Prehrambeni paradoks pogađa i dijabetičare

Svatko tko boluje od dijabetesa treba pažljivo planiranu prehranu. Premda će općeniti nutricionistički savjeti biti slični za oba tipa dijabetesa (dijabetes tipa 1 i 2), razlikovat će se individualne potrebe, ovisno o općem zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima, poput tjelesne težine i tjelesne aktivnosti. Uz poštivanje dijabetičke prehrane, obrazac dijetoterapije mora voditi računa i o vremenu uzimanja i vrsti inzulina ili propisanim lijekovima.
 
Vitamini i minerali od vitalne su važnosti za odvijanje fizioloških funkcija organizma i održavanje struktura stanica, tkiva i organa. Njihov je rad međusobno povezan te djeluju poput katalizatora mnogih bioloških reakcija unutar ljudskog tijela, uključujući kontrakcije mišića, prijenos poruka kroz živčani sustav, metabolizam i iskorištavanje hranjivih tvari iz hrane, a veliku ulogu imaju i u sintezi hormona. 
 

Trebamo li doista uzimati dodatke prehrani ili je dovoljna hrana koju pojedemo? Uravnoteženu prehranu često nalazimo u knjigama, ali tako rijetko na tanjuru. Iako namirnice koje svakodnevno konzumiramo sadrže raznovrsne hranjive tvari, mnoge na naš stol stižu osiromašene zbog iskorištenog tla na kojem se uzgajaju, načina skladištenja i transporta, pripreme i termičke obrade. Mnoge ljetne namirnice u ponudi su i tijekom zimskih mjeseci. Upravo nam zbog takve situacije prijeti prehrambeni paradoks: obilje hrane - nutritivni deficit.

Najčešće se detektira nedostatak kroma, no nutricionističke preporuke kod dijabetičara često uključuju i dodatke magnezija

Uz napetost i stres, koje smo prihvatili kao dio svakodnevnog života, i energiju kao nužnost, potreban nam je vitaminsko-mineralni režim koji nas neće ostaviti na cjedilu. No, ne smijemo zaboraviti da sve mora biti u paketu s uravnoteženom prehranom. 

 
Analizirajmo stanje stresa kojem smo manje-više svi izloženi, bilo da je riječ o fizičkom ili emocionalnom naprezanju tijela ili duha. Promjene posla, bolest, tjelesne i emocionalne traume - sve to uzima danak u hranjivim tvarima. Naš organizam radi dvadeset četiri sata dnevno. Stanice ne idu na spavanje zajedno s nama i ne bi preživjele bez stalnog dotoka kisika i hranjivih tvari. Krajnja je posljedica takvog stanja udar na probavni, srčanožilni i živčani sustav, a zbog toga se javljaju umor, nesanica i alergijske reakcije. Jednom riječju, organizam je u kolapsu i treba hitnu regeneraciju.
 
Stvari izgledaju mnogo bolje kad se naspavamo, no štetu počinjenu našim stanicama treba „sanirati“ upravo vitaminima i mineralima. Pružanje prve pomoći obavit će antioksidansi. To su „četiri borca“ koja čuvaju obrambenu liniju našeg organizma od napadača, slobodnih radikala, koji nastaju pri udisaju svakog atoma kisika. Tu hrabru četvorku čine vitamini A, C, E i mineral selen. Redovita opskrba antioksidansima najvažniji je preduvjet zdravlja. Oni su glavni stražari organizma i svakodnevno se brinu o zaštiti naših stanica od procesa oksidacije. Primjerice, kod oboljelih od šećerne bolesti LDL („loši“ kolesterol) podložniji je oksidaciji, a samim time i većoj mogućnosti začepljenja arterija. Budući da su dijabetičari izloženi riziku obolijevanja od očnih bolesti, a zaštitno djelovanje antioksidansa je dokazano, preporučuje se nadopuniti prehranu luteinom, zeaksantinom te vitaminom E i C. Za one na inzulinskoj terapiji znanstveno su dokazani veliki gubici vitamina C, stoga je obvezna njegova suplementacija.
 
U koje doba dana treba uzeti te čudesne tvari? Nadopune je najbolje uzimati uz obrok ili neposredno nakon obroka kako bi njihovo djelovanje bilo potpuno. Budući da se vitamini topivi u vodi (osobito B kompleks i vitamin C) razmjerno brzo izlučuju, bilo bi najbolje uzimati ih uz večeru. 
 
Pravilno dozirana vitaminizacija i mineralizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti bočicu multivitamina uoči zime ili proljeća i smatrati da smo time podmirili svoje potrebe velika je zabluda kojoj obično podliježemo. Da bi se vidjeli prvi rezultati suplementacije, treba proći određeno vrijeme, najmanje mjesec dana, a zatim je poželjno nastaviti terapiju radi održavanja optimalnog stanja. 

Potrebe za vitaminsko-mineralnim dodacima treba zadovoljavati ciljano, ovisno o zdravstvenom stanju organi­zma, spolu, dobi, vrsti prehrane, načinu življenja i mogućim prehrambenim ograničenjima.
 
Danas, kad je izbor prehrambenih dodataka veći nego ikad i kad ih možemo nabaviti „na svakom uglu“, teško je snaći se i odabrati upravo ono što nam je najpotrebnije. Gotove, pripremljene multiformule nude idealne kombinacije i koncentracije svih potrebnih vitamina i minerala. Suplementi prirodnog podrijetla sadrže i bioflavonoide, a takva kombinacija pruža veliku bioiskoristivost. No, najsigurnija metoda ipak je dijagnostika i utvrđivanje postojećeg stanja. Tek nakon toga možemo sa sigurnošću utvrditi koji dodatak treba uzimati, u kojoj koncentraciji i koliko dugo da bismo zaštitili organizam i zaustavili napredovanje bolesti.
 
Kako je dokazano da se određene tvari koncentriraju na točno određenim točkama na koži glave i trupa, uglavnom poznate kao akupunkturne točke, određivanje količine vitamina i minerala može se provesti preko kože. To je potpuno bezbolna pretraga koja pokazuje trenutačnu koncentraciju određenih vitamina i minerala u organizmu, pa se kod eventualnih nedostataka preporučuje ciljano uzimanje upravo onih koji nedostaju. Velike poklonike našla je i u preventivnoj dijagnostici kod djece. Pretraga traje oko 20 minuta i obuhvaća sve poznate vitamine i minerale. Aparat na kojem se provodi testiranje i koji ujedno služi za dijagnostiku i terapiju zove se EAV organometar. Njegova je uporaba prihvaćena u svijetu, a najviše se koristi u Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i Kanadi.
 
Mjerenje se provodi tako da pacijent u ruke primi sondu koja služi kao “uzemljenje”, a terapeut drži “olovku” - sondu kojom se provodi testiranje. Prije mjernog postupka svakom pacijentu odredi se otpor kože (svaka osoba ima svoju vlažnost kože), a prije mjerenja svaka se točka premaže specijalnom tekućinom. Kako bi se izbjegli lažno pozitivni ili lažno negativni rezultati, treba dobro poznavati točke mjerenja (mjerenje se provodi u centru točke).
 
Takvo mjerenje podupire propisivanje ciljane suplementacije koja je od velike važnosti za dobro funkcioniranje organizma, ali samo pod stručnim nadzorom i uz napomenu da suplementi nisu zamjena za zdravu prehranu, nego samo njezina nadopuna. Ovisno o dobivenim rezultatima, četiri do šest tjedana nakon prvog ispitivanja slijedi kontrolni pregled.
 
Bez obzira na to bolujete li od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2, držeći se pomno odabrane dijete možete si pomoći ciljanom suplementacijom vitamina i minerala. 
 

Najčešći detektirani deficit je nedostatak kroma, minerala koji potiče aktivnost enzima uključenih u metabolizam glukoze i povećava inzulinsku aktivnost te na prirodan način potiče dobru regulaciju šećera u krvi (glikemiju). Dovoljne količine kroma mogu prevenirati stvaranje plakova u aorti, a njegov nedostatak može pridonijeti aterosklerozi, koja je vrlo česta u oboljelih od dijabetesa. Stoga prehrana mora sadržavati dovoljne količine omega-3 masnih kiselina, a ako u jelovniku nema plave morske ribe (srdela, skuša, losos, inćun, tuna) tri do četiri puta tjedno, suplementacija je od neprocjenjive važnosti.
 
Nutricionističke preporuke kod dijabetičara često uključuju i dodatke minerala magnezija. Bubrezi su regulator serumske koncentracije i ukupnog sadržaja magnezija u organizmu, a rezerve magnezija pohranjene su u kostima. Koncentracija magnezija u serumu ne odražava stanje u organizmu zbog velikih razlika između koncentracije unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora te visokog sadržaja u kostima. 

Transport magnezija u stanicu i iz nje ovisi o glukozi, a inzulin pomaže ulasku magnezija u stanicu. Kod nedostatka magnezija dolazi do preuranjenih kontrakcija srčanih klijetki i njihove fibrilacije, a najčešći su simptomi slabost i mišićni tremor. Magnezij izravno sudjeluje u stvaranju energije u ljudskom organizmu te kao kofaktor dvaju enzima (lecitin kolesterol aciltransferaze i lipoprotein lipaze) u metabolizmu lipida.
 
Magnezij je često je nedovoljno zastupljen zbog loših i nepravilnih prehrambenih navika, mnoštva rafinirane hrane i prekomjerne količine kofeinskih napitaka. Da bi organizam namirio potrebe za magnezijem (420 mg dnevno), trebalo bi pojesti 50 g bučinih sjemenki, ili 700 g sira ili popiti 4 l mlijeka. Jednostavno je uočiti da to izlazi iz okvira uravnotežene prehrane, a time i dijabetičke dijete, koja mnogima može poslužiti kao primjer uravnotežene prehrane. 
 

Uz dobar izbor suplementacije, ne zaboravite na osnovne prehrambene smjernice - jedite više ribe, mahunarki, integralnih žitarica i brokule. Pripazite na vrstu i količinu masnoća u prehrani, a ako imate pretjeranu tjelesnu težinu, obvezno se posavjetujte s liječnikom i nutricionistom kako biste je uspješno reducirali i na vrijeme spriječili mnoga oboljenja i oštećenja organizma.
 
Briga o zdravlju briga je za vlastitu budućnost, a suplementi u tome mogu biti jedna od važnijih karika. Dobro odabrana suplementacija važna je za zdravlje, ali samo pod stručnim nadzorom i uz napomenu da suplementi nisu zamjena za hranu, nego samo njezina nadopuna.