Plodovi ljeta - smokva

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke Slađana Divković dr. med.

Jedan od sinonima za ljeto i mediteransku prehranu svakako je smokva, voće koje još uvijek nije dobilo važnost kakvu zaslužuje s obzirom na njezine nutritivne vrijednosti 

Smokva (Ficus carica), u narodu zvana i smokvenica, smokvina, smoka, figa, glušac, sikomora... veliki je listopadni grm ili manje drvo iz porodice dudova (Moraceae), a podrijetlom je iz jugoistočne Azije i istočnog Mediterana. Danas se najviše uzgaja u zemljama mediteranskog pojasa, pa tako i duž naše obale. Zahvalna je za uzgoj pa uspijeva i na krševitom tlu, ali i u uvjetima umjereno kontinentalne klime. Danas postoji oko 600 različitih vrsta tog voća.

Stoljećima poznata ljekovita vrijednost 

Vrijednost smokve kao hrane i lijeka spominje se još u staroegipatskim medicinskim spisima. U staroj Grčkoj bila je jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. 

Zbog specifična okusa, ali i bogate nutritivne vrijednosti omiljeno je voće svih generacija. Može se konzumirati svježa i osušena, ali i prerađena u obliku džema, kompota i fermentiranih pića, što je čini dostupnom tijekom cijele godine.

Plod smokve mesnat je i sladak, kruškolikog oblika, zelene do ljubičaste boje. Svježi zreli plod smokve sadrži i do 80 posto vode, 10 – 15 posto voćnog šećera, pektine, organske kiseline, vitamine i minerale. Kalorijska vrijednost svježeg ploda je 57 kcal/100 g, za razliku od suhih smokava koje imaju 213 kcal/100 g.

Vitaminsko-mineralnom kartom smokava dominira kalij kojeg ima oko 270 mg u 100 grama svježeg ploda. Smokva je bogata kalcijem, magnezijem i fosforom, mineralima koji ulaze u sastav koštanog tkiva (više od 98 posto kalcija, oko 85 posto fosfora i više od 50 posto magnezija u našem organizmu nalazi se u kostima). Tako, primjerice, svježi plod sadrži oko 46 mg kalcija i oko 21 mg magnezija. Omjer kalcija i magnezija od približno 2:1 upravo je proporcionalan omjeru tih minerala u našem organizmu, poglavito u kostima, što osigurava sinergiju učinka, to jest bolju resorpciju i iskoristivost. 

Osim toga, magnezij je izuzetno važan i za metabolizam mišićnih i živčanih stanica, za neuromišićnu provodljivost, normalan rad srca i regulaciju elastičnosti (tonusa) krvnih žila, a samim time i bolju regulaciju krvnog tlaka. Magnezij je, nakon kalija, najvažniji elektrolit staničnog prostora. Magnezij je od vitalne važnosti za organizam i zato što aktivira više od 300 enzimskih sustava. Suhe smokve prednjače po zastupljenosti magnezija u 100 g ploda (uz rogač, badem i suhi orah ili datulje). Magnezij je ujedno mineral iz grupe antioksidativnih minerala koji čuvaju naše stanice od metaboličkih oštećenja te antistresni mineral koji se u uvjetima stresa brže gubi iz organizma, a važan je i za normalnu crijevnu peristaltiku jer djeluje tonizirajuće na glatke mišiće stijenke crijeva. 

Pored toga što izgrađuju koštano tkivo, kalcij, magnezij i fosfor igraju važnu ulogu u metabolizmu stanične i izvanstanične tekućine pa se stoga njihova koncentracija (osobito kalcija) u tim tekućinama održava u vrlo uskim granicama.

Od mikroelemenata (elemenata u tragovima) najviše je željeza, bakra i cinka. Od vitamina je najviše zastupljen beta karoten (provitamin A), ali i vitamini B skupine, od kojih su najviše zastupljeni B1, B2, B3 i B6. U svježim zrelim smokvama ima i malo vitamina C (oko 3 mg/100 g svježeg ploda), dok ga sušene smokve samim postupkom sušenja gube. 

Smokve, baš kao i datulje, sadrže aminokiselinu triptofan koja je važna za funkcioniranje imunosnog sustava, ali i za mirniji san. Napokon, smokva je bogata i vlaknima (2,3 g/100 g) pa se preporučuje kao laksativ za regulaciju probave, a zbog visoke koncentracije jednostavnih šećera glukoze i fruktoze, i zdravija je zamjena za šećer.

Nimalo lošija nije ni sušena smokva

Sušene smokve dehidracijom gube najviše vode te sadrže 50 do 70 posto voćnog šećera, oko 4,3 posto bjelančevina, oko pet posto pektina te koncentrirane minerale i vitamine (sadrže četiri do pet puta više kalcija, fosfora i magnezija, ali i željeza i bakra nego zreli svježi plod). Jedino što suhi plod smokve u odnosu na svježi ne sadrži je vitamin C koji se gubi postupkom sušenja. 

Uz grožđice i suhe šljive, i sušene smokve bogate su mikroelementom bakrom koji je važan za stvaranje eritrocita (crvenih stanica krvi) i sintezu krvnog pigmenta hemoglobina, stoga se savjetuju kod slabokrvnosti i umora.

Suhe smokve najbolje je koristiti kao desertno južno voće dostupno tijekom cijele godine ili od njih raditi brze nepečene slastice koje mogu zamijeniti omiljene slatkiše.

Budući da suhe smokve djeluju kao blagi laksativ, koriste se za izradu sirupa, voćnih pločica, kompota i sl. Također se koriste i za izradu tradicionalnih slastica kao što su viški hib (smokvenjak) ili korčulanske okruglice. Mogu se puniti bademima ili orasima i tako biti prirodna zamjena za energetske pločice. Nanizane na vjenčiće s lovorovim listom prepoznatljive su i omiljene kao jestivi suvenir, a u nekim dalmatinskim krajevima u kombinaciji s lozovačom i kao tradicionalni znak dobrodošlice.

Nezaobilazna tradicija mediteranske prehrane 

U širokoj paleti mediteranskih kultura, uz maslinu i vinovu lozu smokva zauzima posebno mjesto, tim više što je jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku prehranu. Nezaobilazan je dio tradicionalnih jelovnika i može se kombinirati sa slanim i slatkim jelima. 

Poput zemalja istočne obale Sredozemnoga mora trebali bismo joj dati veću važnost u svakodnevnoj prehrani, tim više što nam je, bilo svježa, bilo sušena, dostupna tijekom cijele godine. Možda bismo tako i na policama naših trgovina, umjesto uvoznih, pridonijeli češćoj prisutnosti domaće sušene smokve, čija je kvaliteta neupitna.

Zbog zastupljenosti voćnog šećera u smokvama, dijabetičarima se savjetuje zamijeniti ih bobičastim voćem, primjerice malinama, višnjama, ribizom ili borovnicama.

Dobrobiti za organizam koje pruža smokva

  • potiče izmjenu staničnih tvari i regulira stanični metabolizam (bogatstvo kalija kao glavnog kationa unutar staničnog prostora);
  • pomaže kod upale grla i kašlja (djeluje kao ekspektorans);
  • antioksidativni minerali i vitamini u smokvi povoljno utječu na imunosni sustav (pomažu u borbi s tumorskim bolestima);
  • pomaže i stimulira rad crijeva sprječavajući zatvor (djeluje kao laksativ);
  • potiče rad mozga i koncentraciju (zahvaljujući magneziju, kaliju, jednostavnim šećerima kao što su glukoza i fruktoza te aminokiselini triptofan) te poboljšava raspoloženje i dobar san;
  • pomaže kod napetosti, anksioznosti i predmenstruacijskog sindroma;
  • pozitivno utječe na gustoću kostiju.

SMOKVE U PRIRODNOJ MEDICINI

Za regulaciju probave
Narezati tri do četiri suhe smokve i tri do četiri suhe šljive, preliti s 200 ml vode i ostaviti stajati preko noći. Ujutro procijediti i konzumirati, poput kompota. Koristiti kroz tridesetak dana.

Za ublažavanje kašlja i lakše iskašljavanje
Skuhati 1,5 l crnog vina sa 100 g suhih mljevenih smokava, 100 g mljevenog rogača i dva do tri klinčića, uz stalno miješanje. Procijediti i piti tri puta dnevno po 2 dl tijekom dva do tri dana, dok kašalj ne prestane.

Datum objave članka: 12. 7. 2019.
izdvojeni proizvodi