudac, tanko i debelo crijevo, žučni mjehur, mokraćni mjehur. U njima se energija stvara, pa s energetskog stajališta oni predstavljaju organe radionice ili proizvodne organe. Drugim riječima, zdrav probavni sustav prvi je čimbenik za obnavljanje vitalne energije. Ne zaboravimo da je sluznica tankog crijeva zadužena za apsorpciju hranjivih tvari koje će na kraju završiti u našim stanicama.

Nasuprot njima su kompaktni ili Yin organi (jetra, bubrezi, pluća, srce) u kojima se energija pohranjuje. To su organi riznice jer je njihova funkcija čuvanje i distribucija asimilirane i akumulirane energije. Preko šupljih Yang organa, koji su u kontaktu s vanjskim svijetom, organizam dobiva hranu i putem njih se odvija energizacija. Drugim riječima, pravilna funkcija i zdravlje probavnih organa osiguravaju najbrži način vraćanja i očuvanja naše energije, a pravilna prehrana povezana je s održavanjem funkcije imunološkog sustava.

Energija na razini stanice stvara se u njezinoj citoplazmi u energetskim centralama koje nazivamo mitohondriji, gdje se glukoza, naše pogonsko gorivo, pretvara u energetski prihvatljiv oblik za stanicu - ATP (adenozin trifosfat). Pritom je od velike važnosti normalna funkcija stanične membrane jer kroz nju prolazi sve što ulazi u stanicu. Koliko je prijenos kroz staničnu membranu važan za funkciju stanice, svjedoči činjenica da neke stanice troše i do 50 posto svoje energije samo u tu svrhu.

Dobra dinamika biokemijsko-fizioloških funkcija našeg organizma je matrica za očuvanje i obnavljanje vitalne energije. Dokaz naše vitalne energije je opipljiv puls, odnosno moždana (EEG) i srčana (EKG) strujanja. Primjerice, mozak, prosječne težine oko 1500 g troši petinu ukupne tjelesne energije i cjelokupne potrošnje kisika.

Što pridonosi smanjenju energije

Brojni su razlozi koji tijekom vremena mogu dovesti do pomanjkanja energije. Među njima izdvajamo:

  • loše životne navike (pušenje, alkohol, previše crne kave, nekontroliran unos lijekova);
  • neredovita i nepravilna prehrana - najčešće deficitarne u prehrani su:
    • esencijalne masne kiseline - organizam nema sposobnost njihove sinteze, pa otud naziv esencijalne. To se ponajviše odnosi na višestruko nezasićene masne kiseline, koje još označavamo kao omega-3 masne kiseline ili vitamin F. Naša jetra, primjerice, imaju sposobnost sinteze kolesterola pa ga nije nužno uzimati prehranom, za razliku od esencijalnih masnih kiselina (što se posebno odnosi na omega-3) koje možemo uzeti jedino putem hrane ili dodataka prehrani (suplemenata);
    • esencijalne aminokiseline - ne možemo ih proizvesti, a nužne su u metaboličkim procesima. Ne zaboravimo da su sva naša tkiva i organi građeni od bjelančevina (proteina), a da su osnovne građevne jedinice proteina aminokiseline. Od ukupno 20, osam je esencijalnih - valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, treonin, fenilalanin i triptofan. Pored mesa, jedino soja ima svih osam esencijalnih aminokiselina, stoga je u vegetarijanskoj prehrani jedina odgovarajuća zamjena za meso;
    • vitamini, minerali i mikroelementi (minerali u tragovima) - također ih ne možemo proizvesti (izuzev rijetkih vitamina), a nužni su u metaboličkim procesima, najčešće kao aktivni dijelovi koenzima;
  • izbjegavanje tjelesne aktivnosti;
  • stres te prebrz i isforsiran dnevni ritam aktivnosti, uz malo ili nimalo odmora;
  • premalo sna;
  • čimbenici iz okoline - zagađenje zraka (ispušni plinovi automobila, smog, duhanski dim), razne vrste zračenja, osiromašeno tlo, buka, prenapučenost, prometni kolaps...

Činjenica je da na mnoge od njih možemo utjecati te da neke stvari ne treba prepuštati slučaju, nego treba djelovati proaktivno, a sve s ciljem vraćanja izgubljene energije.

Pravilna prehrana - preduvjet energizacije tijela

Pravilnim izborom namirnica i dodataka prehrani možemo ojačati, osnažiti i energizirati organizam. Treba težiti hrani s ujednačenim pH vrijednostima jer takve namirnice najprije pomažu u detoksikaciji organizma, to jest odstranjivanju štetnih tvari. S obzirom na to da su za metabolizam svake naše stanice, odnosno organizma u cijelosti, potrebni kisik, voda, masne kiseline, aminokiseline i elektroliti (ioni), treba voditi računa o pravilnoj oksigenaciji, rehidraciji, detoksikaciji, pa tek onda energizaciji organizma:

  • oksigenacija - odnosi se na opskrbu tkiva kisikom, koji prije svega podržava funkciju respiratornog i kardiovaskularnog sustava;
  • hidracija - odnosi se na optimalan unos tekućine, posebice vode (ne zaboravimo da voda čini više od 60 posto našeg tijela). Dehidracija pridonosi pojačanom umoru i smanjenju energije jer, ne zaboravimo, više od 80 posto sive tvari mozga upravo je voda;
  • detoksikacija - odnosi se na odstranjivanje štetnih tvari iz organizma putem crijeva, jetara i bubrega;
  • energizacija - odnosi se na iskorištavanje hrane nakon apsorpcije za stvaranje energije unutar stanice, što znači stvaranje uvjeta za metabolizam glukoze, našega "pogonskoga" goriva i ujedno jedinog izvora energije za mozak. U tom smislu savjetuje se:
    • unos sezonskog voća i povrća koje obiluje vitaminima A, C i E te mineralima kao što su cink, magnezij i selen; tijekom zime i ranog proljeća savjetuje se citrično voće (naranče, limun, grejp), kivi, jabuke, zeleno lisnato i korjenasto povrće (zelena salata, zelje, kelj, brokula, cvjetača, cikla i crna repa);
    • riba, bijelo meso peradi i mahunarke kao dobar izvor bjelančevina;
    • orašasti plodovi i sjemenke - sadrže nezasićene masne kiseline, cink i vitamin E koji su važni za normalnu funkciju imunosnog sustava;
    • fermentirani niskomasni mliječni proizvodi - bogat izvor prirodnog B vitamina, kalcija, proteina i zdravih, tzv. probiotičkih bakterija;
    • žitarice, pahuljice, posije, klice i integralna peciva - bogat izvor korisnih vlakana, vitamina, minerala, ugljikohidrata, bjelančevina i masti; osobito se savjetuje zob, raž, pšenica, heljda i proso; ugljikohidrati razgradnjom daju jednostavni šećer glukozu.

Ne zaboravimo i na vitamine i minerale organizmu potrebne za stvaranje i obnovu energije na razini stanice - primjerice, vitamini B kompleksa koji sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masti; C vitamin koji kontrolira lučenje hormona stresa i daje više energije nadbubrežnim žlijezdama, u kojima se ti hormoni stvaraju; magnezij koji povećava propusnost stanične membrane za glukozu automatski podižući razinu energije.

Zeleno je zdravo

Namirnice koje su po prirodi alkalne (lužnate), primjerice, cjelovito zrno žitarica ili povrće, smanjuju višak kiselosti u organizmu (poznato je da mnogo mesa i slatkiša u prehrani ima učinak zakiseljavanja organizma).

Klorofil

Zeleno lisnato i glavičasto povrće sadrži klorofil (zeleni pigment koji je biokemijskom građom sličan hemoglobinu iz krvi jer ima porfirinski prsten, a krv je lužnata - pH naše krvi kreće se u opsegu 7.35 - 7.45), baš kao i lišće mladog ječma i pšenice. Značajke klorofila su:

  • bitan za tvorbu krvnih stanica eritrocita i za funkciju mitohondrija;
  • sadrži bakar, mikroelement važan za aktivaciju mnogih enzima (monoaminooksidaze, superoksid dismutaze, citokroma C nužnog za prijenos kisika i detoksikaciju jetara i razgradnju hormona stresa). Najviše bakra ima u lisnatom povrću (endivija, raštika, kelj, salata glavatica, radič, blitva, artičoka) ili samoniklom jestivom bilju koje prvo pristiže u proljeće (kopriva, maslačak). Pored bakra, zeleno lisnato povrće sadrži magnezij, kalij, kalcij, željezo i druge minerale;
  • bitan je za funkcionalnu aktivnost crijevne sluznice (kod problema probave);
  • pomaže i kod kožnih promjena (akne, alergije, ekcemi), koje mogu biti posljedica slabijeg funkcioniranja probavnih organa i duljeg zadržavanja toksina u crijevima.

Puno zrno žitarica

Također je nutritivno visokovrijedna hrana, poglavito klice, jer zrno ima mnogo više vitamina i minerala u procesu klijanja nego dok miruje. Pored žitarica (pšenica, raž, ječam), klice možemo dobiti i klijanjem mahunarki (soja, slanutak, određene vrste graha), kao i sjemenki (alfa alfa, lan, suncokret).

Klice žitarica i grahorica ubrajaju se u najbogatiju hranu za stanice ljudskog organizma.

Pšenične klice imaju sve osobine prirodnog multivitamina. U odnosu na bijelo brašno, imaju pet puta više kalcija i 12 puta više fosfora, a istodobno su bogat izvor vitamina B skupine. Savjetuje se jedna do dvije žlice pšeničnih klica dnevno, najbolje s jogurtom ili u salatama. Svježe pripremljene klice su dostupne i na našem tržištu, kao što su bolje opskrbljene trgovine ili tržnice.

Proizvodi iz košnice

Cvjetni prah ili pelud (polen) prirodni je multivitamin koji sadrži supstancije potrebne za normalnu staničnu aktivnost i energetski visokovrijedne tvari, kao što su:

  • bjelančevine (aminokiseline);
  • masti (glicerini masnih kiselina);
  • ugljikohidrati (glukoza, fruktoza);
  • vitamini (B1, B2, B3, B5, B6, E, D, provitamin A, vitamin P
  • rutin, folna kiselina, biotin);
  • minerali (natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, sumpor);
  • mikroelementi (soli željeza, cinka, bakra, kroma, molibdena, vanadija i dr.).

Terapijski učinci cvjetnog praha:

  • stimulira rad živčanih stanica (kod umora, iscrpljenosti, blaže depresije);
  • pomaže kod hormonalne neravnoteže;
  • poboljšava elastičnost krvnih žila;
  • prirodno je sredstvo protiv slabokrvnosti;
  • povoljno djeluje na vid;
  • pomaže probavu i poboljšava crijevnu floru;
  • popravlja elastičnost kože;
  • sprječava opadanje kose;
  • odlično je sredstvo za eliminaciju osjećaja gladi.

Preporuka je uzeti jednu čajnu žličicu zrnaca polena pod jezik, ujutro, na tašte i pustiti da se lagano otapaju u ustima. Mogu se dodati i u mlaku limunadu ili čaj, ili jednostavno kombinirati s medom kao namaz. Njegova upotreba savjetuje se osobama koje zbog prirode posla imaju neredovite obroke ili čija prehrana ne osigurava dovoljan dnevni unos voća, povrća i žitarica.

Ne zaboravimo i na druge proizvode iz košnice, kao što su propolis, med i matična mliječ, u kojima je akumulirana sva snaga prirode. Pčele su to znale iskoristiti i savršeno urediti pčelinju zajednicu, pa nije ni čudo da ih nazivaju krilati farmaceuti.

Poruka za kraj

Ne zaboravite da je pravilna prehrana, uz pravilno disanje, primjeren unos tekućine, tjelesnu aktivnost, pozitivan način mišljenja i okrepljujući san najbrži i najprihvatljiviji put obnove vitalne snage organizma. Izabrati je, znači dugoročno ulagati u banku zdravlja.

Datum objave članka: 1. 9. 2017.
izdvojeni proizvodi