Omega-3 - u zdravlju i bolesti

Hrana i zdravlje / Dodaci prehrani doc. dr. sc.   Darija Vranešić Bender nutricionistica

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera, koja može znatno utjecati na zdravlje, je povećan unos omega-3 masnih kiselina

Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljna djelovanja na zdravlje. Prije svega štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem. Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni), riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi. Dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje također su vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka.

U žarištu interesa

Interes za potencijalne zdravstvene blagodati ribljeg ulja pojavio se pedesetih godina prošloga stoljeća. Rane studije upućivale su na blagotvorno djelovanje ulja bakalara na atopijski ekcem, hiperkolesterolemiju i artritis. Jedna od najranijih spoznaja vezana uz riblje ulje i omega-3 masne kiseline odnosila se na vrlo nisku učestalost (incidenciju) bolesti srca među grenlandskim Eskimima, unatoč visokom unosu masti. U desetljećima koja su uslijedila postupno je rastao broj spoznaja o mehanizmima njihova djelovanja, a posljedično i popularnost u stručnim krugovima i općoj populaciji.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste zanimanje za omega-3 masnim kiselinama i njihovoj ulozi u zdravlju i bolesti. Mnoge kliničke i epidemiološke studije upućuju na njihovu pozitivnu ulogu u razvoju djeteta te prevenciji i terapiji malignih i srčanožilnih bolesti, a u novije vrijeme i kod mentalnih bolesti, uključujući depresiju, demenciju i ADHD (engl. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder - poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje / poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću).

Jedna od najranijih spoznaja vezana uz riblje ulje i omega-3 masne kiseline odnosila se na vrlo nisku učestalost (incidenciju) bolesti srca među grenlandskim Eskimima, unatoč visokom unosu masti

Ove masne kiseline poznate su po pleiotropnim učincima, uključujući protuupalno djelovanje, sprječavanje agregacije trombocita, blagi antihipertenzivni učinak i utjecaj na sniženje razine triglicerida. Ti blagotvorni učinci posredovani su različitim mehanizmima, uključujući promjene sastava i funkcije stanične membrane, ekspresiju gena te sintezu eikozanoida. Brojna stručna udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega-3 masnih kiselina za sve dobne skupine. Stoga značajnu porast bilježi konzumacija funkcionalne hrane obogaćene tim dragocjenim masnoćama, a i dodaci prehrani na bazi omega-3 masnih kiselina sve su traženiji u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.

Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina "skorbut našega vremena" jer se tijekom posljednjih 150 godina konzumacija omega-3 masnih kiselina smanjila 80 posto, a unos omega-6 masnih kiselina povećao za nekoliko stotina postotaka. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se upravo na povećan unos omega-3 masnih kiselina, poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).

Poželjan omjer omega-3 vs omega-6

Predloženi mehanizam zdravstvenih učinaka omega-3 masnih kiselina vezan je uz njihovu ugradnju u membranske fosfolipide. To rezultira povećanom sintezom eikozanoida serije 3, prostaglandina I3, tromboksana A3 i leukotriena B5 putem djelovanja enzima ciklooksinegaza i lipooksigenaza. Eikozanoidi koji nastaju od omega-6 i omega-3 masnih kiselina bitni su za regulaciju upalnog odgovora, agregaciju trombocita i regulaciju vazokonstrikcije (stezanja krvnih žila), odnosno dilatacije (širenja krvnih žila).

Dugolančane omega-3 i omega-6 masne kiseline natječu se za iste enzime ciklooksigenaza i lipooksigenaza, zbog čega je za ishod ovih metaboličkih putova ključan čimbenik omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani. Smatra se da taj omjer ne bi trebao biti veći od 5:1 u korist omega-6, a poznato je da u suvremenoj prehrani "zapadnjački" orijentiranih kultura taj omjer doseže i 12:1. O važnosti tog omjera govori podatak da metabolizmom omega-6 masnih kiselina nastaju snažni upalni i proagregacijski eikozanoidi, dok omega-3 masne kiseline imaju upravo suprotno, protuupalno djelovanje.

Omega-3 indeks - pokazatelj sadržaja i biomarker

Na kongresu o omega-3 masnim kiselinama, održanom u ožujku 2011. u Belgiji, vodeći stručnjaci složili su se u tezi: "tissue is the issue", ili u slobodnom prijevodu: "bit je u tkivima". Naime, organizam može profitirati od unosa omega-3 masnih kiselina samo ako one doista završe u tkivima, što ovisi o unosu omega-6 masnih kiselina i bioraspoloživosti prehrambenih izvora omega-3 masnih kiselina. O toj problematici govori i pojam omega-3 indeks, koji je u znanstvenu terminologiju uveden prije nekoliko godina, a predstavlja sadržaj EPA+DHA u eritrocitima izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Tvorci tog parametra tvrde kako je odličan pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima i smatraju kako je bolji biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne srčane smrti od razine kolesterola.

Osobe s omega-3 indeksom manjim od četiri su 10 posto ugroženije od onih s indeksom većim od osam. Na nedavno održanom skupu znanstvenici su zaključili kako je vrlo izvjesno da se unosom 1000 mg EPA+DHA postiže odgovarajuće zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks 11, vrijednost koja je zabilježena u Japanaca (koji imaju najviše vrijednosti tog biomarkera).

Blagotvorne za srčanožilni sustav

Iako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju srčanožilnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu, dok je utjecaj na razinu kolesterola skroman. Omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), posjeduju i blago antihipertenzivno i antiaritmijsko djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Prije nekoliko godina objavljena je opsežna metaanaliza koja je razmatrala studije u trajanju više od jedne godine, a ukazala je na korist uzimanja omega-3 masnih kiselina u svrhu primarne i sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti. Pokazala je i utjecaj na smanjenje smrtnosti, pojave infarkta miokarda i iznenadne srčane smrti. Iz te opsežne studije i brojnih drugih istraživanja proizašle su smjernice vodećih stručnih društava koje upućuju na dodatno uzimanje koncentriranih izvora EPA i DHA u svrhu očuvanja zdravlja srca i krvnih žila.

Omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu i u regulaciji krvnoga tlaka, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatornih prostaciklina

Blagodati omega-3 masnih kiselina za srčanožilni sustav posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak četiri grama EPA na dan može smanjiti razinu triglicerida 23 posto u osoba s blagom hiperlipidemijom. Već dodatak jednoga grama DHA na dan samostalno ili u kombinaciji s EPA u osoba s hipertrigliceridemijom rezultira u sličnom smanjenju triglicerida u plazmi (22 posto). Upala se danas smatra glavnim čimbenikom koji pridonosi mehanizmima u podlozi ateroskleroze, a terapija omega-3 masnim kiselinama povezuje se sa smanjenjem razine TNF-alfa i interleukina 1 beta u plazmi, što ukazuje na protuupalno djelovanje.

Omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu i u regulaciji krvnoga tlaka, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatornih prostaciklina. U tom smislu DHA se pokazao učinkovitijim od EPA. Studija Morija i suradnika ukazala je na znatno sniženje sistoličkoga i dijastoličkoga krvnog tlaka u pretilih osoba koje su primale četiri grama pročišćenog DHA.

Antiaritmijski učinci omega-3 masnih kiselina još su jedno područje interesa. Takav učinak vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane, što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca, odnosno prevencijom fibrilacije atrija. Studije su pokazale da uzimanje tri grama ribljeg ulja dnevno tijekom šest tjedana smanjuje ventrikularnu tahikardiju i rizik od iznenadne srčane smrti u pacijenata s koronarnom bolešću arterija.

Nužne i u razvoju dojenčadi

Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće, približno 50-60 mg DHA na dan prenosi se kroz posteljicu iz majčinih zaliha do fetusa. DHA je posebno visokokoncentriran u mozgu i membranama mrežnice, posebice u fotoreceptorima, te se stoga smatra da ima kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivnih funkcija. Primijećena je pozitivna korelacija između sadržaja DHA u crvenim krvnim stanicama i oštrine vida, kao i drugih indeksa razvoja mozga u dojenčadi. Smjernice za prehranu trudnica stoga preporučuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina, a najčešće se kao preporučena doza navodi 300 mg EPA+DHA.

DHA je esencijalan za rast i funkcionalni razvoj mozga novorođenčadi, a potreban je i za održavanje normalne funkcije mozga odraslih. Smanjenje razine DHA u mozgu povezano je sa slabljenjem kognitivnih funkcija zbog starenja, kao i s početkom razvoja Alzheimerove bolesti. S druge strane, povišen unos DHA prehranom može rezultirati poboljšanjem sposobnosti učenja s obzirom na to da je manjak esencijalnih masnih kiselina povezan s teškoćama u učenju.

Pozitivan učinak na mentalno zdravlje i raspoloženje

Pregled odabranih, do sada provedenih studija, objavljen 2007. godine u časopisu Journal of Clinical Psychiatry, iznjedrio je vrlo optimistične rezultate o utjecaju uzimanja dodatnih omega-3 masnih kiselina na simptome depresije. Pregled je obuhvatio deset dvostruko slijepih, placebo kontroliranih studija koje su pratile utjecaj nadoknade (suplementacije) omega-3 masnih kiselina na simptome bolesnika koji boluju od poremećaja ponašanja. Proučavanjem rezultata 10 gore spomenutih studija (329 ispitanika), istraživači su zaključili da omega-3 masne kiseline imaju značajno antidepresivno djelovanje. Suplementacija omega-3 masnim kiselinama znatno je popravila simptome bolesnika s jasno definiranom depresijom, kao i simptome pacijenata s bipolarnim poremećajem.

Zanimljive rezultate iznosi i studija objavljena u časopisu Neuroscience Letters. U studiji je sudjelovalo 55 zdravih odraslih ispitanika koji su dva puta ispunili 24-satne dnevnike unosa hrane. S obzirom na unos EPA i DHA, ispitanici su podijeljeni u tri skupine: nizak unos (0-20 mg/dan; 16 ispitanika), srednji unos (25-70 mg/dan; 21 ispitanik) i visok unos EPA i DHA (80-1600 mg/dan; 18 ispitanika). Magnetska rezonanca glave ispitanika otkrila je pozitivnu vezu između povećana unosa tih dviju masnih kiselina i volumena sive tvari u području anteriornoga cingularnog korteksa, desnog hipokampusa i desne amigdale. Budući da su navedena područja odgovorna za raspoloženje, znanstvenici smatraju da povećan unos EPA i DHA ima pozitivan učinak na raspoloženje, ali i pamćenje.

Ostali povoljni učinci

Prehrambene masti igraju ulogu u nastanku malignih bolesti, te se sve više istražuje utjecaj omega-3 masnih kiselina na karcinogenezu. Uz to, smjernice za liječenje tumorske kaheksije propisuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina (2,2 g/dan) u kombinaciji s enteralnom prehranom i megestrol acetatom, jer postoje dokazi kako takav pristup zaustavlja gubitak tjelesne mase uzrokovane malignom bolešću. Nadalje, postoje brojni radovi koji upućuju na korist omega-3 masnih kiselina za imunosni sustav, reproduktivno zdravlje i kožu, te kod potporne terapije reumatoidnog artritisa.

Vrste pripravaka i nove formulacije

Tržište omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast, te se razvijaju nove i bolje formulacije, sa sve većim koncentracijama EPA i DHA. Ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti, a sve veću pažnju privlači ulje krilla.

Krill je sitni morski račić, najveće relativne biomase od svih postojećih mnogostaničnih organizama, koji većinom služi kao hrana ribama, pticama i posebice kitovima, a obitava u vrlo hladnim vodama Atlantika. Preživljenje u tako hladnom okruženju duguju visokom udjelu dugolančanih, višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući EPA i DHA, koje su vezane u njihovim staničnim membranama za fosfolipide. Studije provedene na ljudima i životinjama pokazale su da omega-3 masne kiseline vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krilla, imaju znatno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina. Ujedno je ulje krilla prirodno bogato brojnim antioksidansima.

Donedavno je tržište omega-3 masnih kiselina velikim dijelom bilo rezervirano za dodatke prehrani, a stvari su se promijenile pojavom jednoga receptnog lijeka s 1000 mg visokokoncentriranog i pročišćenog ribljeg ulja. Većina randomiziranih kliničkih studija provedena je upravo sa supstancijom sadržanom u spomenutom lijeku, koji je indiciran kao sekundarna prevencija nakon preboljelog infarkta, a predstavlja etilne estere omega-3 masnih kiselina koji osiguravaju visoku koncentraciju slobodnih omega-3 masnih kiselina u krvi. Ipak, formulacija u istom obliku dostupna je i u nekim vrstama dodataka prehrani.

Osnovni izazovi pri kreiranju modernih proizvoda s omega-3 masnim kiselinama je dobiti što pročišćeniju i što koncentriraniju supstanciju visoke učinkovitosti, koja ujedno nema miris i okus koji podsjećaju na ribu. Stoga se danas proizvode moderni pripravci, posebice oni namijenjeni djeci, s voćnim okusima, u tekućem obliku ili kao bomboni za žvakanje.

Kao izvor omega-3 masnih kiselina posebno su zanimljive alge, koje su prikladne i za vegetarijance. No, tu priča o omegama ne prestaje, jer zasigurno će u skoroj budućnosti "isplivati" još spoznaja o ovim dragocjenim masnoćama.

Datum objave članka: 1. 3. 2013.