Prehrambena avantura života

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke mr. sc.   Darko Jurić nutricionist

Sirova hrana podrazumijeva konzumiranje namirnica u što prirodnijem stanju, odnosno minimalno procesiranih i termički obrađenih do najviše 45 °C

Proučimo li ljudsko tijelo, otkrit ćemo da najbolje funkcionira pod određenim uvjetima. Ako ne dobiva ono što mu je potrebno, njegove funkcije više ne rade kako treba. A potrebni su mu određeni način prehrane, aktivnosti, određeni uvjeti u okolini i ritam. Tijelo možemo usporediti s automobilom: ako natočimo kerozin ili sapunicu u automobil čiji je pogon na benzin, naravno da neće dobro raditi. Isti princip može se primijeniti na ljudsko tijelo. Konzumacija tvari ili aktivnosti koje nisu prikladne organizmu izazvat će pogreške u funkcioniranju. Ako pogledamo sebe i osvrnemo se oko sebe, vidjet ćemo da tvari koje unosimo u organizam (hrana, piće, kemikalije), naše radne navike (posao, putovanja), vrste aktivnosti (sjedenje, vježbanje), količina svjetlosti koju dobivamo i način disanja ne podržavaju optimalno funkcioniranje tijela.

Važan korak u životu

Promjena prehrane jedan je od najvažnijih koraka koji možemo napraviti s ciljem povratka prirodnijem načinu življenja. Od svih dosadašnjih iskustava s hranom, sirova hrana u ovom trenutku u mom životu ima najviše smisla. Ona podrazumijeva konzumiranje namirnica u njihovu što prirodnijem stanju, minimalno procesiranih i termički obrađenih do najviše 45 °C, jer znanstvena istraživanja pokazuju da se određeni enzimi u sirovoj namirnici uništavaju ako se ona zagrijava.

Sirovojelci koriste najraznovrsnije namirnice, poput svježeg i suhog voća, povrća, proklijalih žitarica i mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, algi i supernamirnica. A idealno bi bilo kad bi većina tih namirnica bila iz lokalnoga ekološkog uzgoja. Ne konzumiraju mliječne proizvode, piletinu, meso, jaja niti ribu. Dakle, slijedi se veganska prehrana bez namirnica životinjskog podrijetla.

Bazu ponude za sirova jela čine povrće, voće, orašasti plodovi i sjemenke, te samoniklo bilje i jestivo cvijeće. Namirnice su pretežno sezonske i lokalne, iz organskog uzgoja, no katkad se u jela uključuju i egzotične namirnice. Sve namirnice poslužuju se sirove ili obrađene miksanjem, mariniranjem, dehidriranjem ili Sous-vide (francuski izraz za kuhanje u vakuumu), kako bi se sačuvali enzimi, vitamini, minerali i drugi hranjivi sastojci. Na taj način stvaraju se potpuno novi okusi, kao i nove strukture, počevši od smoothija, frapea, krema, juha, do preljeva i umaka. Važno je odvažiti se i prepustiti kombiniranju.

Proces namakanja, sušenja i ispiranja nekih orašastih plodova vrlo je važan jer deaktiviranjem inhibitora enzima koji se nalaze u ovojnici omogućujemo njihovu bolju probavljivost. Istodobno, te namirnice postaju mekše i lakše za obradu. Sokovi se često koriste za napitke i pripremu određenih recepata, stoga je poželjno imati dobar sokovnik za hladno prešanje. Sokovnik iz namirnice izvlači čisti sok i odvaja vlakna u tzv. pulpu. Tako dobivamo bistru tekućinu za napitke ili jela. Svježe iscijeđen sok od povrća i voća idealan je napitak, brzi obrok i dodatak jelima. U blenderu hrana se miksa i ne odvaja se sok od pulpe, čime zadovoljavamo načelo cjelovitosti i dobivamo prirodniji napitak.

Poslije inicijalnog razdoblja prelaska na nov način prehrane, kad su mogući simptomi poput glavobolje, probavnih tegoba ili vrtoglavice, naučite li slušati svoje tijelo, postat ćete toliko osjetljivi na sve ono što unosite u organizam i znat ćete jeste li na dobrom putu. Ako se poslije obroka osjećate sito, lepršavo i lagano, onda je to najbolji pokazatelj da je ono što jedete uravnoteženo.

Dobrobiti koje ćete i sami osjetiti

Ako ste odlučili napraviti jedan od najvažnijih koraka u životu - prestati jesti kuhanu hranu, onda ste na putu da za vas počne prava životna avantura. Bez obzira na to koji je vaš razlog za prelazak na sirovu prehranu (zdravlje, prekomjerna težina, podizanje razine energije ili svijesti), vjerujem da ćete sljedeće dobrobiti i sami osjetiti.

Više energije
Jedna od najvećih dobrobiti sirove hrane jest ta što pruža više energije i vitalnosti. Budući da je za probavu sirove hrane potrebno manje energije, preostaje nam više energije za ostale potrebe organizma, kao što su rad, igra, vježba ili bilo što drugo što zahtijeva napor.

Brža probava
Svježe sirove namirnice sadrže nutrijente i enzime koji tijelu pomažu da lakše probavlja hranu. Kad pojedemo veliki kuhani obrok, potrebna je velika količina energije da bi se tako pripremljena hrana probavila, zbog čega se često popratno javlja osjećaj umora.

Detoksikacija i vlakna
Za razliku od kuhanih, sirovi obroci omogućuju lakšu i bržu probavu i eliminaciju, u čemu nam pomažu vlakna. Kad jedemo većinom sirovo, unosimo puno vlakana, koja potiču tijelo na izlučivanje sluzi, toksina i nagomilane nečistoće, čime podupiremo prirodni proces čišćenja organizma.

Mršavljenje
Kad jedemo sirovo, lakše mršavimo zato što je sirova hrana čista, nema štetnih aditiva, hidrogeniziranih ulja niti praznih kalorija.

Čistoća uma
Nakon eliminacije pesticida, herbicida, fungicida, kemikalija, umjetnih bojila, aditiva i otrova iz tijela, odnosno sve prerađene hrane, naš mozak radi puno brže i učinkovitije. Zamislite samo koliko to može unaprijediti vašu komunikaciju s drugima, posao, odnose i ostalo.

Sporije starenje
Znanstvenici su zaključili da slobodni radikali uništavaju zdrave stanice i igraju glavnu ulogu u procesu starenja. Sirova hrana sadrži veliku količinu antioksidansa, koji su važni za usporavanje procesa starenja.

Povezanost
Sirove namirnice pomažu nam u otvaranju vrata u nove svjetove i životne stilove, tako što postajemo svjesniji sebe i svijeta koji nas okružuje. Što imamo bolji odnos sami sa sobom i što više prihvaćamo sebe, to smo otvoreniji za prihvaćanje različitosti i jedinstvenosti drugih ljudi. U mom slučaju sirova hrana pomogla mi je da počnem svjesno slijediti svoje snove i svoju strast. Iza sebe sam ostavio stari način življenja i zakoračio u novo polje.

Kontroverze oko manjka vitamina B12

Jedna od pretpostavki je da sirovojelci pate od nedostatka vitamina B12 kojeg, kako kažu stručnjaci, u aktivnom obliku ima jedino u namirnicama životinjskoga podrijetla. Međutim, isti ti stručnjaci najvjerojatnije nisu odradili svoj domaći zadatak do kraja. Primjerice, francuski znanstvenik Louis Kervran proveo je godine razvijajući elegantne i jednostavne eksperimente kako bi dokazao da živa bića transmutiraju osnovne kemijske elemente. Isto se događa i s vitaminom B12.

Činjenica je i da smanjena konzumacija koncentriranih bjelančevina životinjskog podrijetla smanjuje potrebu za vitaminom B12, ali i da mnogi sisavci apsorbiraju B12, kojeg proizvode mikroorganizmi u njihovu vlastitom probavnom sustavu. Kako god, pitanje vitamina B12 kod sirovojelaca ne treba ignorirati nego dobro proučiti sve dostupne informacije te potom odlučiti kako se nositi s time.

Kako započeti

Treba imati na umu da, ako prehrana nije uravnotežena, čak i malim dijelom, i ako se osoba suzdržava od hrane, tijelo će jasno pokazivati da mu nešto nedostaje. Trebamo shvatiti da tijelo treba hranu za život, ali ne treba previše kalorija. I zato je nutricionizam više od samog brojanja kalorija.

Pretilost je jedan od najčešćih razloga zašto se ljudi upuste na putovanje sa sirovom prehranom. Može se početi sa svježe cijeđenim sokovima od voća i povrća nekoliko puta dnevno, kako bismo tijelu podarili dovoljno energije i kalorija. Iako brojanje kalorija nije najvažniji princip i konačni odgovor za mršavljenje, ipak treba obratiti pozornost na njihov broj, što će pomoći u spoznaji koliko je pojedina hrana energetski vrijedna (npr. jedna šaka lješnjaka ili oraha može imati više kalorija nego možda sve ono što smo jučer pojeli; trećina kilograma nekoga orašastog voća ima jednako kalorija kao tri do četiri kilograma krumpira). Druga uobičajena pogreška je pokušaj smanjenja unosa kalorija tako što se jede salata, ali s različitim preljevima koji sadrže jako puno kalorija. Takvih stvari treba biti svjestan, inače se i najbolja namjera može izjaloviti iz pukog neznanja.

Drugi princip je pojačati unos celuloze, jer ona čisti crijeva, a istodobno je i vrlo zasitna, pa smanjuje osjećaj gladi. Treći princip odnosi se na slanu hranu, koja potiče čovjeka da jede više nego što treba, a u metaboličkom smislu utječe na zadržavanje vode u organizmu i time povećava težinu. Posljednji važan princip kod mršavljenja odnosi se na konzumaciju mesa. Postoje dva izbora: jesti ili ne jesti meso. Ako ga jedete (u umjerenim količinama), bit će teže izgubiti kilograme. Naime, meso djeluje dehidrirajuće zbog visoke razine masnoća i bjelančevina te može štetno djelovati na jetru i bubrege. Zdravije je potpuno izbaciti meso iz prehrane, što će kod većine ljudi dovesti do mršavljenja, ali ga nemojte zamijeniti sirom, jer je sir mastan isto koliko i meso. Samo izbacivanje mesa iz prehrane neće biti trajno rješenje, ali može pomoći cjelovitom uspjehu programa.

Datum objave članka: 1. 12. 2014.