Omega-3 masne kiseline u zdravlju i bolesti

Omega-3 masne kiseline spadaju u skupinu višestruko nezasićenih masnih kiselina koje tijelo nije u stanju samo sintetizirati, nego se moraju unositi  putem hrane.

Često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljna djelovanja na zdravlje, prije svega na zaštitu srca i krvnih žila sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.

Među omega-3 masnim kiselinama posebno se ističu:

• alfa-linolenska kiselina (ALA) - masna kiselina biljnoga podrijetla koja se u organizmu pretvara u dugolančane masne kiseline poput onih podrijetlom iz ribe, ali je konverzija često slaba, posebice kod starijih ljudi; najviše je ima u sjemenkama lana, chia sjemenkama i orasima

• eikozapentaenska kiselina (EPA) - izvor su uglavnom morske ribe (najviše ribe sjevernih mora - tuna, losos, bakalaru) i plodovi mora

• dokozaheksaenska kiselina (DHA) - izvor su morske ribe i plodovi mora, ali i alge.

Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su:

• plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni)
• riba iz hladnih mora (haringa, losos)
• alge
• zooplankton
• plodovi mora
• sjemenke i orašasti plodovi.

Dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje također su vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka.

Interes za potencijalne zdravstvene blagodati ribljeg ulja pojavio se pedesetih godina prošloga stoljeća.

Rane studije upućivale su na blagotvorno djelovanje ulja bakalara na atopijski ekcem, hiperkolesterolemiju i artritis.

Jedna od najranijih spoznaja vezana uz riblje ulje i omega-3 masne kiseline odnosila se na vrlo nisku učestalost (incidenciju) bolesti srca među grenlandskim Eskimima, unatoč visokom unosu masti. U desetljećima koja su uslijedila postupno je rastao broj spoznaja o mehanizmima njihova djelovanja, a posljedično i popularnost u stručnim krugovima i općoj populaciji.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste zanimanje za ulogu omega-3 masnih kiselina u zdravlju i bolesti.

Mnoge kliničke i epidemiološke studije upućuju na njihovu pozitivnu ulogu u razvoju djeteta te prevenciju i terapiju malignih i srčanožilnih bolesti, a u novije vrijeme i kod mentalnih bolesti, uključujući depresiju, demenciju i ADHD (engl. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder - poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje / poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću).
 

Omega-3 masne kiseline poznate su po pleiotropnim učincima, uključujući:

• protuupalno djelovanje
• sprječavanje agregacije trombocita
• blagi antihipertenzivni učinak
• utjecaj na sniženje razine triglicerida.

Ti blagotvorni učinci posredovani su različitim mehanizmima, uključujući promjene sastava i funkcije stanične membrane, ekspresiju gena te sintezu eikozanoida.

Brojna stručna udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega-3 masnih kiselina za sve dobne skupine. Stoga značajan porast bilježi konzumacija funkcionalne hrane obogaćene tim dragocjenim masnoćama, a i dodaci prehrani na bazi omega-3 masnih kiselina sve su traženiji u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.

Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina 'skorbut našega vremena' jer se tijekom posljednjih 150 godina konzumacija omega-3 masnih kiselina smanjila 80 posto, a unos omega-6 masnih kiselina povećao za nekoliko stotina posto.

Stoga, jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se upravo na povećan unos omega-3 masnih kiselina, poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).
 

Predloženi mehanizam zdravstvenih učinaka omega-3 masnih kiselina vezan je uz njihovu ugradnju u membranske fosfolipide. To rezultira povećanom sintezom eikozanoida serije 3, prostaglandina I3, tromboksana A3 i leukotriena B5 putem djelovanja enzima ciklooksinegaza i lipooksigenaza.

Eikozanoidi koji nastaju od omega-6 i omega-3 masnih kiselina bitni su za regulaciju upalnog odgovora, agregaciju trombocita i regulaciju vazokonstrikcije (stezanja krvnih žila), odnosno dilatacije (širenja krvnih žila).

Dugolančane omega-3 i omega-6 masne kiseline natječu se za iste enzime ciklooksigenaza i lipooksigenaza, zbog čega je za ishod ovih metaboličkih putova ključan čimbenik omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani. Stoga se čini da ravnoteža našeg zdravlja ovisi i o ravnoteži između omega-3 i omega-6 masnih kiselina. 

Brojnim znanstvenim studijama potvrđena je važnost omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se prehranom nastoji unositi omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u rasponu od 1:3 do 1:5, no realnost je bitno drugačija. Primjerice, omjer tih dviju vrsta masnoća u Americi je 1:10, a u Japanu gdje se konzumira mnogo ribe i životni vijek je dulji omjer je 1:1.

O važnosti omjera omega masnih kiselina govori podatak da metabolizmom omega-6 masnih kiselina nastaju snažni upalni i proagregacijski eikozanoidi, dok omega-3 masne kiseline imaju upravo suprotno, protuupalno djelovanje.

Na kongresu o omega-3 masnim kiselinama, održanom u ožujku 2011. u Belgiji, vodeći stručnjaci su se već tada složili u tezi 'tissue is the issue', ili u slobodnom prijevodu 'bit je u tkivima'.

Naime, organizam može profitirati od unosa omega-3 masnih kiselina samo ako one doista završe u tkivima, što ovisi o unosu omega-6 masnih kiselina i bioraspoloživosti prehrambenih izvora omega-3 masnih kiselina.

O toj problematici govori i pojam omega-3 indeks, koji predstavlja sadržaj EPA+DHA u eritrocitima izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina.

Tvorci tog parametra tvrde kako je omega-3 indeks odličan pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima i smatraju kako je bolji biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne srčane smrti od razine kolesterola.

Osobe s omega-3 indeksom manjim od četiri su 10 posto više ugrožene u odnosu na osobe s indeksom većim od osam.

Znanstvenici su ujedno zaključili kako je vrlo izvjesno da se unosom 1000 mg EPA+DHA postiže odgovarajuće zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks 11, što je vrijednost koja je zabilježena u Japanaca (koji imaju najviše vrijednosti tog biomarkera).
 

Iako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju srčanožilnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu, dok je utjecaj na razinu kolesterola skroman.

Omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), posjeduju i blago antihipertenzivno i antiaritmijsko djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova. 

Jedna opsežna metaanaliza, koja je razmatrala studije u trajanju više od jedne godine, ukazala je na korist uzimanja omega-3 masnih kiselina u svrhu primarne i sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti. Pokazala je i utjecaj na smanjenje smrtnosti, pojave infarkta miokarda i iznenadne srčane smrti. Iz te opsežne studije i brojnih drugih istraživanja proizašle su smjernice vodećih stručnih društava koje upućuju na dodatno uzimanje koncentriranih izvora EPA i DHA u svrhu očuvanja zdravlja srca i krvnih žila.

Blagodati omega-3 masnih kiselina za srčanožilni sustav posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina.

Studije pokazuju kako dodatak četiri grama EPA-e na dan može smanjiti razinu triglicerida 23 posto u osoba s blagom hiperlipidemijom.

Već dodatak jednoga grama DHA na dan samostalno ili u kombinaciji s EPA-om u osoba s hipertrigliceridemijom rezultira u sličnom smanjenju triglicerida u plazmi (22 posto).

Upala se danas smatra glavnim čimbenikom koji pridonosi mehanizmima u podlozi ateroskleroze, a terapija s omega-3 masnim kiselinama povezuje se sa smanjenjem razine TNF-alfa i interleukina 1 beta u plazmi, što ukazuje na protuupalno djelovanje.

Omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu i u regulaciji krvnoga tlaka, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatornih prostaciklina. U tom smislu DHA se pokazala učinkovitijom od EPA-e. Studija Morija i suradnika ukazala je na znatno sniženje sistoličkoga i dijastoličkoga krvnog tlaka u pretilih osoba koje su primale četiri grama pročišćene DHA.

Antiaritmijski učinci omega-3 masnih kiselina još su jedno područje interesa. Takav učinak vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane, što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca, odnosno prevencijom fibrilacije atrija. Studije su pokazale da uzimanje tri grama ribljeg ulja dnevno tijekom šest tjedana smanjuje ventrikularnu tahikardiju i rizik od iznenadne srčane smrti u pacijenata s koronarnom bolešću arterija.
 

Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće, približno 50-60 mg DHA na dan prenosi se kroz posteljicu iz majčinih zaliha do fetusa.

DHA je posebno visokokoncentrirana u mozgu i membranama mrežnice, posebice u fotoreceptorima, te se stoga smatra da ima kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivnih funkcija.

Primijećena je pozitivna korelacija između sadržaja DHA u crvenim krvnim stanicama i oštrine vida, kao i drugih indeksa razvoja mozga u dojenčadi. Stoga se DHA smatra esencijalnom za rast i funkcionalni razvoj mozga novorođenčadi

Zbog kritične uloge DHA u razvoju mozga novorođenčadi, smjernice za prehranu trudnica preporučuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina, a najčešće se kao preporučena doza navodi 300 mg EPA+DHA.

DHA je isto tako potrebna i za održavanje normalne funkcije mozga odraslih. Smanjenje razine DHA u mozgu povezano je sa slabljenjem kognitivnih funkcija zbog starenja, kao i s početkom razvoja Alzheimerove bolesti. S druge strane, povišen unos DHA putem hrane može rezultirati poboljšanjem sposobnosti učenja s obzirom na to da je manjak esencijalnih masnih kiselina povezan s teškoćama u učenju.
 

Pregled odabranih studija, objavljen 2007. godine u časopisu Journal of Clinical Psychiatry, iznjedrio je vrlo optimistične rezultate o utjecaju uzimanja dodatnih omega-3 masnih kiselina na simptome depresije.

Pregled je obuhvatio deset dvostruko slijepih, placebo kontroliranih studija koje su pratile utjecaj nadoknade (suplementacije) omega-3 masnih kiselina na simptome bolesnika koji boluju od poremećaja ponašanja.

Proučavanjem rezultata 10 gore spomenutih studija (329 ispitanika), istraživači su zaključili da omega-3 masne kiseline imaju značajno antidepresivno djelovanje. Suplementacija omega-3 masnim kiselinama znatno je popravila simptome bolesnika s jasno definiranom depresijom, kao i simptome pacijenata s bipolarnim poremećajem.

Zanimljive rezultate iznosi i studija objavljena u časopisu Neuroscience Letters.

U studiji je sudjelovalo 55 zdravih odraslih ispitanika koji su dva puta ispunili 24-satne dnevnike unosa hrane. S obzirom na unos EPA i DHA, ispitanici su podijeljeni u tri skupine: nizak unos (0-20 mg/dan; 16 ispitanika), srednji unos (25-70 mg/dan; 21 ispitanik) i visok unos EPA i DHA (80-1600 mg/dan; 18 ispitanika). Magnetska rezonancija glave ispitanika otkrila je pozitivnu vezu između povećana unosa tih dviju masnih kiselina i volumena sive tvari u području anteriornoga cingularnog korteksa, desnog hipokampusa i desne amigdale. Budući da su navedena područja odgovorna za raspoloženje, znanstvenici smatraju da povećan unos EPA i DHA ima pozitivan učinak na raspoloženje, ali i pamćenje.
 

Prehrambene masti igraju ulogu u nastanku malignih bolesti, te se sve više istražuje utjecaj omega-3 masnih kiselina na karcinogenezu. 

Uz to, smjernice za liječenje tumorske kaheksije propisuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina (2,2 g/dan) u kombinaciji s enteralnom prehranom i megestrol acetatom, jer postoje dokazi kako takav pristup zaustavlja gubitak tjelesne mase uzrokovane malignom bolešću. 

Nadalje, postoje brojni radovi koji upućuju na korist omega-3 masnih kiselina za imunosni sustav, reproduktivno zdravlje i kožu, te kod potporne terapije reumatoidnog artritisa.

Tržište omega-3 masnih kiselina bilježi značajan rast, te se razvijaju nove i bolje formulacije, sa sve većim koncentracijama EPA i DHA. Ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti, a veliku pažnju privuklo je i ulje krilla.

Krill je sitni morski račić, najveće relativne biomase od svih postojećih mnogostaničnih organizama, koji većinom služi kao hrana ribama, pticama i posebice kitovima, a obitava u vrlo hladnim vodama Atlantika. Preživljenje u tako hladnom okruženju račići duguju visokom udjelu dugolančanih, višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući EPA i DHA, koje su vezane u njihovim staničnim membranama za fosfolipide.

Studije provedene na ljudima i životinjama pokazale su da omega-3 masne kiseline vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krilla, imaju znatno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina. Ulje krilla je ujedno prirodno bogato brojnim antioksidansima.

Osnovni izazovi pri kreiranju modernih proizvoda s omega-3 masnim kiselinama je dobiti što pročišćeniju i što koncentriraniju supstanciju visoke učinkovitosti, koja ujedno nema miris i okus koji podsjećaju na ribu. Stoga se danas proizvode moderni pripravci, posebice oni namijenjeni djeci, s voćnim okusima, u tekućem obliku ili kao bomboni za žvakanje.

Kao izvor omega-3 masnih kiselina posebno su zanimljive alge, koje su prikladne i za vegetarijance. No, tu priča o omegama ne prestaje, jer novih spoznaja neće nedostajati.